Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, a ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava na čijim se resursima temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi.
Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu, a zahvaljujući tome, 5. lipnja se u više od 140 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan zaštite okoliša.
Ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka, što ne umanjuje njihovu vrijednost.
Polovica svjetskog BDP-a ovisi o prirodi
Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. Značajnu ulogu imaju i u prevenciji zdravstvenih kriza poput covid-19 krize, jer je čovjek uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecao na povećanje rizika prijenosa zoonoza (bolesti sa životinje na čovjeka).
U Ministarstvu su istaknuli i da u prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.
"S obzirom na činjenicu da su mnogi ekosustavi nepovratno uništeni, a drugi značajno degradirani, naš opstanak ovisi o brzini djelovanja i jasnoj koordinaciji međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga je UNEP, rezolucijom od 1. svibnja, a potom i pokretom 'Desetljeće obnove ekosustava' koji simbolički kreće ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša, pozvao sve vlade, poslovni sektor, stručnu i znanstvenu zajednicu, te širu javnost, da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze", izvijestili su.
Zbog toga je, naglasili su, važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu. Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine.
"Obnova ekosustava, zajedno s prelaskom na kružno gospodarstvo i klimatski neutralno društvo, istovremeno može spriječiti siromaštvo, glad, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, nesigurnost u pristupu pitkoj vodi...", poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji ove godine obilježava Svjetski dan zaštite okoliša objavom Infografika o stanju okoliša i uslugama eko-sustava Hrvatske.
Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić rekao je kako je važno "zazeleniti gradove i omogućiti im stvaran oporavak" poručivši da gradske i lokalne vlasti sada imaju priliku i dužnost povesti krajnje nužnu ekološku tranziciju kako bi se ublažile i posljedice klimatskih promjena i zdravstvena kriza.
Tomić je u izjavi za Hinu istaknuo da više od polovice svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, a do 2050. će živjeti gotovo 70 posto te stoga građani moraju biti na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena i ekstremnih pojava, poput aktualne pandemije.
Greenpeace poručuje: Stop betonizaciji, zazelenimo gradove!
"Zato, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, zazelenimo naše gradove i omogućimo im stvaran oporavak!", poručio je Tomić i naglasio da urbano planiranje nikako ne smije davati prednost betonizaciji na račun širenja, očuvanja i promicanja zelenih površina i drugih javnih prostora nužnih za psihofizičku dobrobit ljudi.
Iz WWF Adrije pozvali su građanke i građane da od predstavnika vlasti zatraže implementaciju konkretnih mjera zaštite prirode i da kroz različite akcije podrže sve one koji doprinose očuvanju i zaštiti prirode.
Svjetski dan zaštite okoliša ove godine u fokus stavlja obnovu i očuvanje ekosustava, a iz WWF Adrije istaknuli su da obnovom rijeka i njenih ključnih staništa ne pridonosimo samo očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, već i opstanku ljudi kojima je ovaj planet jedini dom.
"Gubimo različita staništa sve većom brzinom zbog neodrživih praksi - od nekontrolirane sječe šuma, ekstenzivne poljoprivrede, kanaliziranja i isušivanja vlažnih staništa do prekomjernog ribolova. No, takve prakse je moguće promijeniti i preokrenuti trend", istaknula je u izjavi za Hinu Ana Kuzmanić iz WWF Adrije.
WWF Adrija niz godina radi upravo na tome kako bi pokazali da je priroda naš najveći saveznik te da se rješenja pojedinih problema upravo nalaze u prirodi, dodala je.
Udruga Prijatelji životinja najavila je da će u povodu Svjetskog dan zaštite okoliša svim saborskim zastupnicima poslati brošuru "Hrana i ekologija" u kojoj se objašnjava povezanost uzgoja životinja za hranu s gorućim problemima, poput gladi u svijetu, globalnog zatopljenja, potrošnje vode i krčenja šuma.
"Saborski zastupnici oglušili su se na našu zamolbu da se u Hrvatskom saboru izglasa alarmantno stanje vezano za klimatske promjene, no to je učinio Europski parlament. Stoga vjerujemo da će im zabrinjavajući podaci iz brošure biti itekako korisni", smatraju Prijatelji životinja.
"Svi imamo ulogu u sprječavanju klimatskih promjena jer, osim političke moći, najveća je moć i odgovornost upravo u našem odabiru načina života i prehrane. Stoga se obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša možemo pridružiti svi educiranjem i promjenom prehrane u smjeru odabira namirnica biljnoga podrijetla", poručili su Prijatelji životinja.
Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP) usvojen je 5. lipnja 1972. na Konferenciji u Stockholmu, a zahvaljujući tome, 5. lipnja se u više od 140 zemalja svijeta obilježava Svjetski dan zaštite okoliša.
Ovogodišnja tema posvećena je obnovi ekosustava, istaknuli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Ekosustavi su jedna od sastavnica bioraznolikosti i obuhvaćaju sve žive organizme i njihovu okolinu. Prirodni ekosustavi uključuju šume, rijeke, močvare, mora, travnjake, ušća i koraljne grebene, dok su u gradovima i na poljoprivrednim zemljištima ekosustavi prilagođeni djelovanjem čovjeka, što ne umanjuje njihovu vrijednost.
Polovica svjetskog BDP-a ovisi o prirodi
Ako su zdravi i otporni, rješenje su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne prirodne pojave poput suša i poplava te imaju nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti. Značajnu ulogu imaju i u prevenciji zdravstvenih kriza poput covid-19 krize, jer je čovjek uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecao na povećanje rizika prijenosa zoonoza (bolesti sa životinje na čovjeka).
U Ministarstvu su istaknuli i da u prilog nužnosti zaštite prirode i okoliša govori podatak Svjetskog ekonomskog foruma prema kojemu polovica svjetskog bruto društvenog proizvoda (40 bilijuna američkih dolara) umjereno ili jako ovisi o prirodi.
"S obzirom na činjenicu da su mnogi ekosustavi nepovratno uništeni, a drugi značajno degradirani, naš opstanak ovisi o brzini djelovanja i jasnoj koordinaciji međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga je UNEP, rezolucijom od 1. svibnja, a potom i pokretom 'Desetljeće obnove ekosustava' koji simbolički kreće ovogodišnjim Svjetskim danom zaštite okoliša, pozvao sve vlade, poslovni sektor, stručnu i znanstvenu zajednicu, te širu javnost, da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze", izvijestili su.
Zbog toga je, naglasili su, važno osvijestiti u javnosti da čovječanstvo već sredinom godine potroši kapacitete Zemlje koji bi nam trebali dostajati za čitavu godinu. Dakle, ljudski ekološki otisak, odnosno naša trenutna potrošnja i potrebe, dvostruko su veće od onoga što nam pruža planet tijekom godine.
"Obnova ekosustava, zajedno s prelaskom na kružno gospodarstvo i klimatski neutralno društvo, istovremeno može spriječiti siromaštvo, glad, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene, nesigurnost u pristupu pitkoj vodi...", poručili su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji ove godine obilježava Svjetski dan zaštite okoliša objavom Infografika o stanju okoliša i uslugama eko-sustava Hrvatske.
Direktor ureda Greenpeacea u Hrvatskoj Zoran Tomić rekao je kako je važno "zazeleniti gradove i omogućiti im stvaran oporavak" poručivši da gradske i lokalne vlasti sada imaju priliku i dužnost povesti krajnje nužnu ekološku tranziciju kako bi se ublažile i posljedice klimatskih promjena i zdravstvena kriza.
Tomić je u izjavi za Hinu istaknuo da više od polovice svjetskog stanovništva danas živi u gradovima, a do 2050. će živjeti gotovo 70 posto te stoga građani moraju biti na prvoj liniji borbe protiv klimatskih promjena i ekstremnih pojava, poput aktualne pandemije.
Greenpeace poručuje: Stop betonizaciji, zazelenimo gradove!
"Zato, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, zazelenimo naše gradove i omogućimo im stvaran oporavak!", poručio je Tomić i naglasio da urbano planiranje nikako ne smije davati prednost betonizaciji na račun širenja, očuvanja i promicanja zelenih površina i drugih javnih prostora nužnih za psihofizičku dobrobit ljudi.
Iz WWF Adrije pozvali su građanke i građane da od predstavnika vlasti zatraže implementaciju konkretnih mjera zaštite prirode i da kroz različite akcije podrže sve one koji doprinose očuvanju i zaštiti prirode.
Svjetski dan zaštite okoliša ove godine u fokus stavlja obnovu i očuvanje ekosustava, a iz WWF Adrije istaknuli su da obnovom rijeka i njenih ključnih staništa ne pridonosimo samo očuvanju biljnih i životinjskih vrsta, već i opstanku ljudi kojima je ovaj planet jedini dom.
"Gubimo različita staništa sve većom brzinom zbog neodrživih praksi - od nekontrolirane sječe šuma, ekstenzivne poljoprivrede, kanaliziranja i isušivanja vlažnih staništa do prekomjernog ribolova. No, takve prakse je moguće promijeniti i preokrenuti trend", istaknula je u izjavi za Hinu Ana Kuzmanić iz WWF Adrije.
WWF Adrija niz godina radi upravo na tome kako bi pokazali da je priroda naš najveći saveznik te da se rješenja pojedinih problema upravo nalaze u prirodi, dodala je.
Udruga Prijatelji životinja najavila je da će u povodu Svjetskog dan zaštite okoliša svim saborskim zastupnicima poslati brošuru "Hrana i ekologija" u kojoj se objašnjava povezanost uzgoja životinja za hranu s gorućim problemima, poput gladi u svijetu, globalnog zatopljenja, potrošnje vode i krčenja šuma.
"Saborski zastupnici oglušili su se na našu zamolbu da se u Hrvatskom saboru izglasa alarmantno stanje vezano za klimatske promjene, no to je učinio Europski parlament. Stoga vjerujemo da će im zabrinjavajući podaci iz brošure biti itekako korisni", smatraju Prijatelji životinja.
"Svi imamo ulogu u sprječavanju klimatskih promjena jer, osim političke moći, najveća je moć i odgovornost upravo u našem odabiru načina života i prehrane. Stoga se obilježavanju Svjetskog dana zaštite okoliša možemo pridružiti svi educiranjem i promjenom prehrane u smjeru odabira namirnica biljnoga podrijetla", poručili su Prijatelji životinja.
