Vremena kada su ruže bile izrazito osjetljive na gljivične bolesti prošla su dolaskom nove generacije uzgoja. Međutim, još uvijek se može pojaviti hrđa ruže. Vaš zadatak je zaustaviti je!
Ružina hrđa (Phragmidium mucronatum) je gljivična bolest koja prvenstveno pogađa ruže.
Dugi niz godina zaraza, koja se obično javljala od kraja lipnja, zahvaćala je samo lišće ljeti i često nije bila jaka. Blage zime posljednjih desetak godina pridonijele su i pojavi gljivica koje se u drvetu grmlja zadržavaju tijekom cijele zime. Kao rezultat toga, ne samo da posebno ozbiljno oštećuje biljku, već i sljedećeg proljeća počinje zaraziti biljku sporama mnogo ranije nego inače, točno na lišću.
Simptomi na lišću su mali narančasti mjehurići na donjoj strani lišća, koji su u ranim fazama naslage spora. Kasnije se žućkaste pjege na gornjoj strani lišća povećavaju. Lišće umire i pada na zemlju. Odatle se brojne spore koje su još pričvršćene na lišću mogu vjetrom i osobito vlagom prenijeti na druge dijelove biljke, te se infekcija širi. U jesen se stvaraju tamne zimske naslage spora koje se također mogu zamijeniti s čađavom plijesni. Zaraženo drvo potamni. Mladi izbojci se suše na vrhu, a na starim izbojcima pojavljuju se tamne mrlje koje također odumiru. Na ružičastu hrđu ukazuje vjetar, vlaga, zbijeno tlo ili tlo otvrdnulo od suše.
Savjet 1 za prevenciju: mudro birajte sorte
Nove sorte vrtnih ruža relativno su otporne na ružinu hrđu. Kada sadite nove ruže, dobro obratite pozornost na zdravlje lišća sorti koje vas zanimaju. Oznaka vrlo dobre kvalitete je ADR (Allgemeine Deutsche Rosenneuheitenprüfung). Međutim, ima i drugih.
Savjet 2 za prevenciju: Sadite na dovoljnoj udaljenosti
Poznato je da ruže treba saditi na sunčanom mjestu, u tlo bogato hranjivim tvarima. Međutim, ako su smještene preblizu, nema dovoljno cirkulacije zraka između biljaka. To je nepovoljno jer se spore gljivica, uključujući ružičastu hrđu, lako šire kroz vodeni film. Stoga vodite računa o dovoljnom razmaku između biljaka.
Savjet za prevenciju 3: Ojačajte biljke
Gljivice prve napadaju biljke pod stresom. Stoga je pravilna njega na prvom mjestu. Pazite da budu dovoljno zalijevane, posebno mlade ruže i ruže u posudama. Nemojte močiti lišće prilikom zalijevanja. Također je važno uravnoteženo gnojivo s umjerenim sadržajem dušika. Osim toga, biljke se mogu ojačati, primjerice, zalijevanjem uvarkom od preslice nekoliko puta tijekom ljeta.
Savjet 4 za prevenciju: njega poda
Presuho tlo ne samo da ne upija dobro vodu, već može i otvrdnuti površinu. Stoga spore gljivice hrđe mogu ostati “čekati” na tlu. Pri obradi tlo treba držati otvoreno i rahlo. Ljeti nije štetan tanak zaštitni sloj malča od zgnječenih reznica.
Savjet 5 za prevenciju: Dobra higijena biljaka
Sakupite zaraženo lišće kada se pojave simptomi i odložite ga s kućnim otpadom. Najbolje je osušene izdanke odmah rezati na mlado drvo. Provjerite širi li se zaraza dalje niz biljku, zatim obrežite više izdanaka, ali izdašnije. Brzo uklonite otpalo lišće sa zemlje. Ovo je još važnije u jesen! Prije početka zime, kao i tijekom proljetne rezidbe, potrebno je pažljivo provjeriti cjelovitost biljnih izdanaka.
Ružina hrđa (Phragmidium mucronatum) je gljivična bolest koja prvenstveno pogađa ruže.
Dugi niz godina zaraza, koja se obično javljala od kraja lipnja, zahvaćala je samo lišće ljeti i često nije bila jaka. Blage zime posljednjih desetak godina pridonijele su i pojavi gljivica koje se u drvetu grmlja zadržavaju tijekom cijele zime. Kao rezultat toga, ne samo da posebno ozbiljno oštećuje biljku, već i sljedećeg proljeća počinje zaraziti biljku sporama mnogo ranije nego inače, točno na lišću.
Simptomi na lišću su mali narančasti mjehurići na donjoj strani lišća, koji su u ranim fazama naslage spora. Kasnije se žućkaste pjege na gornjoj strani lišća povećavaju. Lišće umire i pada na zemlju. Odatle se brojne spore koje su još pričvršćene na lišću mogu vjetrom i osobito vlagom prenijeti na druge dijelove biljke, te se infekcija širi. U jesen se stvaraju tamne zimske naslage spora koje se također mogu zamijeniti s čađavom plijesni. Zaraženo drvo potamni. Mladi izbojci se suše na vrhu, a na starim izbojcima pojavljuju se tamne mrlje koje također odumiru. Na ružičastu hrđu ukazuje vjetar, vlaga, zbijeno tlo ili tlo otvrdnulo od suše.
Savjet 1 za prevenciju: mudro birajte sorte
Nove sorte vrtnih ruža relativno su otporne na ružinu hrđu. Kada sadite nove ruže, dobro obratite pozornost na zdravlje lišća sorti koje vas zanimaju. Oznaka vrlo dobre kvalitete je ADR (Allgemeine Deutsche Rosenneuheitenprüfung). Međutim, ima i drugih.
Savjet 2 za prevenciju: Sadite na dovoljnoj udaljenosti
Poznato je da ruže treba saditi na sunčanom mjestu, u tlo bogato hranjivim tvarima. Međutim, ako su smještene preblizu, nema dovoljno cirkulacije zraka između biljaka. To je nepovoljno jer se spore gljivica, uključujući ružičastu hrđu, lako šire kroz vodeni film. Stoga vodite računa o dovoljnom razmaku između biljaka.
Savjet za prevenciju 3: Ojačajte biljke
Gljivice prve napadaju biljke pod stresom. Stoga je pravilna njega na prvom mjestu. Pazite da budu dovoljno zalijevane, posebno mlade ruže i ruže u posudama. Nemojte močiti lišće prilikom zalijevanja. Također je važno uravnoteženo gnojivo s umjerenim sadržajem dušika. Osim toga, biljke se mogu ojačati, primjerice, zalijevanjem uvarkom od preslice nekoliko puta tijekom ljeta.
Savjet 4 za prevenciju: njega poda
Presuho tlo ne samo da ne upija dobro vodu, već može i otvrdnuti površinu. Stoga spore gljivice hrđe mogu ostati “čekati” na tlu. Pri obradi tlo treba držati otvoreno i rahlo. Ljeti nije štetan tanak zaštitni sloj malča od zgnječenih reznica.
Savjet 5 za prevenciju: Dobra higijena biljaka
Sakupite zaraženo lišće kada se pojave simptomi i odložite ga s kućnim otpadom. Najbolje je osušene izdanke odmah rezati na mlado drvo. Provjerite širi li se zaraza dalje niz biljku, zatim obrežite više izdanaka, ali izdašnije. Brzo uklonite otpalo lišće sa zemlje. Ovo je još važnije u jesen! Prije početka zime, kao i tijekom proljetne rezidbe, potrebno je pažljivo provjeriti cjelovitost biljnih izdanaka.
