U uvjetima poremećenih lanaca opskrbe, rasta cijena energenata i svih potrebnih repromaterijala, kao i novih geopolitičkih odnosa od ključnog je značaja kako će se BiH, odnosno njezine razine vlasti, postaviti prema domaćoj proizvodnji, a napose proizvodnji hrane.
Iako ona u segmentu kvalitete i kvantitete uvelike ovisi o uvozu repromaterijala, ali i o cijenama na svjetskim naftnim burzama, strateškim potezima moguće je napraviti iskorak i učiniti domaću proizvodnju manje ranjivom na promjene izvana.
Struka već dulje promišlja kako to postići, a neki su mišljenja kako bi trebalo u značajnoj mjeri povećati obujam otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takvom mjerom pojačale bi se zalihe u rezervama, ali i stvorili preduvjeti za lakše i učinkovitije provođenje idućih ciklusa sjetve i žetve s obzirom
na to da bi domaćim proizvođačima na raspolaganju bio veći iznos sredstava. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list naglasio kako je inflacija dokaz da nešto nije u redu ne samo u međunarodnom okruženju već i u domaćoj ekonomiji, a tom je prilikom poručio kako se stvari u ekonomskoj politici Bosne i Hercegovine moraju radikalno mijenjati.
Država bi pritom trebala napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, a hitno bi, smatra, trebalo naći sredstva kako bi se otkupila sva poljoprivredna dobra koja će se proizvesti u ovoj godini.
''Odnosno da se jamči svim poljoprivrednim proizvođačima, od zemljoradnje do voćarstva i stočarstva, da će im svi viškovi roba koje proizvedu biti otkupljeni. Tako bi stvorili odgovarajuću rezervu roba važnih za život, a proizvođači bi dobili novac nužan za novu sjetvu'', naglasio je Šain.
O podizanju razine otkupa govorio je i Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je u nedavnom intervjuu naglasio kako država mora stati iza ovoga pitanja, odnosno biti jamac otkupa, objasnivši kako bi jedan od modela mogao biti da država otkupi određeni dio poljoprivrednih proizvoda, a nakon toga se robni lanci obvežu da imaju određeni postotak domaće robe.
''Onda imamo lanac potrošnje'', kazao je Vuković, dodavši kako bi se tako pomoglo proizvođaču kojemu je potrebno jamstvo da će prodati robu po cijeni koja je konkurentna i dobra za njega, piše portal Večernjeg lista BiH.
Kada je pak riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila informacije za prvo polugodište ove godine prema kojima sektor agro i prehrambene industrije u ukupnom izvozu sudjeluje s 5,3%, a u ukupnom uvozu s 14,4%. U prvom polugodištu tekuće godine izvezeno je agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 mil. KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 mil. KM ili 22%.
U izvozu vrijednosno najviše sudjeluju masnoće i ulja biljnog i životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo. Usko vezano uz tematiku jačanja domaće proizvodnje je i pitanje ulaganja u tehničko-tehnološke kapacitete.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine tako je uputila obavijest da je za projekt "EU4BusinessRecovery", koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, objavljen javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama namijenjenih digitalnoj transformaciji poduzeća u sektoru poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.
Ovim javnim pozivom, vrijednim 3,1 milijun KM, Europska unija podržat će ulaganja u digitalizirane poslovne prakse i standarde usmjerene na jačanje internih kapaciteta poduzeća u sektoru poljoprivrede u cilju potpore oporavku ili ponovnom pokretanju poslovnih aktivnosti poduzeća.
Iako ona u segmentu kvalitete i kvantitete uvelike ovisi o uvozu repromaterijala, ali i o cijenama na svjetskim naftnim burzama, strateškim potezima moguće je napraviti iskorak i učiniti domaću proizvodnju manje ranjivom na promjene izvana.
Struka već dulje promišlja kako to postići, a neki su mišljenja kako bi trebalo u značajnoj mjeri povećati obujam otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda. Takvom mjerom pojačale bi se zalihe u rezervama, ali i stvorili preduvjeti za lakše i učinkovitije provođenje idućih ciklusa sjetve i žetve s obzirom
na to da bi domaćim proizvođačima na raspolaganju bio veći iznos sredstava. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, nedavno je za Večernji list naglasio kako je inflacija dokaz da nešto nije u redu ne samo u međunarodnom okruženju već i u domaćoj ekonomiji, a tom je prilikom poručio kako se stvari u ekonomskoj politici Bosne i Hercegovine moraju radikalno mijenjati.
Država bi pritom trebala napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere, a hitno bi, smatra, trebalo naći sredstva kako bi se otkupila sva poljoprivredna dobra koja će se proizvesti u ovoj godini.
''Odnosno da se jamči svim poljoprivrednim proizvođačima, od zemljoradnje do voćarstva i stočarstva, da će im svi viškovi roba koje proizvedu biti otkupljeni. Tako bi stvorili odgovarajuću rezervu roba važnih za život, a proizvođači bi dobili novac nužan za novu sjetvu'', naglasio je Šain.
O podizanju razine otkupa govorio je i Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je u nedavnom intervjuu naglasio kako država mora stati iza ovoga pitanja, odnosno biti jamac otkupa, objasnivši kako bi jedan od modela mogao biti da država otkupi određeni dio poljoprivrednih proizvoda, a nakon toga se robni lanci obvežu da imaju određeni postotak domaće robe.
''Onda imamo lanac potrošnje'', kazao je Vuković, dodavši kako bi se tako pomoglo proizvođaču kojemu je potrebno jamstvo da će prodati robu po cijeni koja je konkurentna i dobra za njega, piše portal Večernjeg lista BiH.
Kada je pak riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH objavila informacije za prvo polugodište ove godine prema kojima sektor agro i prehrambene industrije u ukupnom izvozu sudjeluje s 5,3%, a u ukupnom uvozu s 14,4%. U prvom polugodištu tekuće godine izvezeno je agro i prehrambenih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 488 mil. KM, što predstavlja povećanje izvoza za 89 mil. KM ili 22%.
U izvozu vrijednosno najviše sudjeluju masnoće i ulja biljnog i životinjskog podrijetla, prerađevine od mesa, proizvodi na bazi žitarica, pića, alkohol i ocat, mlijeko i mliječni proizvodi, voće za jelo. Usko vezano uz tematiku jačanja domaće proizvodnje je i pitanje ulaganja u tehničko-tehnološke kapacitete.
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine tako je uputila obavijest da je za projekt "EU4BusinessRecovery", koji financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka, objavljen javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama namijenjenih digitalnoj transformaciji poduzeća u sektoru poljoprivrede u Bosni i Hercegovini.
Ovim javnim pozivom, vrijednim 3,1 milijun KM, Europska unija podržat će ulaganja u digitalizirane poslovne prakse i standarde usmjerene na jačanje internih kapaciteta poduzeća u sektoru poljoprivrede u cilju potpore oporavku ili ponovnom pokretanju poslovnih aktivnosti poduzeća.
