Tikva u prehrani je za tradiciji sklone Hercegovce nezamisliva tema jer tikva se rijetko koristila u te svrhe. Obično se koristila kao stočna hrana. No više nije tako. Na veletržnici u Tasovčićima kod Čapljine tikava bude gotovo tijekom cijele godine.
Postala je značajna roba u prodaji i za Grgu Matića iz Višića kod Čapljine, stalnog prodavača na čapljinskoj veletržnici.
''Tikva je u posljednje vrijeme sve traženiji artikl. U prodaji je pet, šest vrsta tikava, počevši od sorte hokaido koja je najtraženija, a ima je u najmanjim količinama. Uglavnom, ono što dođe na veletržnicu, jako se brzo proda, i to po pristojnoj cijeni. I druge su sorte konzumne i kupuju se za pečenje, juhe, pravljenje slatka…, tako da je sve više u uporabi kao jestiva namirnica'', kaže Matić.
''Tikve su više nego zahvalne, u posljednje vrijeme sve ih više traže ljudi koji imaju probleme s prostatom. Malo sam se zanimao pa sam doznao da se tikva za prehranu posebice upotrebljava na Kosovu i u dijelovima Albanije. Na Kosovu je najmanje oboljenja prostate, ispitivanjem se došlo do zaključka da upravo tome doprinosi prehrana bogata tikvama'', kaže Matić.
''Pojedine su namijenjene za juhe, neke za slatko, od njih se mogu spremati različita jela samostalno i u kombinaciji. Kada sam ja počeo raditi na veletržnici prije nešto više od 20 godina, tikava uopće nije bilo, niti su se prodavale. Zahvaljujući ljudima koji su dolazili sa strane, počelo ih se tražiti i prodavati. Ljeti na štandu imam pet, šest vrsta tikava, jedne završavaju, druge se beru, tako da su postale tražen i unosan artikl'', kaže Matić za Večernji list.
U proizvodnju tikava upustila se i njegova obitelj.
''Stariji sin se, uz ostalu proizvodnju, bavi i uzgojem triju vrsta tikava. Proteklom je sezonom zadovoljan'', kaže Matić.
''Tikve se sve više ubacuje u prehranu. U mojoj obitelji svi ih koriste. Gledajući kroz moju obitelj, tikva se stalno upotrebljava, hranjiva je i zdrava. Malo je koje jelo da se u njega ne dodaje tikva, od gulaša do juha - objašnjava. - Tikvu uzima onaj tko zna njezinu vrijednost. Kupci su različiti, najzahvalniji su mi oni koji su na naše područje došli sa strane, većinom s Kosova, koji imaju svoje trgovine, buregdžinice... Oni uzimaju gotovo isključivo stambolku. U posljednje vrijeme tražena je tikva koju zovemo butijer, kupuju je naši ljudi, a vozi se i dalje u Banju Luku, Sarajevo…'', priča Matić.
Inače, cijena tikava na veletržnici u Tasovčićima tijekom godine kreće se uglavnom od 0,50 do 1 KM, hokaido doseže i 1,50 KM, dok se ona klasična hercegovačka misirača za stočnu hranu prodaje po 0,20 do 0,40 KM.
Postala je značajna roba u prodaji i za Grgu Matića iz Višića kod Čapljine, stalnog prodavača na čapljinskoj veletržnici.
''Tikva je u posljednje vrijeme sve traženiji artikl. U prodaji je pet, šest vrsta tikava, počevši od sorte hokaido koja je najtraženija, a ima je u najmanjim količinama. Uglavnom, ono što dođe na veletržnicu, jako se brzo proda, i to po pristojnoj cijeni. I druge su sorte konzumne i kupuju se za pečenje, juhe, pravljenje slatka…, tako da je sve više u uporabi kao jestiva namirnica'', kaže Matić.
''Tikve su više nego zahvalne, u posljednje vrijeme sve ih više traže ljudi koji imaju probleme s prostatom. Malo sam se zanimao pa sam doznao da se tikva za prehranu posebice upotrebljava na Kosovu i u dijelovima Albanije. Na Kosovu je najmanje oboljenja prostate, ispitivanjem se došlo do zaključka da upravo tome doprinosi prehrana bogata tikvama'', kaže Matić.
''Pojedine su namijenjene za juhe, neke za slatko, od njih se mogu spremati različita jela samostalno i u kombinaciji. Kada sam ja počeo raditi na veletržnici prije nešto više od 20 godina, tikava uopće nije bilo, niti su se prodavale. Zahvaljujući ljudima koji su dolazili sa strane, počelo ih se tražiti i prodavati. Ljeti na štandu imam pet, šest vrsta tikava, jedne završavaju, druge se beru, tako da su postale tražen i unosan artikl'', kaže Matić za Večernji list.
U proizvodnju tikava upustila se i njegova obitelj.
''Stariji sin se, uz ostalu proizvodnju, bavi i uzgojem triju vrsta tikava. Proteklom je sezonom zadovoljan'', kaže Matić.
''Tikve se sve više ubacuje u prehranu. U mojoj obitelji svi ih koriste. Gledajući kroz moju obitelj, tikva se stalno upotrebljava, hranjiva je i zdrava. Malo je koje jelo da se u njega ne dodaje tikva, od gulaša do juha - objašnjava. - Tikvu uzima onaj tko zna njezinu vrijednost. Kupci su različiti, najzahvalniji su mi oni koji su na naše područje došli sa strane, većinom s Kosova, koji imaju svoje trgovine, buregdžinice... Oni uzimaju gotovo isključivo stambolku. U posljednje vrijeme tražena je tikva koju zovemo butijer, kupuju je naši ljudi, a vozi se i dalje u Banju Luku, Sarajevo…'', priča Matić.
Inače, cijena tikava na veletržnici u Tasovčićima tijekom godine kreće se uglavnom od 0,50 do 1 KM, hokaido doseže i 1,50 KM, dok se ona klasična hercegovačka misirača za stočnu hranu prodaje po 0,20 do 0,40 KM.
