Stupanjem jeseni na scenu priroda nas zove da zavirimo u bogatu jesensku košaricu koja nam stoji nadohvat ruke. Voće koje simbolizira jesen između ostalog su grožđe, kesten i jabuke.
Grožđe je vrlo vrijedan izvor spojeva koje nazivamo bioflavonoidima (osobito kožica crnog grožđa). Riječ je o tvarima koje posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, što znači da štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Osim bioflavonoida, u manjim količinama grožđe sadrži i folnu kiselinu te silicij, koji je izuzetno bitan za zdravlje i ljepotu kože, a posebno kose i noktiju.
Čim se spomene kesten, odmah pomislimo na ukusan kesten-pire i razne poslastice od toga jedinstvenoga voća, ali se pritom i zabrinemo za svoju liniju. Nasreću, većina ljudi griješi smatrajući kesten visokokaloričnom namirnicom. Kesten obiluje škrobom, stoga posjeduje veliki energetski kapacitet. Osim toga, kesten je siromašan mastima i daje upola manje kalorija od jednake količine oraha. Kesten bi trebale jesti osobe koje boluju od kroničnih reumatskih bolesti, a preporučuje se i za sprječavanje prijevremenog starenja.
Jabuka je plod voćke koju latinski nazivamo Malus sylvestris. Zahvaljujući sadržaju pektina (netopljivog vlakna koje bubri u doticaju s vodom), jabuka u želucu stvara dodatni osjećaj punoće i sitosti. Osim toga, jabuka sadrži i fruktozu, šećer koji može zadovoljiti želju za slatkim a da pritom ne izazove velike promjene koncentracije glukoze u krvi. Jabuka bez kore ili kuhana preporuča se u prehrani žučnih bolesnika, osoba s bolestima debelog crijeva i čirom na želucu. Jabuka je i djelotvorno sredstvo u zaluživanju mokraće, što pomaže osobama sa šećernom bolešću, acidozom, bolestima srca, jetre i bubrega, pri kroničnim proljevima, komplikacijama u trudnoći i dugotrajnom gladovanju.
Prehrana
Po običaju, jesen donosi gripu ili virusne prehlade. Simptomi, svima već dobro poznati, su sljedeći: curenje iz nosa, kašalj, drhtavica, povišena tjelesna temperatura (može, ali i ne mora nastupiti), glavobolja, bolovi u zglobovima, pretjerani umor i nedostatak apetita.
Najbolje je posegnuti za čajevima, biljnim napicima i razrijeđenim voćnim sokovima. Moramo spomenuti energetski bogatu tvar - med. Posebno se preporuča med dobiven od cvjetova kadulje, lipe i majčine dušice.
Od jela, važni su lagani obroci spravljeni s mnogo tekućine - u prvom redu juhe. Mesna se juha smatra pravim melemom za organizam pogođen gripom te pojedini nutricionisti stavljaju to jelo na najviše mjesto u dijetoterapiji oboljelih od gripe. Liječnici se slažu da je tanjur toplog jušnog napitka blagodat svakome koji se zatekne u postelji pogođen gripom.
Za razliku od mesne, na području srednje Europe pravim lijekom protiv gripe smatra se juha spravljena od crvenog luka. Crveni je luk bogat antioksidansima flavonoidima. Te tvari, poput vitamina C i E te nekih minerala (cinka, bakra, selena) jačaju obrambeni sustav organizma.
Općenito bi kod gripe svi obroci morali biti hranjivi, ali pri tome i vrlo lagani, bogati složenim ugljikohidratima. U prehranu tada treba bez rezerve uvrstiti tjesteninu, rižu, krumpir i dosta kruha od integralnog brašna po mogućnosti obogaćenog sjemenkama sezama (kalcij), suncokreta (vitamin E), lana (izvor esencijalnih masnih kiselina) i soje (izvor esencijalnih aminokiselina).
Možda je suvišno isticati, ali ne možemo zaobići pojedino povrće. Krenimo redom: mrkve, špinat, blitva i brokula bogate su beta-karotenom, pigmentom koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a naranče, kivi, radič, peršin i paprike sadrže velike količine vitamina C . Vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova. Vitamin C poznati je antioksidans i faktor koji pomaže jačanju imunološkog sustava.
Češnjak se već dugo primjenjuje u suzbijanju nakupljanja sluzi i katara, u liječenju grlobolje, a poznat je i po tome da snižava povišenu tjelesnu temperaturu, te općenito, pomaže organizmu u borbi protiv crijevnih i dišnih infekcija.
Priprema za hladne dane
Slijedeći poslovicu "bolje spriječiti nego liječiti", pogledajmo na koji se način trebamo pripremiti kako bismo spremno dočekali početak sezone prehlade i gripe:
- U prvom redu - nastojite smanjiti stres ili ublažiti njegove posljedice
- Uzimajte dodatni vitamin C u obliku vitaminskih napitaka
- U prehrani koristite što više mliječnih proizvoda dobivenih fermentacijom (acidofilno mlijeko, jogurt, mliječne kulture...)
- Upotrebljavajte preparate cinka ili jedite namirnice bogate cinkom (crveno meso, ribe i riblji proizvodi, školjke, orasi...)
- Svakodnevno pijte barem litru i pol tekućine (biljni čajevi)
Jedite hranu koja je bogata prehrambenim vlaknima (voće, povrće, žitarice...)
- Unos alkohola smanjite na najmanju mjeru
- Jednostavni, rafinirani, stolni šećer upotrebljavajte što manje
- Svakodnevnu prehranu organizirajte tako da jedete manje i češće obroke tijekom cijelog dana (5 obroka)
- Redovito vježbajte, hodajte kad god vam se pruži prilika. Time držite svoje mišiće i zglobove u stalnoj formi
- Spavajte barem 7 sati dnevno
Grožđe je vrlo vrijedan izvor spojeva koje nazivamo bioflavonoidima (osobito kožica crnog grožđa). Riječ je o tvarima koje posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, što znači da štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Osim bioflavonoida, u manjim količinama grožđe sadrži i folnu kiselinu te silicij, koji je izuzetno bitan za zdravlje i ljepotu kože, a posebno kose i noktiju.
Čim se spomene kesten, odmah pomislimo na ukusan kesten-pire i razne poslastice od toga jedinstvenoga voća, ali se pritom i zabrinemo za svoju liniju. Nasreću, većina ljudi griješi smatrajući kesten visokokaloričnom namirnicom. Kesten obiluje škrobom, stoga posjeduje veliki energetski kapacitet. Osim toga, kesten je siromašan mastima i daje upola manje kalorija od jednake količine oraha. Kesten bi trebale jesti osobe koje boluju od kroničnih reumatskih bolesti, a preporučuje se i za sprječavanje prijevremenog starenja.
Jabuka je plod voćke koju latinski nazivamo Malus sylvestris. Zahvaljujući sadržaju pektina (netopljivog vlakna koje bubri u doticaju s vodom), jabuka u želucu stvara dodatni osjećaj punoće i sitosti. Osim toga, jabuka sadrži i fruktozu, šećer koji može zadovoljiti želju za slatkim a da pritom ne izazove velike promjene koncentracije glukoze u krvi. Jabuka bez kore ili kuhana preporuča se u prehrani žučnih bolesnika, osoba s bolestima debelog crijeva i čirom na želucu. Jabuka je i djelotvorno sredstvo u zaluživanju mokraće, što pomaže osobama sa šećernom bolešću, acidozom, bolestima srca, jetre i bubrega, pri kroničnim proljevima, komplikacijama u trudnoći i dugotrajnom gladovanju.
Prehrana
Po običaju, jesen donosi gripu ili virusne prehlade. Simptomi, svima već dobro poznati, su sljedeći: curenje iz nosa, kašalj, drhtavica, povišena tjelesna temperatura (može, ali i ne mora nastupiti), glavobolja, bolovi u zglobovima, pretjerani umor i nedostatak apetita.
Najbolje je posegnuti za čajevima, biljnim napicima i razrijeđenim voćnim sokovima. Moramo spomenuti energetski bogatu tvar - med. Posebno se preporuča med dobiven od cvjetova kadulje, lipe i majčine dušice.
Od jela, važni su lagani obroci spravljeni s mnogo tekućine - u prvom redu juhe. Mesna se juha smatra pravim melemom za organizam pogođen gripom te pojedini nutricionisti stavljaju to jelo na najviše mjesto u dijetoterapiji oboljelih od gripe. Liječnici se slažu da je tanjur toplog jušnog napitka blagodat svakome koji se zatekne u postelji pogođen gripom.
Za razliku od mesne, na području srednje Europe pravim lijekom protiv gripe smatra se juha spravljena od crvenog luka. Crveni je luk bogat antioksidansima flavonoidima. Te tvari, poput vitamina C i E te nekih minerala (cinka, bakra, selena) jačaju obrambeni sustav organizma.
Općenito bi kod gripe svi obroci morali biti hranjivi, ali pri tome i vrlo lagani, bogati složenim ugljikohidratima. U prehranu tada treba bez rezerve uvrstiti tjesteninu, rižu, krumpir i dosta kruha od integralnog brašna po mogućnosti obogaćenog sjemenkama sezama (kalcij), suncokreta (vitamin E), lana (izvor esencijalnih masnih kiselina) i soje (izvor esencijalnih aminokiselina).
Možda je suvišno isticati, ali ne možemo zaobići pojedino povrće. Krenimo redom: mrkve, špinat, blitva i brokula bogate su beta-karotenom, pigmentom koji se u organizmu pretvara u vitamin A, a naranče, kivi, radič, peršin i paprike sadrže velike količine vitamina C . Vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznica gornjih dišnih putova. Vitamin C poznati je antioksidans i faktor koji pomaže jačanju imunološkog sustava.
Češnjak se već dugo primjenjuje u suzbijanju nakupljanja sluzi i katara, u liječenju grlobolje, a poznat je i po tome da snižava povišenu tjelesnu temperaturu, te općenito, pomaže organizmu u borbi protiv crijevnih i dišnih infekcija.
Priprema za hladne dane
Slijedeći poslovicu "bolje spriječiti nego liječiti", pogledajmo na koji se način trebamo pripremiti kako bismo spremno dočekali početak sezone prehlade i gripe:
- U prvom redu - nastojite smanjiti stres ili ublažiti njegove posljedice
- Uzimajte dodatni vitamin C u obliku vitaminskih napitaka
- U prehrani koristite što više mliječnih proizvoda dobivenih fermentacijom (acidofilno mlijeko, jogurt, mliječne kulture...)
- Upotrebljavajte preparate cinka ili jedite namirnice bogate cinkom (crveno meso, ribe i riblji proizvodi, školjke, orasi...)
- Svakodnevno pijte barem litru i pol tekućine (biljni čajevi)
Jedite hranu koja je bogata prehrambenim vlaknima (voće, povrće, žitarice...)
- Unos alkohola smanjite na najmanju mjeru
- Jednostavni, rafinirani, stolni šećer upotrebljavajte što manje
- Svakodnevnu prehranu organizirajte tako da jedete manje i češće obroke tijekom cijelog dana (5 obroka)
- Redovito vježbajte, hodajte kad god vam se pruži prilika. Time držite svoje mišiće i zglobove u stalnoj formi
- Spavajte barem 7 sati dnevno
