Svemir je čudesno mjesto, puno neistraženih planeta i galaksija te nerazriješenih misterija. No, za njega se ne može reći da je glasan ili da fascinira svojom muzikalnošću. Da bismo nešto čuli, potrebna je atmosfera, odnosno molekule zraka koje prenose zvuk. Stoga u dalekim prazninama svemira najčešće čujemo samo tišinu.
Kako bi malo začinila rezultate svojih svemirskih istraživanja, NASA je u ožujku izvela jedan zanimljiv zvučni performans pri kojem je uglazbila jednu svoju nevjerojatnu sliku, piše Science Alert.
Radi se o snimci koju je u kolovozu prošle godine snimio svemirski teleskop Hubble, a koju su znanstvenici prozvali "škrinjom galaktičkog blaga" zbog ogromnog broja galaksija koje se na njoj mogu uočiti.
"Svaka mrlja na slici zapravo je galaksija u kojoj se nalazi bezbroj zvijezda", objašnjava NASA.
Kako su nastali svemirski tonovi
No, koliko god da je snimka fascinantna sama po sebi, NASA joj je odlučila dodati još jednu razinu. Znanstvenici su tako zvijezde i kompaktne galaksije označili kratkim i jasnim zvukovima, a spiralne galaksije složenijim i dužim tonovima.
"Vrijeme teče s lijeva na desno, a frekvencija zvuka mijenja se od dna do vrha u intervalu od 30 do 1.000 Hz", objašnjava NASA u opisu uz video.
"Objekti koji se nalaze pri dnu slike proizvode niže tonove, dok oni koji se nalaze na vrhu stvaraju više", dodaje NASA.
Iako glazba na početku zvuči pomalo jezovito, kasnije se pretvara u poprilično ugodnu melodiju, pogotovo blizu sredine slike gdje se nalazi galaktički skup RXC J0142.9 + 4438.
Kako bi malo začinila rezultate svojih svemirskih istraživanja, NASA je u ožujku izvela jedan zanimljiv zvučni performans pri kojem je uglazbila jednu svoju nevjerojatnu sliku, piše Science Alert.
Radi se o snimci koju je u kolovozu prošle godine snimio svemirski teleskop Hubble, a koju su znanstvenici prozvali "škrinjom galaktičkog blaga" zbog ogromnog broja galaksija koje se na njoj mogu uočiti.
"Svaka mrlja na slici zapravo je galaksija u kojoj se nalazi bezbroj zvijezda", objašnjava NASA.
Kako su nastali svemirski tonovi
No, koliko god da je snimka fascinantna sama po sebi, NASA joj je odlučila dodati još jednu razinu. Znanstvenici su tako zvijezde i kompaktne galaksije označili kratkim i jasnim zvukovima, a spiralne galaksije složenijim i dužim tonovima.
"Vrijeme teče s lijeva na desno, a frekvencija zvuka mijenja se od dna do vrha u intervalu od 30 do 1.000 Hz", objašnjava NASA u opisu uz video.
"Objekti koji se nalaze pri dnu slike proizvode niže tonove, dok oni koji se nalaze na vrhu stvaraju više", dodaje NASA.
Iako glazba na početku zvuči pomalo jezovito, kasnije se pretvara u poprilično ugodnu melodiju, pogotovo blizu sredine slike gdje se nalazi galaktički skup RXC J0142.9 + 4438.
