Zbog epidemija uzrokovanih hranom tijekom prošle godine oboljelo je 65 osoba u Bosni i Hercegovini, od čega su 23 hospitalizirane.
Prema podacima koje su Agenciji za sigurnost hrane BiH dostavile institucije javnog zdravstva, tijekom prošle godine zabilježeno je pet epidemija uzrokovanih hranom. Za dvije epidemije uzročnik je bio Staphylococcus aureus, po jednu epidemiju uzrokovali su Trichinella i Hepatitis A, dok za jednu epidemiju nije utvrđen uzročnik.
Kako navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH, Staphylococcus aureus ili zlatni stafilokok je bakterija koja se može naći u oko 25% zdravih ljudi, a povremeno naseljava kožu oko noktiju i izlazni dio nosa. Luči toksin koji može dovesti do trovanja hranom. Najčešći način na koji stafilokok zagadi hranu je kontaktom kliconoše (osoba koja nosi klice zarazne bolesti, a nema simptome bolesti) s hranom.
Baš je “Upravljanje epidemijama čiji je put prijenosa hrana” bila tema cjelotjedne radionice, čiji su organizatori Agencija za sigurnost hrane i Savezni institut za procjenu rizika Njemačke, koja danas završava u Sarajevu.
Kako navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH, zdravstveno neispravna hrana koja možew sadržavati različite štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstancije uzrokuje oko 200 oboljenja s ozbiljnim posljedicama po zdravlje potrošača, ali i ekonomiju.
Integrirani pristup svih institucija koji podrazumijeva razmjenu znanja, iskustva i informacija između svih institucija te prikladne procedure ključni su preduvjeti za uspješno svladavanje kriznih situacija.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s institucijama javnog zdravstva u BiH, od svog osnivanja prati pojavu i kretanje oboljenja čiji je uzrok prijenosa hrane, što uključuje i epidemije zaraznih bolesti koje se prenose hranom, javlja Večernji list.
Ti podaci redovito se na godišnjoj bazi dostavljaju Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko BiH. Upozoravaju kako se trovanje hranom može spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama i ako se s hranom postupa tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.
Osim subjekata u poslovanju s hranom, koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te mjerodavnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do njezine kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
U cilju prevencije oboljenja, potrošačima se preporučuje da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pet ključeva za sigurnu hranu, koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, a to su: održavanje čistoće, odvajanje sirovih namirnica od kuhane hrane, potpuna termička obrada hrane, čuvanje hrane pri sigurnim temperaturama, upotrebljavanje sigurne vode i sirovih namirnica.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH objašnjavaju kako se mikroorganizmi mogu brzo umnožavati ako se hrana drži na sobnoj temperaturi. “Držanjem hrane na temperaturi ispod 5 °C ili iznad 60 °C, usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Neki opasni mikroorganizmi mogu se razvijati i ispod 5 °C.
Posebna pažnja potrebna je kod pojedinih namirnica poput mljevenoga mesa, rolanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi. Važno je naglasiti kako se opasni mikroorganizmi mogu naći na rukama, krpama za brisanje i kuhinjskom priboru, posebno na daskama za rezanje namirnica i mogu se prenijeti na hranu čak i najmanjim dodirom te uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.
Prema podacima koje su Agenciji za sigurnost hrane BiH dostavile institucije javnog zdravstva, tijekom prošle godine zabilježeno je pet epidemija uzrokovanih hranom. Za dvije epidemije uzročnik je bio Staphylococcus aureus, po jednu epidemiju uzrokovali su Trichinella i Hepatitis A, dok za jednu epidemiju nije utvrđen uzročnik.
Kako navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH, Staphylococcus aureus ili zlatni stafilokok je bakterija koja se može naći u oko 25% zdravih ljudi, a povremeno naseljava kožu oko noktiju i izlazni dio nosa. Luči toksin koji može dovesti do trovanja hranom. Najčešći način na koji stafilokok zagadi hranu je kontaktom kliconoše (osoba koja nosi klice zarazne bolesti, a nema simptome bolesti) s hranom.
Baš je “Upravljanje epidemijama čiji je put prijenosa hrana” bila tema cjelotjedne radionice, čiji su organizatori Agencija za sigurnost hrane i Savezni institut za procjenu rizika Njemačke, koja danas završava u Sarajevu.
Kako navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH, zdravstveno neispravna hrana koja možew sadržavati različite štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstancije uzrokuje oko 200 oboljenja s ozbiljnim posljedicama po zdravlje potrošača, ali i ekonomiju.
Integrirani pristup svih institucija koji podrazumijeva razmjenu znanja, iskustva i informacija između svih institucija te prikladne procedure ključni su preduvjeti za uspješno svladavanje kriznih situacija.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s institucijama javnog zdravstva u BiH, od svog osnivanja prati pojavu i kretanje oboljenja čiji je uzrok prijenosa hrane, što uključuje i epidemije zaraznih bolesti koje se prenose hranom, javlja Večernji list.
Ti podaci redovito se na godišnjoj bazi dostavljaju Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, entiteta i Distrikta Brčko BiH. Upozoravaju kako se trovanje hranom može spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama i ako se s hranom postupa tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.
Osim subjekata u poslovanju s hranom, koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te mjerodavnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do njezine kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.
U cilju prevencije oboljenja, potrošačima se preporučuje da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pet ključeva za sigurnu hranu, koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija, a to su: održavanje čistoće, odvajanje sirovih namirnica od kuhane hrane, potpuna termička obrada hrane, čuvanje hrane pri sigurnim temperaturama, upotrebljavanje sigurne vode i sirovih namirnica.
Iz Agencije za sigurnost hrane BiH objašnjavaju kako se mikroorganizmi mogu brzo umnožavati ako se hrana drži na sobnoj temperaturi. “Držanjem hrane na temperaturi ispod 5 °C ili iznad 60 °C, usporava se ili zaustavlja rast mikroorganizama. Neki opasni mikroorganizmi mogu se razvijati i ispod 5 °C.
Posebna pažnja potrebna je kod pojedinih namirnica poput mljevenoga mesa, rolanog pečenja, velikih komada mesa i cijele peradi. Važno je naglasiti kako se opasni mikroorganizmi mogu naći na rukama, krpama za brisanje i kuhinjskom priboru, posebno na daskama za rezanje namirnica i mogu se prenijeti na hranu čak i najmanjim dodirom te uzrokovati bolesti koje se prenose hranom.
