Pokušajte napraviti raspored svojih obroka i uskladite ih kroz dan i dogovore blagdanskih doručaka, ručaka i večera. Ne preskačite doručak ako imate poziv na svečani ručak, to može biti meza s kiflicom i kiselim povrćem na salatu ili žitarice s jogurtom i voćem, ali na ovaj način sprječavamo izgladnjivanje koje vodi do prejedanja. Isto vrijedi i za ručak, pojedite bar juhu doma ili sarmu/japrak ako imate dogovor za svečanu večeru ili kasniji obrok, izjavila je za Bljesak.info nutricionistica Nevena Pandža.
Blagdansko prejedanje je kulturološki fenomen
Blagdansko prejedanje je kulturološki fenomen, dodaje, većini poznat i primjetan po neugodnom i teškom osjećaju u želudcu i ostatku probavnog sustava za što si mnogi daju „dozvolu“.
“Razmislite, šanse za prejedanje su veće što je više blagdanskih domjenaka, ručaka, svečanih večera te što je veća količina pripremljene hrane. Izazovno je raditi na svjesnom jedenju i realiziranju porcija pored 4 slijeda jela, 3 puta dnevno, i 7 različitih vrsta kolača. Jednako tako, koncept da s novim navikama krećemo od 7.1. nas ostavlja zaglavljenim u začaranom krugu gdje ćemo o ovim temama razgovarati ponovno 20.12. iduće godine“, ističe Pandža.
Jedite sporije, pijte vodu
Ono što bude servirano na blagdanskoj trpezi, može se, ističe, uvijek obogatiti zelenom ili kiselom salatom, te uz barem jedan komad voća dnevno i unosom vode umjesto sokova, pomoći ćemo probavnom sustavu da se izbori s teže probavljivom blagdanskom hranom.
“Jedite sporije, pijte vodu uz obroke jer mozgu i želucu treba vremena da uspostave konekciju sitosti“, dodaje Pandža.
U blagdanskoj hrani i druženju možemo, smatra, svjesnije uživati – kroz osluškivanje tijela, sporije jedenje i malim promjenama u svakodnevnim navikama, a da ne izostavljamo jela i pića koja tradicionalno sadrže naše blagdanske trpeze.
Količina hrane
“Nije cilj da se isključujemo, ali određena tradicionalna jela možemo optimizirati, ako i naše navike tijekom blagdana. Tijekom blagdana i tijekom cijele godine nam je sva hrana dozvoljena, biramo količinu i kako ćemo servirati obrok od ponuđene hrane na blagdanskom stolu. Pogledajte i razmislite kakve je boje vaš blagdanski tanjur? Paralelno možemo i uživati u hrani i pratiti nutricionističke savjete za zdravu prehranu“, objašnjava.
Predlaže i da se kolač pojede poslije glavnog obroka, ali onaj koji vam se stvarno sviđa i u kojem uživate.
Ne postoji čarobni napitak
“Ne pijte alkohol ili sok 'na silu' jer je manje društveno prihvatljivo piti vodu u gostima“, savjetuje mostarska nutricionistica.
Ne možemo računati na neki čarobni napitak poput tople vode s limunom ili sokom od celera koji može poništiti višednevni prekomjerni unos blagdanske hrane.
“Unos vode, nezaslađenog čaja od mente, korijena maslačka ili sikavice, mogu dugoročnije podržati rad našeg probavnog sustava bubrega i jetra kao glavnih detoks organa. Ali čajevi i voda bi se morali piti kroz cijeli dan“, ističe i dodaje kako be bismo trebali preskakati ni iskuhanu juhu i sarmu koje doprinose unosu zaštitnih tvari za naš probavni sustav.
Zelena salata, jogurt i čajevi
Serviranje zelene salate uz mesna i škrobna jela za povećanje unosa vlakana, unos šalice probiotičkog jogurta i jedne voćne užine svakodnevno poput jabuke, naranče, kivija ili ananasa pomoći će pražnjenju crijeva.
“Prekomjernim unosom gaziranih i negaziranih sokova i alkohola te smanjenim unosom vode otežavamo rad jetre i bubrega zato je dobro, ako se alkohol pije, između dva alkoholna pića uzeti barem jednu čašu obične vode“, rekla je Pandža i podsjetila i na dobrobit šetnje poslije obroka ili između blagdanskih druženja.
Kako djecu zaštiti od prekomjernog unosa šećera i slastica tijekom blagdana?
"Razgovarajte s njima o tome kako slatkiši i kolači nisu zamjena za glavni obrok. Razumljivo je da će djeca radije birati slastice umjesto juhe, sarme ili drugih slanih obroka, mesa i salate, ali pobrinite se da blagdane ne provedu u suhoj i slatkoj hrani jer će im osim nedostatka nutrijenata za adekvatno funkcioniranje organizma, to otežati probavu. Budite im uzor i napravite dogovor, ne dijeleći hranu na dozvoljenu i zabranjenu. Učite ih kako da serviraju svoj obrok i da imaju bar 3-4 različite vesele boje, te da blagdanski kolač uz čašu vode dolazi poslije glavnog obroka. Ako su kolači i slatkiši djeci konstantno dostupni, logično je da će i češće posezati za njima. Zar nije tako i s nama odraslima?" - Nevena Pandža, nutricionistica, za Bljesak.info
Blagdansko prejedanje je kulturološki fenomen
Blagdansko prejedanje je kulturološki fenomen, dodaje, većini poznat i primjetan po neugodnom i teškom osjećaju u želudcu i ostatku probavnog sustava za što si mnogi daju „dozvolu“.
“Razmislite, šanse za prejedanje su veće što je više blagdanskih domjenaka, ručaka, svečanih večera te što je veća količina pripremljene hrane. Izazovno je raditi na svjesnom jedenju i realiziranju porcija pored 4 slijeda jela, 3 puta dnevno, i 7 različitih vrsta kolača. Jednako tako, koncept da s novim navikama krećemo od 7.1. nas ostavlja zaglavljenim u začaranom krugu gdje ćemo o ovim temama razgovarati ponovno 20.12. iduće godine“, ističe Pandža.
Jedite sporije, pijte vodu
Ono što bude servirano na blagdanskoj trpezi, može se, ističe, uvijek obogatiti zelenom ili kiselom salatom, te uz barem jedan komad voća dnevno i unosom vode umjesto sokova, pomoći ćemo probavnom sustavu da se izbori s teže probavljivom blagdanskom hranom.
“Jedite sporije, pijte vodu uz obroke jer mozgu i želucu treba vremena da uspostave konekciju sitosti“, dodaje Pandža.
U blagdanskoj hrani i druženju možemo, smatra, svjesnije uživati – kroz osluškivanje tijela, sporije jedenje i malim promjenama u svakodnevnim navikama, a da ne izostavljamo jela i pića koja tradicionalno sadrže naše blagdanske trpeze.
Količina hrane
“Nije cilj da se isključujemo, ali određena tradicionalna jela možemo optimizirati, ako i naše navike tijekom blagdana. Tijekom blagdana i tijekom cijele godine nam je sva hrana dozvoljena, biramo količinu i kako ćemo servirati obrok od ponuđene hrane na blagdanskom stolu. Pogledajte i razmislite kakve je boje vaš blagdanski tanjur? Paralelno možemo i uživati u hrani i pratiti nutricionističke savjete za zdravu prehranu“, objašnjava.
Predlaže i da se kolač pojede poslije glavnog obroka, ali onaj koji vam se stvarno sviđa i u kojem uživate.
Ne postoji čarobni napitak
“Ne pijte alkohol ili sok 'na silu' jer je manje društveno prihvatljivo piti vodu u gostima“, savjetuje mostarska nutricionistica.
Ne možemo računati na neki čarobni napitak poput tople vode s limunom ili sokom od celera koji može poništiti višednevni prekomjerni unos blagdanske hrane.
“Unos vode, nezaslađenog čaja od mente, korijena maslačka ili sikavice, mogu dugoročnije podržati rad našeg probavnog sustava bubrega i jetra kao glavnih detoks organa. Ali čajevi i voda bi se morali piti kroz cijeli dan“, ističe i dodaje kako be bismo trebali preskakati ni iskuhanu juhu i sarmu koje doprinose unosu zaštitnih tvari za naš probavni sustav.
Zelena salata, jogurt i čajevi
Serviranje zelene salate uz mesna i škrobna jela za povećanje unosa vlakana, unos šalice probiotičkog jogurta i jedne voćne užine svakodnevno poput jabuke, naranče, kivija ili ananasa pomoći će pražnjenju crijeva.
“Prekomjernim unosom gaziranih i negaziranih sokova i alkohola te smanjenim unosom vode otežavamo rad jetre i bubrega zato je dobro, ako se alkohol pije, između dva alkoholna pića uzeti barem jednu čašu obične vode“, rekla je Pandža i podsjetila i na dobrobit šetnje poslije obroka ili između blagdanskih druženja.
Kako djecu zaštiti od prekomjernog unosa šećera i slastica tijekom blagdana?
"Razgovarajte s njima o tome kako slatkiši i kolači nisu zamjena za glavni obrok. Razumljivo je da će djeca radije birati slastice umjesto juhe, sarme ili drugih slanih obroka, mesa i salate, ali pobrinite se da blagdane ne provedu u suhoj i slatkoj hrani jer će im osim nedostatka nutrijenata za adekvatno funkcioniranje organizma, to otežati probavu. Budite im uzor i napravite dogovor, ne dijeleći hranu na dozvoljenu i zabranjenu. Učite ih kako da serviraju svoj obrok i da imaju bar 3-4 različite vesele boje, te da blagdanski kolač uz čašu vode dolazi poslije glavnog obroka. Ako su kolači i slatkiši djeci konstantno dostupni, logično je da će i češće posezati za njima. Zar nije tako i s nama odraslima?" - Nevena Pandža, nutricionistica, za Bljesak.info
