Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Lapsunj
Selo ima 20 katoličkih i 17 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Prskale (5 k.) su starinom iz Broćna gdje još imaju roda. Dok su bili tamo, bilo ih je u zadruzi 55 duša i podijelili su se na petero. Došli su 1831. god u Šlimac; odatle su jedni prešli u Lapsunj pred okupaciju od 1878. s Orašca. Zovu ih i Starišinovićima, a po ocu i Bilanovićima. - Bilići (2 k.) su došli iz Podbora poslije 1878. - Ćurići (1 k.) na Čardaku. Vidi opis Gmića. - Brkići (1 k.), oca im dovela mati sa Proslapa, koja se preudala u ovo selo, oko1880. - Marko Tomić (1 k.) je došao iz Jasenjana kod Mostara 1889. - Anđelić (1 k.) je od Anđelića u Rumbocima i došao je oko 1900. - Meštrovići (3 k.) su došli poslije Prvog svjetskog rata. Opširnije u opisu Prozora. - Devčić (1 k.) zidar, naselio se prije Prvog svjetskog rata. Rodom je iz Karlobaga, izumrli su u muškoj lozi Tomići (1 k.) koji su bili došli iz Hercegovine. Iz Lapsunja su se raselili katolici Ramljaci u Družinoviće i drugdje po Rami. Osim njih, u Lapsunju su boravili i Jeličići (sada u Podboru), Pavičići (sada u Ploči) i Petrovići (sada u Rumbocima).
M u s l i m a n i: Smatraju se starosjediocima Berići (2 k.). - Pilavi (15 k.): opširnije u opisu Mluše. U Prozor su se iselili Muslimani Peštelje (Fejzići). Priča se da su u selu nekada bile samo tri kuće: po jedna Pilava, Berića i Peštelja.
Najveći dio ovog naselja je ispod krečnjakovog odsjeka (gruda) Gradine i gornjom ivicom fliša, i to u strmim stranama iznad dolova i na raznim nadmorskim visinama. Manji je dio na neogenu, pored puta za Šćit. Pored sela su mnoge kose i dolovi. Iznad sela su strane Orluša, Strana i Bršjanaka (Bršćanka). Glavni dio sela je Lapsunj u najužem smislu koji je u strani u vrhu dolakojim otiče potok Šponoica, pritoka Broca. Jugoistočno od tog sela je gotovo na kosi, a desno (odnosno sjeverno) od dola Stohora. Na kosi lijevo od Stohora je Čardak. Iznad Čardaka je Krčevina, u strani. Na kosi ometalnima ili Storskom Ratu su nekolike kuće, selo Ometala, pored mjesta, a od ostalogLapsunja ih dijeli duboka dolica.
Nad selom je planina Sajina, na kojoj su staje a i nekoliko kuća. Na Sajini na Sajini samo stalno stoji Marko Tomić, koji je u zajednici s ocem koji stoji "u polju" (u Lapsunju). Ostali koji imaju gore staje dolaze samo ljeti sa stokom i budu dok srede ječam i sjeno. Do 1887 gore su "zimili" i Prskali. Stanove imaju sada gore: 1 Prskalo, 2 Pilava, 1 Tomići i 2 Bavande. Sve je to raštrkano. Na Draševo idu 2 Ćališa i 2 Bilića (i Babić iz Šlimca).
Na planini nema žive vode nego su samo lokve. Selo, pak, obiluje izvorskom vodom. Glavni su izvori: Bukva, Rokoč, Močila, Gaj, Alilova Vodica. Njive su pod selom po stranama dolova.selišće, Špionica, Loznica, Trsje, Povodac, Glavičica, Kadina Strana, Zagonci, Bukva, Močila, Tić-Dolac, Stoor, Muinovka, Ometala, Gostovo. Ispaše su pod stranama nad selom i pod Kolivrdatom 8Gradina, Kilavica, Ispod Osoja i dr.). strane nad selom su doskora bile gole; 1924 su zaboravljene i već prilično pošumljene. A i u ometalama je do 1909 bila šuma, i to "seoska šuma". U strani iznad sela bila je nekad velika šuma. Na Sajini su šume: Palska Šuma, Paljike, Smrdećica, Ripišće, a mjesta gdje se sjeno kosi i njive: Krč, Ripišće, Grkavica, Duboka Dolina, Vrtača, Luke, Košatica.
Nasilje je razbijenog tipa, ali su u selima Gostovu i Lapsunju kuče veoma zbijene, pa i katoličke. Katoličko groblje je na mjestu Bukvi (ali se tu sahranjuje samo jedan dio katolika, a ostali u Šlimcu). A muslimansko na kose Radakovini, istočno od sela Lapsunj. Iznad katoličkog groblja je muslimansko šlimačko groblje.
Po kazivanju seljaka, iznad Lapsunja se nalaze mnoge rbine od suđa. U samom selu Lapsunju, kraj pojate Pilava, su dva stećka. Na Borku, na najvišoj točci kose a blizu puta, je jedna nekropola s lijepo poredanim i uređenim grobovima. Na devetini su očuvani stupovi, ukrašeni križevima. Interesantno je da su križevi i sa strana. Najviši stećak je visok 150 cm. Grobovi su okrenuti istoku i križ nad glavom. (Inače, kod katolika sada se grobovi orijentiraju prema položaju). Svaki je grob ozidan s strana. To je groblje ili od "Grka" ili od kuge. Na kosi Čadaku, kraj kuće I. Ćurića, su dva stećka. Na kosi Brcu (zapadno od sela Lapsunja) je jedan stećak, koji je ogradio Pero Bevanda u većoj nekropoli na visu Brcu.
U katoličkom groblju na Bukvi jedan dio čini neko starinsko groblje od kuge ili gladi. Za vrijeme kuge "prikužnica" su vukli leševe kukom (kukasto drvo). Ispod muslimanskog groblja na Glavičici je neko staro groblje bez ikakvih spomenika, a u Stohoru neko napušteno muslimansko groblje. Kuga je bila prije više od 120 godina (pisano 1932).
Lapsunj
Selo ima 20 katoličkih i 17 muslimanskih kuća.
K a t o l i c i: - Prskale (5 k.) su starinom iz Broćna gdje još imaju roda. Dok su bili tamo, bilo ih je u zadruzi 55 duša i podijelili su se na petero. Došli su 1831. god u Šlimac; odatle su jedni prešli u Lapsunj pred okupaciju od 1878. s Orašca. Zovu ih i Starišinovićima, a po ocu i Bilanovićima. - Bilići (2 k.) su došli iz Podbora poslije 1878. - Ćurići (1 k.) na Čardaku. Vidi opis Gmića. - Brkići (1 k.), oca im dovela mati sa Proslapa, koja se preudala u ovo selo, oko1880. - Marko Tomić (1 k.) je došao iz Jasenjana kod Mostara 1889. - Anđelić (1 k.) je od Anđelića u Rumbocima i došao je oko 1900. - Meštrovići (3 k.) su došli poslije Prvog svjetskog rata. Opširnije u opisu Prozora. - Devčić (1 k.) zidar, naselio se prije Prvog svjetskog rata. Rodom je iz Karlobaga, izumrli su u muškoj lozi Tomići (1 k.) koji su bili došli iz Hercegovine. Iz Lapsunja su se raselili katolici Ramljaci u Družinoviće i drugdje po Rami. Osim njih, u Lapsunju su boravili i Jeličići (sada u Podboru), Pavičići (sada u Ploči) i Petrovići (sada u Rumbocima).
M u s l i m a n i: Smatraju se starosjediocima Berići (2 k.). - Pilavi (15 k.): opširnije u opisu Mluše. U Prozor su se iselili Muslimani Peštelje (Fejzići). Priča se da su u selu nekada bile samo tri kuće: po jedna Pilava, Berića i Peštelja.
Najveći dio ovog naselja je ispod krečnjakovog odsjeka (gruda) Gradine i gornjom ivicom fliša, i to u strmim stranama iznad dolova i na raznim nadmorskim visinama. Manji je dio na neogenu, pored puta za Šćit. Pored sela su mnoge kose i dolovi. Iznad sela su strane Orluša, Strana i Bršjanaka (Bršćanka). Glavni dio sela je Lapsunj u najužem smislu koji je u strani u vrhu dolakojim otiče potok Šponoica, pritoka Broca. Jugoistočno od tog sela je gotovo na kosi, a desno (odnosno sjeverno) od dola Stohora. Na kosi lijevo od Stohora je Čardak. Iznad Čardaka je Krčevina, u strani. Na kosi ometalnima ili Storskom Ratu su nekolike kuće, selo Ometala, pored mjesta, a od ostalogLapsunja ih dijeli duboka dolica.
Nad selom je planina Sajina, na kojoj su staje a i nekoliko kuća. Na Sajini na Sajini samo stalno stoji Marko Tomić, koji je u zajednici s ocem koji stoji "u polju" (u Lapsunju). Ostali koji imaju gore staje dolaze samo ljeti sa stokom i budu dok srede ječam i sjeno. Do 1887 gore su "zimili" i Prskali. Stanove imaju sada gore: 1 Prskalo, 2 Pilava, 1 Tomići i 2 Bavande. Sve je to raštrkano. Na Draševo idu 2 Ćališa i 2 Bilića (i Babić iz Šlimca).
Na planini nema žive vode nego su samo lokve. Selo, pak, obiluje izvorskom vodom. Glavni su izvori: Bukva, Rokoč, Močila, Gaj, Alilova Vodica. Njive su pod selom po stranama dolova.selišće, Špionica, Loznica, Trsje, Povodac, Glavičica, Kadina Strana, Zagonci, Bukva, Močila, Tić-Dolac, Stoor, Muinovka, Ometala, Gostovo. Ispaše su pod stranama nad selom i pod Kolivrdatom 8Gradina, Kilavica, Ispod Osoja i dr.). strane nad selom su doskora bile gole; 1924 su zaboravljene i već prilično pošumljene. A i u ometalama je do 1909 bila šuma, i to "seoska šuma". U strani iznad sela bila je nekad velika šuma. Na Sajini su šume: Palska Šuma, Paljike, Smrdećica, Ripišće, a mjesta gdje se sjeno kosi i njive: Krč, Ripišće, Grkavica, Duboka Dolina, Vrtača, Luke, Košatica.
Nasilje je razbijenog tipa, ali su u selima Gostovu i Lapsunju kuče veoma zbijene, pa i katoličke. Katoličko groblje je na mjestu Bukvi (ali se tu sahranjuje samo jedan dio katolika, a ostali u Šlimcu). A muslimansko na kose Radakovini, istočno od sela Lapsunj. Iznad katoličkog groblja je muslimansko šlimačko groblje.
Po kazivanju seljaka, iznad Lapsunja se nalaze mnoge rbine od suđa. U samom selu Lapsunju, kraj pojate Pilava, su dva stećka. Na Borku, na najvišoj točci kose a blizu puta, je jedna nekropola s lijepo poredanim i uređenim grobovima. Na devetini su očuvani stupovi, ukrašeni križevima. Interesantno je da su križevi i sa strana. Najviši stećak je visok 150 cm. Grobovi su okrenuti istoku i križ nad glavom. (Inače, kod katolika sada se grobovi orijentiraju prema položaju). Svaki je grob ozidan s strana. To je groblje ili od "Grka" ili od kuge. Na kosi Čadaku, kraj kuće I. Ćurića, su dva stećka. Na kosi Brcu (zapadno od sela Lapsunja) je jedan stećak, koji je ogradio Pero Bevanda u većoj nekropoli na visu Brcu.
U katoličkom groblju na Bukvi jedan dio čini neko starinsko groblje od kuge ili gladi. Za vrijeme kuge "prikužnica" su vukli leševe kukom (kukasto drvo). Ispod muslimanskog groblja na Glavičici je neko staro groblje bez ikakvih spomenika, a u Stohoru neko napušteno muslimansko groblje. Kuga je bila prije više od 120 godina (pisano 1932).
