Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, u razgovoru za Fenu, ocijenio je pozitivnim što je prošlog mjeseca Vlada Federacije BiH utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, čija je svrha, između ostalog, otklanjanje prepreka za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).
Tako je brisana odredba člana 13. Zakona kojom se, po ocjeni Europske komisije, narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i inzistira na otklanjanju protekcionističkih mjera u oblasti trgovine.
''Ovim zakonom uklonjen je jedan od uvjeta za ulazak BiH u WTO. Sada nam ostaju bilateralni pregovori s Brazilom, Rusijom i Ukrajinom'', kazao je Šarović.
Okončanje procesa pregovora najprije je moguće s Brazilom s kojim se, ističe, razgovora u vezi s carinskim stopama, odnosno osam tarifnih linija za pileće meso, ali i nekoliko drugih tarifnih linija.
''Logično je da je Brazil zainteresiran za ove proizvode i što povoljniju carinsku poziciju na tržištu BiH, ali se u pregovorima bh. strana mora pridržavati zajednički usaglašene carinske politike s Europskom unijom'', kaže Šarović.
U tijeku bilateralnih pregovora, pri kojima se razmatraju zahtjevi Brazila, Ukrajine i Rusije, on se nada da će se s "jednom ili dvije zemlje tijekom ove godine završiti pregovori“.
Zahtjevi Ukrajine po mišljenju bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima su veoma široki i prevazilaze interese njihove privrede, posebno ima li se u vidu jako skromna trgovinska razmjena s BiH.
''Ruska strana se veoma kasno uključila u pregovore tako što su našoj strani uputili tzv. "inicijalne zahtjeve Ruske Federacije“. I zahtjev Rusije po našoj ocjeni je preširok i daleko je iznad mogućnosti tradicionalne trgovine dvije strane, pored ostalog njihov zahtjev se odnosi i na reduciranje svih carinskih stopa na 0 posto što nije realno'', zaključio je u razgovoru za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Svjetska trgovinska organizacija vodi računa o tome da države nastave s ukidanjem trgovinskih zapreka prilikom trgovinskih pregovora i time jamči kontinuirano promicanje slobodne trgovine. S obzirom na to da države u razvoju čine dvije trećine članica WTO-a, ta organizacija tranzicijskim i najnerazvijenijim državama pruža mogućnost da trgovinom ojačaju svoj razvoj.
Tako je brisana odredba člana 13. Zakona kojom se, po ocjeni Europske komisije, narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i inzistira na otklanjanju protekcionističkih mjera u oblasti trgovine.
''Ovim zakonom uklonjen je jedan od uvjeta za ulazak BiH u WTO. Sada nam ostaju bilateralni pregovori s Brazilom, Rusijom i Ukrajinom'', kazao je Šarović.
Okončanje procesa pregovora najprije je moguće s Brazilom s kojim se, ističe, razgovora u vezi s carinskim stopama, odnosno osam tarifnih linija za pileće meso, ali i nekoliko drugih tarifnih linija.
''Logično je da je Brazil zainteresiran za ove proizvode i što povoljniju carinsku poziciju na tržištu BiH, ali se u pregovorima bh. strana mora pridržavati zajednički usaglašene carinske politike s Europskom unijom'', kaže Šarović.
U tijeku bilateralnih pregovora, pri kojima se razmatraju zahtjevi Brazila, Ukrajine i Rusije, on se nada da će se s "jednom ili dvije zemlje tijekom ove godine završiti pregovori“.
Zahtjevi Ukrajine po mišljenju bosanskohercegovačkog pregovaračkog tima su veoma široki i prevazilaze interese njihove privrede, posebno ima li se u vidu jako skromna trgovinska razmjena s BiH.
''Ruska strana se veoma kasno uključila u pregovore tako što su našoj strani uputili tzv. "inicijalne zahtjeve Ruske Federacije“. I zahtjev Rusije po našoj ocjeni je preširok i daleko je iznad mogućnosti tradicionalne trgovine dvije strane, pored ostalog njihov zahtjev se odnosi i na reduciranje svih carinskih stopa na 0 posto što nije realno'', zaključio je u razgovoru za Fenu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
Svjetska trgovinska organizacija vodi računa o tome da države nastave s ukidanjem trgovinskih zapreka prilikom trgovinskih pregovora i time jamči kontinuirano promicanje slobodne trgovine. S obzirom na to da države u razvoju čine dvije trećine članica WTO-a, ta organizacija tranzicijskim i najnerazvijenijim državama pruža mogućnost da trgovinom ojačaju svoj razvoj.
