NASA ovog tjedna pokreće svoju najnoviju svemirsku istraživačku misiju. Robotska sonda približit će se bliže Suncu nego što je to uspjelo ijednom objektu prije. Na matičnu planetu će poslati vrijedne informacije o atmosferskim uvjetima i stanjima i to tijekom sedmogodišnjeg istraživanja.
Projekt je nazvan u čast američkog astrofizičara Eugene Parkera koji je prvi spekulirao o prirodi solarnih vjetrova 1958. godine, a 1987. godine pozabavio se pitanjem sunčeve korone, vanjskog dijela atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje. Ovo je prvi put da je NASA svojom misijom odala počast živoj osobi.
Sonda će biti pričvršćena za United Launch Alliance Delta IV Heavy potrošnu raketu a lansirana u svemir 11. kolovoza sa Cape Canaveral Air Force Station u Floridi. Po snazi je samo nešto slabija od SpaceX-e Falcon Heavy rakete, prenosi Express.
NASA planira ovu misiju već desetljećima, a ovaj program, zbog njezinih velikih potreba za sredstvima, odbacio je američki predsjednik George W. Bush 2003. godine zbog ušteda u budžetu. No posljednji razvoji u tehnologiji i sistemima hlađenja omogućili su ovaj pothvat.
Sonda je otprilike veličine automobila i najveću bitku imat će protiv temperature, s obzirom da će se svojoj meti približiti na mjestima gdje se temperature penju i na 1377 stupnjeva. No zahvaljujući toplinskom štitu Thermal Protection System koji će zaustaviti pregrijavanje, temperature unutar sonde bit će oko 30°C.
Sonda ima masu nešto više od 500 kg, a njezina prosječna brzina u svemiru iznosit će oko 200 km/s, što je čini najbržim objektom koje je stvorila ljudska civilizacija. Najbliže Suncu trebala bi biti 5. studenog. Tijekom misije sonda će nekoliko puta proći pored Venere, a prvi takav prolazak očekuje se već krajem listopada ove godine. Budući da nema kamere, nećemo dobiti slike Sunca, ali ima jako precizne instrumente pomoću kojih će mjeriti i odašiljati podatke o magnetnom polju Sunca.
Oko Sunca će napraviti 24 kruga do kraja 2025. godine, a za završetak svakog kruga trebat će joj oko 88 dana. Najbliže će se Suncu približiti na 6.2 milijuna kilometara.
"Sunce proučavamo već godinama i sad ćemo konačno ići gdje je prava akcija", rekao je dr. Nicky Fox sa Sveučilišta John Hopkins.
Poseban cilj ovog projekta je prikupiti informacije o "svemirskom vremenu" tj. uvjetima koji utječu i na zemlju, što uzrokuje zagrijavanje i ubrzanje solarnih vjetrova te što uzrokuje divovske erupcije ili "koronarne masovne izboje" koje su primijetili astronomi, piše The Independent.
"Sunčeva energija prisutna je u našem svijetu, a iako je solarni vjetar nevidljiv, možemo ga na polovima vidjeti u obliku aurore, koje su predivne i otkrivaju enormne količine energije i čestica koje putuju našom atmosferom. Nemamo čvrsto razumijevanje tog mehanizma i to je ono što se nadamo da ćemo otkriti", naglašava Fox.
Sonda će istraživati sunčevu koronu, plazmu koja okružuje zvijezdu i to dovoljno blizu kako bi promatrali ubrzavanje solarnih vjetrova i otkrili što uzrokuje njihovo ubrzavanje. Uz posebne instrumenta mjerit će temepraturu i brzinu a u konačnici će Integrated Science Investigation snimiti i procijeniti različite tipove energije koja se emitira oko Sunca.
Projekt je nazvan u čast američkog astrofizičara Eugene Parkera koji je prvi spekulirao o prirodi solarnih vjetrova 1958. godine, a 1987. godine pozabavio se pitanjem sunčeve korone, vanjskog dijela atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje. Ovo je prvi put da je NASA svojom misijom odala počast živoj osobi.
Sonda će biti pričvršćena za United Launch Alliance Delta IV Heavy potrošnu raketu a lansirana u svemir 11. kolovoza sa Cape Canaveral Air Force Station u Floridi. Po snazi je samo nešto slabija od SpaceX-e Falcon Heavy rakete, prenosi Express.
NASA planira ovu misiju već desetljećima, a ovaj program, zbog njezinih velikih potreba za sredstvima, odbacio je američki predsjednik George W. Bush 2003. godine zbog ušteda u budžetu. No posljednji razvoji u tehnologiji i sistemima hlađenja omogućili su ovaj pothvat.
Sonda je otprilike veličine automobila i najveću bitku imat će protiv temperature, s obzirom da će se svojoj meti približiti na mjestima gdje se temperature penju i na 1377 stupnjeva. No zahvaljujući toplinskom štitu Thermal Protection System koji će zaustaviti pregrijavanje, temperature unutar sonde bit će oko 30°C.
Sonda ima masu nešto više od 500 kg, a njezina prosječna brzina u svemiru iznosit će oko 200 km/s, što je čini najbržim objektom koje je stvorila ljudska civilizacija. Najbliže Suncu trebala bi biti 5. studenog. Tijekom misije sonda će nekoliko puta proći pored Venere, a prvi takav prolazak očekuje se već krajem listopada ove godine. Budući da nema kamere, nećemo dobiti slike Sunca, ali ima jako precizne instrumente pomoću kojih će mjeriti i odašiljati podatke o magnetnom polju Sunca.
Oko Sunca će napraviti 24 kruga do kraja 2025. godine, a za završetak svakog kruga trebat će joj oko 88 dana. Najbliže će se Suncu približiti na 6.2 milijuna kilometara.
"Sunce proučavamo već godinama i sad ćemo konačno ići gdje je prava akcija", rekao je dr. Nicky Fox sa Sveučilišta John Hopkins.
Poseban cilj ovog projekta je prikupiti informacije o "svemirskom vremenu" tj. uvjetima koji utječu i na zemlju, što uzrokuje zagrijavanje i ubrzanje solarnih vjetrova te što uzrokuje divovske erupcije ili "koronarne masovne izboje" koje su primijetili astronomi, piše The Independent.
"Sunčeva energija prisutna je u našem svijetu, a iako je solarni vjetar nevidljiv, možemo ga na polovima vidjeti u obliku aurore, koje su predivne i otkrivaju enormne količine energije i čestica koje putuju našom atmosferom. Nemamo čvrsto razumijevanje tog mehanizma i to je ono što se nadamo da ćemo otkriti", naglašava Fox.
Sonda će istraživati sunčevu koronu, plazmu koja okružuje zvijezdu i to dovoljno blizu kako bi promatrali ubrzavanje solarnih vjetrova i otkrili što uzrokuje njihovo ubrzavanje. Uz posebne instrumenta mjerit će temepraturu i brzinu a u konačnici će Integrated Science Investigation snimiti i procijeniti različite tipove energije koja se emitira oko Sunca.
