U borbi protiv covida-19 medicinsko osoblje diljem svijeta plaća vrlo visoku cijenu. Tisuće zdravstvenih radnika zarazile su se virusom, a broj smrtno stradalih liječnika raste. Unatoč zaštitnim odijelima i maskama, liječnici, medicinske sestre i ostali zdravstveni radnici skloniji su, čini se, zarazi od ostalih, a nerijetko obole od vrlo teškog oblika bolesti.
Izravni kontakt
Stručnjaci kažu da bi razlog tomu mogla biti koncentracija virusa kojoj su bili izloženi u izravnom kontaktu s pacijentom te pojašnjavaju da se količina virusa u tijelu naziva virusnim opterećenjem, piše BBC.
Pošto virus prodre u organizam, inficira stanice i počinje se razmnožavati, stvarajući vlastite kopije. One se u idućih nekoliko dana nakupljaju i množe, pogoršavajući pacijentovo stanje.
Pretpostavlja se da je, što je veća koncentracija virusa u organizmu, oblik bolesti povezan s njom teži, a pacijent zarazniji. Nedavna istraživanja su pokazala da je virusno opterećenje u plućima bolesnika s covidom-19 veće od onog u nosnoj šupljini.
Virusno opterećenje kod pacijenta raste kako se virus razmnožava i pritom se simptomi bolesti pogoršavaju. S oporavkom pacijenta ono se postupno smanjuje. Dakle, praćenje virusnog opterećenja može nam dati korisnu indiciju o ozbiljnosti i prognozi bolesti.
I znanstvenici s Oxforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome, ali da čvrstog dokaza za to još nema. Liječnici i medicinske sestre najčešće su u vrlo bliskom kontaktu s teško zaraženim pacijentima koji u svojem organizmu nose velike količine virusa, što znači da su izloženi njegovim vrlo visokim dozama.
Stalna izloženost
Po podacima WHO-a, pacijent podvrgnut operativnom zahvatu u kineskom Wuhanu, zarazio je 14 zdravstvenih radnika i prije nego što je prvi put dobio temperaturu.
Još uvijek nije poznato u kolikoj mjeri stalna izloženost virusu može utjecati na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa.
No podaci WHO-a, prikupljeni nakon epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine ukazuju na to da se u 21 posto slučajeva radilo o medicinskim radnicima. U slučaju covida-19 između četiri i 12 posto potvrđenih slučajeva zaraze odnosilo se na zdravstvene radnike.
Slični se obrasci pojavljuju i kod osoblja koje njeguje pacijente s covidom-19.
"Imunosni sustav jedne osobe, čak i ako je ona zdrava, suočava se s velikim poteškoćama u borbi s virusima", kaže prof. Wendy Barclay s Odjela za zarazne bolesti londonskoga Imperial Collegea
"Količina virusa koja uspije prodrijeti u vaš organizam gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunosnog sustava vašeg tijela. Ako primjerice zarazite laboratorijske životinje različitim dozama virusa, vidjet ćete da će one životinje koje se zaraze visokom dozom virusa postati najbolesnije", kazala je, prenosi Hina.
Izravni kontakt
Stručnjaci kažu da bi razlog tomu mogla biti koncentracija virusa kojoj su bili izloženi u izravnom kontaktu s pacijentom te pojašnjavaju da se količina virusa u tijelu naziva virusnim opterećenjem, piše BBC.
Pošto virus prodre u organizam, inficira stanice i počinje se razmnožavati, stvarajući vlastite kopije. One se u idućih nekoliko dana nakupljaju i množe, pogoršavajući pacijentovo stanje.
Pretpostavlja se da je, što je veća koncentracija virusa u organizmu, oblik bolesti povezan s njom teži, a pacijent zarazniji. Nedavna istraživanja su pokazala da je virusno opterećenje u plućima bolesnika s covidom-19 veće od onog u nosnoj šupljini.
Virusno opterećenje kod pacijenta raste kako se virus razmnožava i pritom se simptomi bolesti pogoršavaju. S oporavkom pacijenta ono se postupno smanjuje. Dakle, praćenje virusnog opterećenja može nam dati korisnu indiciju o ozbiljnosti i prognozi bolesti.
I znanstvenici s Oxforda složili su se da studije ukazuju na to da veće opterećenje pogoršava simptome, ali da čvrstog dokaza za to još nema. Liječnici i medicinske sestre najčešće su u vrlo bliskom kontaktu s teško zaraženim pacijentima koji u svojem organizmu nose velike količine virusa, što znači da su izloženi njegovim vrlo visokim dozama.
Stalna izloženost
Po podacima WHO-a, pacijent podvrgnut operativnom zahvatu u kineskom Wuhanu, zarazio je 14 zdravstvenih radnika i prije nego što je prvi put dobio temperaturu.
Još uvijek nije poznato u kolikoj mjeri stalna izloženost virusu može utjecati na zdravstvene radnike koji se nalaze na prvoj liniji borbe protiv virusa.
No podaci WHO-a, prikupljeni nakon epidemije SARS-a 2002. i 2003. godine ukazuju na to da se u 21 posto slučajeva radilo o medicinskim radnicima. U slučaju covida-19 između četiri i 12 posto potvrđenih slučajeva zaraze odnosilo se na zdravstvene radnike.
Slični se obrasci pojavljuju i kod osoblja koje njeguje pacijente s covidom-19.
"Imunosni sustav jedne osobe, čak i ako je ona zdrava, suočava se s velikim poteškoćama u borbi s virusima", kaže prof. Wendy Barclay s Odjela za zarazne bolesti londonskoga Imperial Collegea
"Količina virusa koja uspije prodrijeti u vaš organizam gotovo sigurno određuje ravnotežu u toj borbi, u ratu koji se vodi između virusa i imunosnog sustava vašeg tijela. Ako primjerice zarazite laboratorijske životinje različitim dozama virusa, vidjet ćete da će one životinje koje se zaraze visokom dozom virusa postati najbolesnije", kazala je, prenosi Hina.
