Fosilizirana stabla stara 386 milijuna godina pronađena su u napuštenom kamenolomu u New Yorku, a znanstvenici tvrde da je riječ o najstarijim fosilima prvobitnih šuma, piše Hina.
Vjeruju da je šuma kojoj su stabla pripadala bila toliko velika da se izvorno protezala i izvan granica Pennsylvanije.
Znanstvenici smatraju da je ovo otkriće blizu grada Caira u državi New York dva ili tri milijuna godina starije od onoga iskopanog na nalazištu koje se dosad smatralo najstarijom šumom na svijetu, u Gilboi, također u državi New York.
Otkrića bacaju novo svjetlo na evoluciju šuma. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o stablima iz prvih šuma koje su, apsorbirajući ugljični dioksid hladile Zemljinu površinu. Šume su se pojavile ubrzo nakon prvih kralježnjaka koji su mogli živjeti na kopnu.
Prije više od 10 godina znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Cardiffu, s američkog Sveučilišta Binghamton i Državnog muzeja New Yorka započeli su s proučavanjem nalazišta u podnožju planinskog lanca Catskill u dolini Hudsona. Država New York ima puno fosila starih stabala jer leži na tom starom planinskom lancu. Stručnjaci su otkrili su kartu šumskog područja veličine 3000 četvornih metara.
Na lokalitetu su pronađene najmanje dvije vrste stabala: Cladoxylopsida i Archaeopteris. Za Archaeopteris su karakteristični dugački korijeni, a na nedavno pronađenim fosiliziranim stablima u kamenolomu korijenje je bilo dugačko i do 12 metara. Treću vrstu stabla tek treba utvrditi.
Ranije su paleobotaničari mislili da je najstarije stablo Archaeopteris, no sada je jasno da je biljaka sličnih stablu bilo i mnogo prije, kaže paleobotaničar dr. Chris Berry sa Sveučilišta u Cardiffu, koautor studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Current Biology.
"Ovo je najstarije mjesto kojim možete lutati i mapirati gdje su se nalazila drevna stabla u devonu, četvrtome razdoblju paleozoika", kazao je Berry, dodavši da su otkrivena stabla slična današnjoj crnogorici i kako se vjeruje da su prva razvila ravno zeleno lišće.
"Proučavanje ovih fosila moglo bi pridonijeti našoj borbi s klimatskim promjenama", smatra evolucijska biologinja Sandy Hetheringhton s Oxforda. "Da bismo predvidjeli što će se dogoditi u budućnosti ključno nam je razumjeti kako se klima mijenjala u prošlosti", kazala je.
Povijest fosilnih stabala pokazuje prijelaz iz svijeta bez drveća u razdoblje kada je on bio prekriven zelenim površinama. Moglo bi se dogoditi da u budućnosti otkrijemo nešto još starije jer, paleontologija je puna iznenađenja, kažu znanstvenici.
Vjeruju da je šuma kojoj su stabla pripadala bila toliko velika da se izvorno protezala i izvan granica Pennsylvanije.
Znanstvenici smatraju da je ovo otkriće blizu grada Caira u državi New York dva ili tri milijuna godina starije od onoga iskopanog na nalazištu koje se dosad smatralo najstarijom šumom na svijetu, u Gilboi, također u državi New York.
Otkrića bacaju novo svjetlo na evoluciju šuma. Znanstvenici pretpostavljaju da je riječ o stablima iz prvih šuma koje su, apsorbirajući ugljični dioksid hladile Zemljinu površinu. Šume su se pojavile ubrzo nakon prvih kralježnjaka koji su mogli živjeti na kopnu.
Prije više od 10 godina znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Cardiffu, s američkog Sveučilišta Binghamton i Državnog muzeja New Yorka započeli su s proučavanjem nalazišta u podnožju planinskog lanca Catskill u dolini Hudsona. Država New York ima puno fosila starih stabala jer leži na tom starom planinskom lancu. Stručnjaci su otkrili su kartu šumskog područja veličine 3000 četvornih metara.
Na lokalitetu su pronađene najmanje dvije vrste stabala: Cladoxylopsida i Archaeopteris. Za Archaeopteris su karakteristični dugački korijeni, a na nedavno pronađenim fosiliziranim stablima u kamenolomu korijenje je bilo dugačko i do 12 metara. Treću vrstu stabla tek treba utvrditi.
Ranije su paleobotaničari mislili da je najstarije stablo Archaeopteris, no sada je jasno da je biljaka sličnih stablu bilo i mnogo prije, kaže paleobotaničar dr. Chris Berry sa Sveučilišta u Cardiffu, koautor studije čiji su rezultati objavljeni u časopisu Current Biology.
"Ovo je najstarije mjesto kojim možete lutati i mapirati gdje su se nalazila drevna stabla u devonu, četvrtome razdoblju paleozoika", kazao je Berry, dodavši da su otkrivena stabla slična današnjoj crnogorici i kako se vjeruje da su prva razvila ravno zeleno lišće.
"Proučavanje ovih fosila moglo bi pridonijeti našoj borbi s klimatskim promjenama", smatra evolucijska biologinja Sandy Hetheringhton s Oxforda. "Da bismo predvidjeli što će se dogoditi u budućnosti ključno nam je razumjeti kako se klima mijenjala u prošlosti", kazala je.
Povijest fosilnih stabala pokazuje prijelaz iz svijeta bez drveća u razdoblje kada je on bio prekriven zelenim površinama. Moglo bi se dogoditi da u budućnosti otkrijemo nešto još starije jer, paleontologija je puna iznenađenja, kažu znanstvenici.
