Najbolje vrijeme za proljetnu sadnju luka u Hercegovini je mjesec veljača i ožujak. U ovom razdoblju se najviše sadi sorta Holandski žuti i Centurion, ali i „crvena„ sorta Ptujski crveni.
Sadnja luka se obavlja što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole. Rana sadnja pogoduje dobrom rastu biljaka, formiranju glavica i izbjegavanju oboljenja i štetočinja koji dovode do umanjenja uroda. Sadnja se, ovisno o području, najčešće obavlja tijekom veljače, ožujka ali i početkom travnja. Za sadnju je najbolje upotrijebiti srednje krupne lučice. Sitnije lučice će dati manje glavice, a krupne lučice češće formiraju cvijet. Ako je tlo siromašno sa hranjivima, prilikom obrade u tlo se dodaje organsko gnojivo.
Za to se najčešće koriste peletirana organska gnojiva (Biorex, Fruttorto). Hobisti najčešće za gnojidbu koriste gnojivo pod nazivom Povrtko.
Razmak sadnje luka
Lučice luka se sade na pripremljene gredice u redove razmaka 25 cm – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 cm – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 cm – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 cm – 4 cm. Luk se ne smije saditi preduboko jer to može utjecati na razvoj lukovica.
Savjetuje se nakon sadnje tlo prekriti slojem malča kako bi se zadržala postojeća vlažnost i spriječio razvoj korova. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 m2 – 15 m2. Ako želite da vam luk što prije nikne onda večer prije sadnje lučice luka potopite u vodu. Ovo će omogućiti lukovicama da upiju vlagu prije nego što ih posadite u zemlju, a bez vlage one jednostavno neće početi da klijaju.
Koju sortu luka odabrati za sadnju?
U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka za sadnju u ovom razdoblju. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih želja, ali i od zahtjeva tržišta. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočit ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom periodu.
Holandski žuti (Stuttgarter) je sorta luka koja se najviše uzgaja na našim prostorima. Sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicama, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporučuje za sadnju u ovom periodu. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period.
Izborak je specifičan po krupnijim lučicama u odnosu na druge sorte. Uglavnom se uzgaja za korištenje u formi pera ili mladog luka. Sadnja je od početka do kraja jeseni ili krajem zime do početka proljeća. Često ga zovu i luk salatar jer se koristi u salatama ili kao mladi luk.
Ptujski crveni je najpoznatija „crvena“ sorta luka i srednje kasna je sorta. Glavica je plosnatog oblika s crveno-smeđim ovojnim ljuskama i crvenkastim mesnatim slojevima. Ljutog okusa i odlično se skladišti. Sadrži puno askorbinske kiseline, koja širi žile i otapa kolesterol. Primjeren je prije svega za gulaš i umake, ali i kao dodatak raznim salatama od povrća. Možemo ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja često nije crvenkasta; tek kasnije meso dobije crvenu boju.
Centurion F1 je srednje rana sorta okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti. Centurion dospijeva oko tjedan dana ranije u odnosu na ostale sorte okruglog oblika. Odlična kombinacija ranog dozrijevanja i visokog uroda. Sorta Centurion je visoke otpornosti na cvatnju.
Sadnja luka se obavlja što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole. Rana sadnja pogoduje dobrom rastu biljaka, formiranju glavica i izbjegavanju oboljenja i štetočinja koji dovode do umanjenja uroda. Sadnja se, ovisno o području, najčešće obavlja tijekom veljače, ožujka ali i početkom travnja. Za sadnju je najbolje upotrijebiti srednje krupne lučice. Sitnije lučice će dati manje glavice, a krupne lučice češće formiraju cvijet. Ako je tlo siromašno sa hranjivima, prilikom obrade u tlo se dodaje organsko gnojivo.
Za to se najčešće koriste peletirana organska gnojiva (Biorex, Fruttorto). Hobisti najčešće za gnojidbu koriste gnojivo pod nazivom Povrtko.
Razmak sadnje luka
Lučice luka se sade na pripremljene gredice u redove razmaka 25 cm – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 cm – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 cm – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 cm – 4 cm. Luk se ne smije saditi preduboko jer to može utjecati na razvoj lukovica.
Savjetuje se nakon sadnje tlo prekriti slojem malča kako bi se zadržala postojeća vlažnost i spriječio razvoj korova. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 m2 – 15 m2. Ako želite da vam luk što prije nikne onda večer prije sadnje lučice luka potopite u vodu. Ovo će omogućiti lukovicama da upiju vlagu prije nego što ih posadite u zemlju, a bez vlage one jednostavno neće početi da klijaju.
Koju sortu luka odabrati za sadnju?
U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka za sadnju u ovom razdoblju. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih želja, ali i od zahtjeva tržišta. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočit ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom periodu.
Holandski žuti (Stuttgarter) je sorta luka koja se najviše uzgaja na našim prostorima. Sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicama, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporučuje za sadnju u ovom periodu. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period.
Izborak je specifičan po krupnijim lučicama u odnosu na druge sorte. Uglavnom se uzgaja za korištenje u formi pera ili mladog luka. Sadnja je od početka do kraja jeseni ili krajem zime do početka proljeća. Često ga zovu i luk salatar jer se koristi u salatama ili kao mladi luk.
Ptujski crveni je najpoznatija „crvena“ sorta luka i srednje kasna je sorta. Glavica je plosnatog oblika s crveno-smeđim ovojnim ljuskama i crvenkastim mesnatim slojevima. Ljutog okusa i odlično se skladišti. Sadrži puno askorbinske kiseline, koja širi žile i otapa kolesterol. Primjeren je prije svega za gulaš i umake, ali i kao dodatak raznim salatama od povrća. Možemo ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja često nije crvenkasta; tek kasnije meso dobije crvenu boju.
Centurion F1 je srednje rana sorta okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti. Centurion dospijeva oko tjedan dana ranije u odnosu na ostale sorte okruglog oblika. Odlična kombinacija ranog dozrijevanja i visokog uroda. Sorta Centurion je visoke otpornosti na cvatnju.
