Preporuka struke je da se rezidba gomolja krumpira prije sadnje ne obavlja nego da se nabavljaju i sade gomolji krumpira tzv. sitnih kalibraža (28/35). Oni proizvođači koji nabavljaju sorte tzv. krupnih kalibraža (55/60 ili 50/60) i koji provode rezidbu, istu moraju obaviti na ispravan način kako bi se izbjegle ili smanjile štete u proizvodnji krumpira.
I doista, u Hercegovini, ali i u drugim područjima BiH, prije sadnje krumpira se tradicionalno obavlja rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod sorti krupnije kalibraže (55/60), posebno kod ranih sorti koje se sade na ovom području, piše Jabuka.
Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima dok idući prema sjevernijim područjima ono postupno opada. Moglo bi se reći kako se gomolji krumpira režu zbog toga što proizvođači nabavljaju sjemenski krumpir krupnijih kalibraža koji je nešto jeftiniji. Bilo kako bilo, ono što je od bitnog značaja, sa stručne strane gledišta, a na što struka stalno upozorava jeste da samo rijetki proizvođači krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan način.
Pravilna rezidba gomolja – temelj uspjeha
Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Već naklijali gomolji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici.
Drugim riječima, reže se duž osi gomolja od vršnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza nož trebamo dezinficirati sa 70 % alkoholom ili pak potapanjem u 2 % rastvor formalina. Međutim, krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima naše zemlje režu i poprečno s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica.
Ali, od bitnog je značaja da kod spomenute vršne rezidbe težina odsječenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer lakši odsječak neće dati normalno razvijenu biljku. Spomenimo i kako u Americi prakticiraju strojnu rezidbu s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40 do 50 grama.
Što s gomoljima nakon rezidbe?
Kako smo i naveli, pravilna rezidba se obavlja desetak dana prije sadnje. Postavlja se pitanje što sa rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i što je uopće svrha tako rane rezidbe.
Sve će nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja, a rezano mjesto idealan “ulaz” za prodor bakterija i gljivica koji u lošijim uvjetima sadnje čak mogu prouzročiti propadanje gomolja.
Stoga, krumpir treba što prije smjestiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zaštitni sloj ili kalus i samo sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa krumpir trebamo nakon rezidbe što prije smjestiti u prostoriju gdje se temperatura kreće od 14 do 16 °C i relativna vlaga zraka od 80 % do 90 %.
I što bi na kraju zaključili nego da se sa stručne strane gledišta rezidba gomolja ne preporučuje jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja. Zato je uporaba cijelih gomolja (kalibraža 28/35) svakako najbolja kod sadnje krumpira.
S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe, ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od trenutka rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlažno tlo dolazi do njihovog brzog propadanja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima “stručnjaka” koji će ustanoviti da je ipak sve do lošeg sjemena…
I doista, u Hercegovini, ali i u drugim područjima BiH, prije sadnje krumpira se tradicionalno obavlja rezidba gomolja. Uglavnom se primjenjuje kod sorti krupnije kalibraže (55/60), posebno kod ranih sorti koje se sade na ovom području, piše Jabuka.
Osim kod nas, rezanje gomolja se prakticira i u susjednoj Dalmaciji te na otocima dok idući prema sjevernijim područjima ono postupno opada. Moglo bi se reći kako se gomolji krumpira režu zbog toga što proizvođači nabavljaju sjemenski krumpir krupnijih kalibraža koji je nešto jeftiniji. Bilo kako bilo, ono što je od bitnog značaja, sa stručne strane gledišta, a na što struka stalno upozorava jeste da samo rijetki proizvođači krumpira rezidbu gomolja izvode na pravilan način.
Pravilna rezidba gomolja – temelj uspjeha
Pravilna rezidba gomolja obavlja se desetak dana prije same sadnje. Već naklijali gomolji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici.
Drugim riječima, reže se duž osi gomolja od vršnog dijela ka pupku s tim da nakon svakog reza nož trebamo dezinficirati sa 70 % alkoholom ili pak potapanjem u 2 % rastvor formalina. Međutim, krupni naklijali gomolji se u pojedinim dijelovima naše zemlje režu i poprečno s tim da se u tom slučaju odsijeca samo vršni dio koji i sadržava najveći broj klica.
Ali, od bitnog je značaja da kod spomenute vršne rezidbe težina odsječenog dijela s klicama ne smije biti manja od 25 grama jer lakši odsječak neće dati normalno razvijenu biljku. Spomenimo i kako u Americi prakticiraju strojnu rezidbu s tim da se gomolji režu na odjeljke s klicama težine 40 do 50 grama.
Što s gomoljima nakon rezidbe?
Kako smo i naveli, pravilna rezidba se obavlja desetak dana prije sadnje. Postavlja se pitanje što sa rezanim dijelovima gomolja, gdje ih smjestiti i što je uopće svrha tako rane rezidbe.
Sve će nam biti jasno ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako sami postupak rezanja predstavlja veliku povredu gomolja, a rezano mjesto idealan “ulaz” za prodor bakterija i gljivica koji u lošijim uvjetima sadnje čak mogu prouzročiti propadanje gomolja.
Stoga, krumpir treba što prije smjestiti u uvjete koji će omogućiti stvaranje zaštitnog sloja upravo na tim prerezanim dijelovima gomolja. Jer kada se stvori taj zaštitni sloj ili kalus i samo sjeme će biti puno sigurnije, odnosno, spremnije za sadnju. Inače, kako bi potakli tvorbu kalusa krumpir trebamo nakon rezidbe što prije smjestiti u prostoriju gdje se temperatura kreće od 14 do 16 °C i relativna vlaga zraka od 80 % do 90 %.
I što bi na kraju zaključili nego da se sa stručne strane gledišta rezidba gomolja ne preporučuje jer uvijek postoji mogućnost od prenošenja virusnih oboljenja. Zato je uporaba cijelih gomolja (kalibraža 28/35) svakako najbolja kod sadnje krumpira.
S druge strane, praksa je pokazala opravdanost rezidbe, ali provedene uz poštivanje navedenih pravila počevši od trenutka rezidbe pa sve do čuvanja tako pripremljenog sjemena do sadnje. Istina je i da se svježe izrezani gomolji mogu odmah saditi, ali samo u dovoljno zagrijano tlo. Ukoliko takve gomolje posadimo u hladno i vlažno tlo dolazi do njihovog brzog propadanja što će se manifestirati praznim mjestima na parceli. Ali, uvijek ima “stručnjaka” koji će ustanoviti da je ipak sve do lošeg sjemena…
