U Federaciji BiH 492 tisuće ljudi živi ispod apsolutne linije siromaštva, a ključni zakon koji bi smanjio siromaštvo u BiH – Zakon o osnovama socijalne zaštite nije u programu rada Vlade FBIH za ovu godinu, rekao je Žarko Papić na Javnoj raspravi na temu Reforma socijalne zaštite – Stanje i perspektive u Federaciji BiH.
Kako prenosi oslobođenje, odlaganje ili odustajanje od ključnih zakona za reformu socijalne zaštite je neispunjavanje obveza iz Reformske Agende i može dovesti do socijalnog bunta siromašnih i marginaliziranih, kazano je na javnoj debati.
''Zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH predviđa minimum socijalne sigurnosti što znači da svaki stanovnik Federacije BiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku svotu onoga što zovemo stalna novčana pomoć koju danas dobija osam tisuća ljudi. Zakon bi putem bolje metode ciljanja omogućio da pomoć stiže samo i isključivo do onih kojima je pomoć zaista potrebna'', rekao je Papić.
Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH, Miroslav Jurešić, smatra kako je osnovica borbe protiv siromaštva prije svega u zapošljavanju, da je politika zapošljavanja najbolja socijalna politika i da tu treba postaviti pitanje je li ostvarena Reformska agenda.
''Ako imamo više zaposlenih ljudi, više je i doprinosa i poreza, imamo jači sustav i možemo više davati. U protivnom, rješavati problem zapošljavanja kroz sustav socijalne zaštite je krivi pristup", naglasio je.
Prema njegovom mišljenju, najveći problem su tzv. statusna prava data zakonom što je dovoljno za ostvarivanje nekog prava.
''Uzimate novce, a nitko vas ne pita je li vam to potrebno. To što je netko npr. osoba s invaliditetom, ne znači da ne radi. Neophodno je uvođenje modela kojim će se uvažavati određeni status, ali kroz kriterije pročistiti je li toj osobi potrebna i pomoć države'', kazao je.
To se, prema njegovom mišljenju, može primijeniti uvođenjem odgovarajućih modela ciljanja (cenzusa), a prijedlog je tzv. neizravni imovinski cenzus.
Sudionici su precizirali da je napravljen prijedlog teksta zakona o socijalnoj zaštiti FBiH koji definira minimum socijalne sigurnosti (što znači da svaki stanovnik FBiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku svotu onoga što zovemo stalna novčana pomoć), kriterije pod kojima se može ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite, kao i takozvani aktivacijski model kojim bi se korisnici socijalne zaštite radno osposobili i što bi ih što prije vratilo na tržište rada.
bljesak.info
Kako prenosi oslobođenje, odlaganje ili odustajanje od ključnih zakona za reformu socijalne zaštite je neispunjavanje obveza iz Reformske Agende i može dovesti do socijalnog bunta siromašnih i marginaliziranih, kazano je na javnoj debati.
''Zakon o osnovama socijalne zaštite FBiH predviđa minimum socijalne sigurnosti što znači da svaki stanovnik Federacije BiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku svotu onoga što zovemo stalna novčana pomoć koju danas dobija osam tisuća ljudi. Zakon bi putem bolje metode ciljanja omogućio da pomoć stiže samo i isključivo do onih kojima je pomoć zaista potrebna'', rekao je Papić.
Pomoćnik ministra rada i socijalne politike FBiH, Miroslav Jurešić, smatra kako je osnovica borbe protiv siromaštva prije svega u zapošljavanju, da je politika zapošljavanja najbolja socijalna politika i da tu treba postaviti pitanje je li ostvarena Reformska agenda.
''Ako imamo više zaposlenih ljudi, više je i doprinosa i poreza, imamo jači sustav i možemo više davati. U protivnom, rješavati problem zapošljavanja kroz sustav socijalne zaštite je krivi pristup", naglasio je.
Prema njegovom mišljenju, najveći problem su tzv. statusna prava data zakonom što je dovoljno za ostvarivanje nekog prava.
''Uzimate novce, a nitko vas ne pita je li vam to potrebno. To što je netko npr. osoba s invaliditetom, ne znači da ne radi. Neophodno je uvođenje modela kojim će se uvažavati određeni status, ali kroz kriterije pročistiti je li toj osobi potrebna i pomoć države'', kazao je.
To se, prema njegovom mišljenju, može primijeniti uvođenjem odgovarajućih modela ciljanja (cenzusa), a prijedlog je tzv. neizravni imovinski cenzus.
Sudionici su precizirali da je napravljen prijedlog teksta zakona o socijalnoj zaštiti FBiH koji definira minimum socijalne sigurnosti (što znači da svaki stanovnik FBiH koji je u stvarnoj potrebi dobija jednaku svotu onoga što zovemo stalna novčana pomoć), kriterije pod kojima se može ostvariti neko pravo iz socijalne zaštite, kao i takozvani aktivacijski model kojim bi se korisnici socijalne zaštite radno osposobili i što bi ih što prije vratilo na tržište rada.
bljesak.info
