Unazad pola stoljeća prosječna starost nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka povećala se za pet godina, objavio je Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
Žene su 1960. godine u prvi brak u prosjeku stupale s 22,6 godina, a 2015. s 28,2. Muškarci su prije pola stoljeća to najčešće činili s 25,8 godina, a 2015. godine taj se prosjek popeo na 31 godinu, prenosi Index.hr
Prije nekoliko dana spomenuti je zavod objavio opšriniju statistiku o brakovima u Hrvatskoj danas i u prošlosti.
Prema podacima Popisa 2011., stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku,, od ukupnog broja stanovnika u dobi od 30 godina i više, njih 66,1% je u braku, dok 13,8% osoba nije nikada sklapalo brak. Udovica, odnosno udovaca ima 14,3%, a razvedenih 5,5%. Ako se vratimo malo više u prošlost, vidljivo je da se unatrag nešto više od pola stoljeća broj sklopljenih brakova i te kako smanjio. Točnije, u 2015. sklopljeno ih je gotovo upola manje nego davne 1950. Ako promatramo stope, odnosno broj sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika, još je evidentnije o kojoj je drastičnoj razlici riječ. Naime, u već spomenutoj 1950. stopa je iznosila 11,4, a u godinama koje su uslijedile nastavljen je trend opadanja te je u 2015. stopa iznosila 4,7, odnosno smanjila se dva i pol puta u odnosu na sredinu 20. stoljeća.
Ni na razini Europske unije podaci se ne razlikuju previše od podataka za Hrvatsku. Naime, prema Eurostatovim podacima, stopa sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika za zemlje članice EU-28 iznosila je u 2011., posljednjoj godini u kojoj su podaci raspoloživi za sve zemlje članice, 4,2, što je također gotovo upola manje nego, na primjer, u 1965., kada je ta stopa iznosila 7,8. Promatrano prema zemljama pojedinačno, u 2011. najveću su stopu sklopljenih brakova imali Litvanci – 6,2 – a najmanju Bugari – 2,9.
Koji su mjeseci najpopularniji za izricanje sudbonosnog ''Da''?
Osim što se broj sklopljenih brakova iz godine u godinu naglo smanjuje, promjena trenda vidljiva je i u odabiru godišnjeg doba za taj čin. Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za izricanje sudbonosnog ''da'' bili su siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada. Tako su, na primjer, u siječnju 2015. sklopljena tek 754 braka, što je oko sedam puta manje nego u siječnju 1960., ili pak četiri puta manje brakova u prosincu 2015. nego što je to bilo u 1970.
Opada broj vjerskih, a raste broj građanskih brakova
Tijekom godina vidljiva je promjena još jednog trenda, i to onog koji se odnosi na oblik sklapanja braka. Naime, promatrano od 2000., raste broj građanskih brakova, a opada broj vjerskih. Iako je u 2015. od ukupnog broja brakova ipak nešto veći broj njih sklopljen vjerski, točnije 55,9%, u odnosu na 2000. njihov se broj smanjio za gotovo četvrtinu, dok je broj građanskih sklopljenih brakova porastao za 13%.
Prosječni ženik i nevjesta ostarili pet godina
Zahvaljujući spletu raznih socioekonomskih čimbenika koji posredno utječu na stupanje u bračnu zajednicu, s godinama se sve više povećava i prosječna dob nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka. Tako je, na primjer, 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 22,6 godina, a ženika 25,8, a u idućih pola stoljeća ta dob za oboje se povećala pet godina pa je 2015. prosječna nevjesta imala 28,2 godine, a ženik 31 godinu.
Žene su 1960. godine u prvi brak u prosjeku stupale s 22,6 godina, a 2015. s 28,2. Muškarci su prije pola stoljeća to najčešće činili s 25,8 godina, a 2015. godine taj se prosjek popeo na 31 godinu, prenosi Index.hr
Prije nekoliko dana spomenuti je zavod objavio opšriniju statistiku o brakovima u Hrvatskoj danas i u prošlosti.
Prema podacima Popisa 2011., stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku,, od ukupnog broja stanovnika u dobi od 30 godina i više, njih 66,1% je u braku, dok 13,8% osoba nije nikada sklapalo brak. Udovica, odnosno udovaca ima 14,3%, a razvedenih 5,5%. Ako se vratimo malo više u prošlost, vidljivo je da se unatrag nešto više od pola stoljeća broj sklopljenih brakova i te kako smanjio. Točnije, u 2015. sklopljeno ih je gotovo upola manje nego davne 1950. Ako promatramo stope, odnosno broj sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika, još je evidentnije o kojoj je drastičnoj razlici riječ. Naime, u već spomenutoj 1950. stopa je iznosila 11,4, a u godinama koje su uslijedile nastavljen je trend opadanja te je u 2015. stopa iznosila 4,7, odnosno smanjila se dva i pol puta u odnosu na sredinu 20. stoljeća.
Ni na razini Europske unije podaci se ne razlikuju previše od podataka za Hrvatsku. Naime, prema Eurostatovim podacima, stopa sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika za zemlje članice EU-28 iznosila je u 2011., posljednjoj godini u kojoj su podaci raspoloživi za sve zemlje članice, 4,2, što je također gotovo upola manje nego, na primjer, u 1965., kada je ta stopa iznosila 7,8. Promatrano prema zemljama pojedinačno, u 2011. najveću su stopu sklopljenih brakova imali Litvanci – 6,2 – a najmanju Bugari – 2,9.
Koji su mjeseci najpopularniji za izricanje sudbonosnog ''Da''?
Osim što se broj sklopljenih brakova iz godine u godinu naglo smanjuje, promjena trenda vidljiva je i u odabiru godišnjeg doba za taj čin. Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za izricanje sudbonosnog ''da'' bili su siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada. Tako su, na primjer, u siječnju 2015. sklopljena tek 754 braka, što je oko sedam puta manje nego u siječnju 1960., ili pak četiri puta manje brakova u prosincu 2015. nego što je to bilo u 1970.
Opada broj vjerskih, a raste broj građanskih brakova
Tijekom godina vidljiva je promjena još jednog trenda, i to onog koji se odnosi na oblik sklapanja braka. Naime, promatrano od 2000., raste broj građanskih brakova, a opada broj vjerskih. Iako je u 2015. od ukupnog broja brakova ipak nešto veći broj njih sklopljen vjerski, točnije 55,9%, u odnosu na 2000. njihov se broj smanjio za gotovo četvrtinu, dok je broj građanskih sklopljenih brakova porastao za 13%.
Prosječni ženik i nevjesta ostarili pet godina
Zahvaljujući spletu raznih socioekonomskih čimbenika koji posredno utječu na stupanje u bračnu zajednicu, s godinama se sve više povećava i prosječna dob nevjeste i ženika pri sklapanju prvog braka. Tako je, na primjer, 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 22,6 godina, a ženika 25,8, a u idućih pola stoljeća ta dob za oboje se povećala pet godina pa je 2015. prosječna nevjesta imala 28,2 godine, a ženik 31 godinu.
