Bio je to problem koji matematičarima zadavao glavobolje stoljećima dok se nije pojavio britanski profesor s Oxforda, Andrew Wiles.
"Ne postoje rješenja s cijelim brojevima za jednadžbu xn+yn=zn kada je n veći od 2."
Poznata kao Fermatov posljednji teorem, ova je jednadžbu prvi put postavio francuski matematičar Pierre de Fermat 1637. godine.
Profesor Wiles je problem riješio još 90-ih, a ovaj je tjedan dobio nagradu Abel i 700.000 dolara nagrade. Riječ je o nagradi koju se često naziva matematičkim Oscarom.
Britanski matematičar postao je fasciniran Fermatovim teoremom još kao 10-godišnji dječak. Za vrijeme studiranja na Princetonu, intenzivno je radio na njemu sedam godina dok ga nije uspio riješiti kombinacijom tri kompleksna matematička polja, prenosi N1
"Nikad ne zaboravljaš trenutak takvih velikih spoznaja – to je ono za što se živi", ističe Wiles.
"Ne postoje rješenja s cijelim brojevima za jednadžbu xn+yn=zn kada je n veći od 2."
Poznata kao Fermatov posljednji teorem, ova je jednadžbu prvi put postavio francuski matematičar Pierre de Fermat 1637. godine.
Profesor Wiles je problem riješio još 90-ih, a ovaj je tjedan dobio nagradu Abel i 700.000 dolara nagrade. Riječ je o nagradi koju se često naziva matematičkim Oscarom.
Britanski matematičar postao je fasciniran Fermatovim teoremom još kao 10-godišnji dječak. Za vrijeme studiranja na Princetonu, intenzivno je radio na njemu sedam godina dok ga nije uspio riješiti kombinacijom tri kompleksna matematička polja, prenosi N1
"Nikad ne zaboravljaš trenutak takvih velikih spoznaja – to je ono za što se živi", ističe Wiles.
