Loši argumenti
Orkestrirane prozivke i pokušaj da Radončić formira krizni stožer i dovede Ministarstvo sigurnosti BiH u antiustavnu poziciju, odnosno da se bavi pitanjima javnog reda i mira, što je u isključivoj nadležnosti entiteta, kao što je poznato, Radončić je legalistički i energično odbio, javlja Dnevni avaz.
Još gore po SDA i SDP, i osobno po Izetbegovića i Lagumdžiju, u javnosti se pojavio dokument o tome da je na nivou Federacije BiH 6. veljače bio već formiran Krizni stožer, što se na svaki način htjelo skriti.
Umjesto da se izvrši realna analiza gdje je koji policijski nivo FBiH ili BiH zakazao, SDA i SDP su svu odgovornost pokušali prebaciti na glavnog političkog rivala u listopadu, Radončiča i SBB. Njihova nervoza dodatno je povećana naglim padom rejtinga SDA i SDP-a u očima naroda i rastom poštovanja građana prema Radonču, koji je odbio životima policajaca štititi lošu vlast, preuzimajući kompetencije koje po zakonu Ministarstvo sigurnosti i nema, piše Radončićeva novina.
Stoga nikoga nije začudio službeni zahtjev SDA za Radončićevu smjenu upućen Parlamentarnoj skupštini BiH. Iako ima špekulacija da je SDA ovdje sebe srozala na nivo pukog spikera SDP-a, indikativno je da se SDA, koja odlično poznaje parlamentarne procedure, pozvala na Odluku Vijeća ministara BiH koja je već šest godina stavljena van snage.
Naime, SDA traži Radončićevu odgovornost zato što nije postupio na bazi Odluke o utemeljenju Ministarskog vijeća za suradnju po policijskim pitanjima, donesene 7. srpnja 2005. godine.
Prema toj odluci, Ministarsko vijeće činili su dva entitetska ministra unutrašnjih poslova, gradonačelnik Distrikta Brčko, županijski ministri unutrašnjih poslova u FBiH, što je navedeno u Članu 3. ove odluke.
No, već u Članu 4. eksplicitno se kaže da „Ministarsko vijeće za suradnju po policijskim pitanjima ima privremeni mandat, a koji neće biti duži od uspostave konačnog mehanizma suradnje policijskih agencija u BiH po projektu reforme policijskih snaga u BiH".
U žurbi da što servilnije odrade SDP-ov harangaški zadatak, pravnici u SDA „zaboravili" su da je 2008. godine izvršena politički vrlo turbulentna i svima poznata reforma policije spomenuta u Članu 4.
Točnije, 16. travnja 2008. usvojen je Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policijskoj strukturi BiH, čime je po automatizmu i na osnovu preciznog Člana 4. prestala važiti privremena Odluka o utemeljenju Ministarskog vijeća za suradnju po policijskim pitanjima, na koju se SDA pogrešno pozvala.
Obaveza agencija
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela tako je, prema Zakonu, preuzela koordinirajuću ulogu između agencija, a Ministarstvo sigurnosti BiH je odlukom zakonodavne vlasti, odnosno Parlamentarne skupštine BiH, te obaveze prije šest godina moralo prepustiti Direkciji.
Uostalom, o tome na svojevrstan način svjedoči i nedavna prijava Tužiteljstva BiH protiv direktora SIPA-e jer nije postupio u skladu s obavezama koje proizlaze iz Člana 11. Zakona o Direkciji, a koje se tiču njene nadležnosti i obaveze policijskih agencija da odgovore na njen zahtjev za pružanje pomoći.
Faksimili koje „Dnevni avaz" objavljuje najbolje potvrđuju kako su Izetbegović i Lagumdžija, koji su prvih dana demonstracija putem medija vršili veliki pritisak da Radončić formira krizni stožer, ustvari željeli Ministarstvo sigurnosti BiH „gurnuti" u nezakonito djelovanje, navodi Dnevni avaz.
Ili se, možda, radi o već znanom pravnom diletantizmu politički zagrljenog i ostrašćenog dvojca.
