Prije godinu dana, Parižani su ostali bez jednog od simbola grada - katedrale Notre Dame, jedne od najpoznatijih na svijetu. Požar je izbio 15. travnja, a više od 500 vatrogasaca gasilo ga je čak devet sati. Vatrena stihija uništila je drveno krovište i velik dio njezine unutrašnjosti. 

Istražitelji vjeruju da je požar počeo u krovnoj šupljini ispod samog tornja koji se i urušio. Tamo su restauratori koristili električne alate. Tog dana odložili su ih između 17 i 17.30 sati. Požar je počeo kojih sat i pol kasnije. 

Također, ispostavilo se kako ni senzori nisu pravilno funkcionirali s obzirom na to da su dva zaštitara u katedrali izjavila policiji da su prvi put primijetili vatru kad je već sukljala tri metra u zrak oko 18.40 sati. 

U vrijeme požara katedrala je bila u fazi obnove. Neki su bacili sumnju na tvrtke koje se bave radom na 150-godišnjem tornju, koji se u ponedjeljak srušio, dok su oko njega bujali plamenovi. Od četiri tvrtke koje su sklopile ugovore za obnovu u Notre Dameu, dvije tvrtke, tvrtka za skele 'Europe Echafaudage' i konzervatori umjetnosti 'Socra', imale su radove u tijeku u vrijeme požara. No, ni jedna od njih nije imala radnike u vrijeme izbijanja požara. 

Istražitelji još uvijek nisu sigurni je li požar u Notre Dameu splet okolnosti ili pak nepažnja. 

Milijarda za obnovu 

Obnovit ćemo katedralu i učiniti je ljepšom i želim da to bude gotovo za pet godina, rekao je tad francuski predsjednik Emmanuel Macron, a u samo nekoliko dana od njegovog obraćanja javnosti skupljena je milijarda dolara. 

Donirali su brojni - od najbogatijeg Francuza Bernarda Arnaulta, osnivača Keringa François-Henria Pinaulta i obitelj Bettencourt Meyers, vlasnici L'Oreala. Njih troje doniralo je zajedno 565 milijuna dolara. 

S radovima na katedrali počelo se odmah nakon požara, no problem je stvorila velika kontaminacija čestica olova zbog čega su radovi prekinuti na neko vrijeme. 

Vojni general zadužen za obnovu Notre Damea, Jean-Louis Georgelin, rekao je kako je još uvijek moguće da se katedrala ponovo otvori za Olimpijske igre 2024. godine, kako je obećao Emmanuel Macron, ako svi „zasuku rukave“.

- Ako će svi zasukati rukave i napraviti posao koji je dobro isplaniran, moguće je da katedrala opet postane bogoslužno mjesto u roku od pet godina. Očito je da će prostor oko katedrale neće biti daleko gotovo, možda ni spirala neće biti dovršena, ali katedrala će opet biti mjesto štovanja i to je naš cilj - izjavio je Georgelin. 
Razornu vatru preživjele i pčele na krovu

Hrabrošću ljudskog lanca vatrogasaca, policajaca i gradskih djelatnika spašena su umjetnička djela, relikvije i kruna od trnja za koju se vjeruje da je stavljena na Isusovu glavu prije nego je bio razapet. Prebačeni su u muzej Louvre na čuvanje.

Zanimljivo, pčele koje žive na krovu Notre Dame također su preživjele razornu vatru, rekao je pčelar Nicolas Geant CNN-u. 

Vatrogasna služba u Parizu izjavila je da je operacija bila jedna od najsloženijih koju je ikada poduzela, te se u jednom trenutku strahovalo da bi cijela građevina mogla nestati u plamenu.

Preživjela osam stoljeća ratova 

Katedrala Notre Dame nalazi se na otočiću Ile de la Cité na rijeci Seine, a konstrukcija je započela još u 12. stoljeću. Poznata je po svojim "lebdećim" potpornim lukovima koji drže vanjske zidove, a mnogi je zbog kamenih statua i vodoriga koje gledaju na Pariz smatraju bitnim simbolom grada. 

U ovoj su se crkvi održala mnoga povijesna događanja poput krunjenja Henrika VI od Engleske, ali i krunjenje Napoleona carem nakon što je uzeo krunu iz ruku pape Pija VII i sam je položio na svoju glavu.. 

Nikako se ne smije zaboraviti i legenda o Zvonaru crkve Notre Dame kojeg je izmislio Victor Hugo 1831. godine, a koji je više puta ekraniziran. 

Ova katedrala 'čuva' Pariz već osam stoljeća, preživjela je na stotine ratova, od onih za moć do onih vjerskih, doba kolere i kuge (čini se i korone), Hitlerove pokušaje osvajanja. Za vrijeme Francuske revolucije i Pariške komune doživjela je destrukciju, a 2019. godine po prvi put i požar. Unatoč svemu i dalje je zadržala svoju eleganciju koja ju svrstava u omiljene crkve u kršćanskom svijetu.