"Svijet je već usred rata valuta. Preovladava mišljenje da je devalvacija valute lakši put za stimulaciju gospodarstva'', upozorio je predsjednik američke investicijske banke Goldman Sachs Gary Cohn globalnu financijsku i političku elitu okupljenu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Cohnovo upozorenje stiglo je istog dana kada je Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke (ECB), objavio plan o tiskanju preko 1,1 bilijuna eura od ožujka 2015. do rujna 2016., ''a ako treba, i duže'', radi eventualnog gospodarskog oporavka eurozone.
Odmah iza Draghijeve objave, vrijednost eura pala je na najnižu razinu od 2003. godine, dok su zlato i srebro poskupjeli.
Beogradska Politika navodi kako je Goldman Sachs prognozirao da će euro već do Nove godine vrijediti koliko i jedan američki dolar. Euro je izgubio tijekom 2014. godine 18 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. Samo u posljednjih 30 dana, euro se srozao 8,5 posto u odnosu na valutu SAD. U međuvremenu, svjetske valutne burze su se počele kladiti hoće li euro vrijediti 0,9 američkih dolara i prije 2016. godine.
Politika podsjeća kako je MMF početkom godine procijenio da će globalno gospodarstvo u 2015. godine rasti još sporije nego što je Bretton Woods institucija prognozirala prošle jeseni (3,5 posto umjesto 3,8 posto). Izuzetak, po MMF-u, jeste Amerika, koja bi trebala zabilježiti rast od 3,6 posto, umjesto 3,1. MMF pri tom od eurozone očekuje sićušni gospodarski rast od 1,2 posto (bez obzira na rekordni pad cijene nafte) umjesto jesenje prognoze od 1,3 posto.
U takvom egzistencijalnom sivilu, ECB je objavom paketa kupovine obveznica javnog i privatnog sektora i institucija EU de facto devalvirala euro, navodi Politika. Tim potezom bi se komercijalne banke trebale osloboditi vrijednosnica, a novcem koji bi dobile njihovom prodajom mogle bi kreditirati novi godpodarski investicijski ciklus. Problem je što bi komercijalne banke ''mogle'', ali u stvari i nisu obvezne ''u vremenu kompleksnih i jakih poprečnih struja'' baciti na odobravanje novih kredita.
Ovako novooslabljeni euro postaje najnovija karika u globalnom ratu valutama, i to potezom kojim, po Aleaxu Webberu, bivšem guverneru Bundesbanke, ECB samo kupuje vrijeme političarima koji nemaju plan strukturnih reformi za oživljavanje gospodarstva mimo lavine pojeftinjenog novca u financijskom sustavu eurozone.
Plan za snalaženje u ''guravim vremenima'' nemaju ni političari u mnogim drugim dijelovima svijeta. Vjerojatno su zato centralne banke Indije, Kanade, Danske, Švicarske, Kine... posljednjih tjedana povukle niz drastičnih poteza kojima su iznenadile burze: bilo da je u pitanju snižavanje referentnih kamatnih stopa, odvajanje od pariteta s eurom, ubrizgavanje velikih količina gotovine radi osiguravanja likvidnosti...
Sada pojeftinjeni euro znači, na primjer, da njemački izvoznici automobila postaju izravna konkurencija japanskim i američkim proizvođačima vozila. Primjera kojim devalvirane valute potiču izvoz proizvoda određenih država, izravno rušeći ponudu industrija drugih zemalja, ima napretek, navode beogradske novine.
Naglo ojačali dolar prijeti da ugrozi snažni rast američkog gospodarstva i izvoza. Naime, kako američki biznis da se nosi s konkurencijom koja drastično obara vrijednost svoje valute i svoju deflaciju izvozi drugima?
"U areni sve izraženijih manipulacija valutama diljem svijeta, službeni Washington bi trebao provesti novu vlastitu efektivnu valutnu politiku”, ocenjuje magazin Foreign Affairs.
U međuvremenu, investitori, ali i običan svijet, zamoreni najnovijim komešanjima na globalnom tržištu papirnih valuta, ovih dana se opet vraćaju dokazanom kriznom džokeru.
Nakon objave iz Frankfurta, unca zlata vrednovana u eurima poskupjela je tri posto, dok je u dolarima i funtama poskočila za oko jedan posto. Zlato će u ovakvim vremenima samo sve biti skuplje, prognoziraju trgovci u londonskom Cityju, prenosi Politika.
bljesak.info
Cohnovo upozorenje stiglo je istog dana kada je Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke (ECB), objavio plan o tiskanju preko 1,1 bilijuna eura od ožujka 2015. do rujna 2016., ''a ako treba, i duže'', radi eventualnog gospodarskog oporavka eurozone.
Odmah iza Draghijeve objave, vrijednost eura pala je na najnižu razinu od 2003. godine, dok su zlato i srebro poskupjeli.
Beogradska Politika navodi kako je Goldman Sachs prognozirao da će euro već do Nove godine vrijediti koliko i jedan američki dolar. Euro je izgubio tijekom 2014. godine 18 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. Samo u posljednjih 30 dana, euro se srozao 8,5 posto u odnosu na valutu SAD. U međuvremenu, svjetske valutne burze su se počele kladiti hoće li euro vrijediti 0,9 američkih dolara i prije 2016. godine.
Politika podsjeća kako je MMF početkom godine procijenio da će globalno gospodarstvo u 2015. godine rasti još sporije nego što je Bretton Woods institucija prognozirala prošle jeseni (3,5 posto umjesto 3,8 posto). Izuzetak, po MMF-u, jeste Amerika, koja bi trebala zabilježiti rast od 3,6 posto, umjesto 3,1. MMF pri tom od eurozone očekuje sićušni gospodarski rast od 1,2 posto (bez obzira na rekordni pad cijene nafte) umjesto jesenje prognoze od 1,3 posto.
U takvom egzistencijalnom sivilu, ECB je objavom paketa kupovine obveznica javnog i privatnog sektora i institucija EU de facto devalvirala euro, navodi Politika. Tim potezom bi se komercijalne banke trebale osloboditi vrijednosnica, a novcem koji bi dobile njihovom prodajom mogle bi kreditirati novi godpodarski investicijski ciklus. Problem je što bi komercijalne banke ''mogle'', ali u stvari i nisu obvezne ''u vremenu kompleksnih i jakih poprečnih struja'' baciti na odobravanje novih kredita.
Ovako novooslabljeni euro postaje najnovija karika u globalnom ratu valutama, i to potezom kojim, po Aleaxu Webberu, bivšem guverneru Bundesbanke, ECB samo kupuje vrijeme političarima koji nemaju plan strukturnih reformi za oživljavanje gospodarstva mimo lavine pojeftinjenog novca u financijskom sustavu eurozone.
Plan za snalaženje u ''guravim vremenima'' nemaju ni političari u mnogim drugim dijelovima svijeta. Vjerojatno su zato centralne banke Indije, Kanade, Danske, Švicarske, Kine... posljednjih tjedana povukle niz drastičnih poteza kojima su iznenadile burze: bilo da je u pitanju snižavanje referentnih kamatnih stopa, odvajanje od pariteta s eurom, ubrizgavanje velikih količina gotovine radi osiguravanja likvidnosti...
Sada pojeftinjeni euro znači, na primjer, da njemački izvoznici automobila postaju izravna konkurencija japanskim i američkim proizvođačima vozila. Primjera kojim devalvirane valute potiču izvoz proizvoda određenih država, izravno rušeći ponudu industrija drugih zemalja, ima napretek, navode beogradske novine.
Naglo ojačali dolar prijeti da ugrozi snažni rast američkog gospodarstva i izvoza. Naime, kako američki biznis da se nosi s konkurencijom koja drastično obara vrijednost svoje valute i svoju deflaciju izvozi drugima?
"U areni sve izraženijih manipulacija valutama diljem svijeta, službeni Washington bi trebao provesti novu vlastitu efektivnu valutnu politiku”, ocenjuje magazin Foreign Affairs.
U međuvremenu, investitori, ali i običan svijet, zamoreni najnovijim komešanjima na globalnom tržištu papirnih valuta, ovih dana se opet vraćaju dokazanom kriznom džokeru.
Nakon objave iz Frankfurta, unca zlata vrednovana u eurima poskupjela je tri posto, dok je u dolarima i funtama poskočila za oko jedan posto. Zlato će u ovakvim vremenima samo sve biti skuplje, prognoziraju trgovci u londonskom Cityju, prenosi Politika.
bljesak.info
