Poznato je da se u većini zemalja Balkana na tržištu rada nalazi veliki broj radnika koji, kako se to popularno kaže, rade "na crno" ili bez ikakvog ugovora o radu kojim bi pravno regulirali svoj radni odnos.
Novinari Anadolu Agency (AA) su istražili tržište rada na Balkanu kako bi prikupili podatke o broju radnika "na crno". Prema službenim podacima i procjenama, u zemljama Balkana "na crno" radi oko milijun radnika.
Prema najnovijim podacima, u Bosni i Hercegovini "na crno" radi oko jedna četvrtina svih zaposlenih, odnosno svaki četvrti radnik.
Prema podacima Međunarodne organizacije za rad, u Bosni i Hercegovini oko 150.000-200.000 ljudi radi "na crno" i taj broj je u stalnom porastu, sa 20 na 23 posto. Također, podaci Saveza sindikata govore da u BiH više od 250.000 radnika radi "na crno".
Ukoliko inspekcija utvrdi da radnik u BiH radi bez ugovora o radu, propisana je zakonska kazna iznosi od 1.000 do 7.500 eura.
Ni u drugim zemljama regije stanje nije nimalo bolje gdje također oko četvrtina zaposlenih nema ugovor o radu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, krajem 2014. godine u toj zemlji "na crno" je radilo 600.000 ljudi, ili oko 24 posto zaposlenih. Kazne za poslodavce kod kojih rade neprijavljeni radnici su do 16.500 eura. Najviše ih je među građevincima, trgovcima, u turizmu i ugostiteljstvu, auto-transportu, agencijama za osiguranje, kladionicama i kockarnicama, ali i među zanatlijama.
U Hrvatskoj oko osam posto zaposlenih prima dio ili cijelu mjesečnu plaću "na ruke", što je oko 90.000 radnika, pokazali su podaci Poreznee uprave za 2014. godinu.
U Crnoj Gori još uvijek nema službenih podataka o stopi rada "na crno", ali ankete Saveza sindikata pokazuju da je gotovo 35.000-40.000 zaposlenih koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. Vlada Crne Gore, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, ustanovila je da 14 posto radnika u Crnoj Gori radi na crno.
Nerijetko se dešavaju i tragedije na gradilištima kada radnik koji je bio angažiran bez ugovora o radu pogine i ne dobije materijalnu odštetu.
Neformalna zaposlenost ili rad na crno podrazumijeva rad u neregistriranoj firmi, bez formalnog ugovora i bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, sa jednom plaćom na papiru, a drugom na računu.
Novinari Anadolu Agency (AA) su istražili tržište rada na Balkanu kako bi prikupili podatke o broju radnika "na crno". Prema službenim podacima i procjenama, u zemljama Balkana "na crno" radi oko milijun radnika.
Prema najnovijim podacima, u Bosni i Hercegovini "na crno" radi oko jedna četvrtina svih zaposlenih, odnosno svaki četvrti radnik.
Prema podacima Međunarodne organizacije za rad, u Bosni i Hercegovini oko 150.000-200.000 ljudi radi "na crno" i taj broj je u stalnom porastu, sa 20 na 23 posto. Također, podaci Saveza sindikata govore da u BiH više od 250.000 radnika radi "na crno".
Ukoliko inspekcija utvrdi da radnik u BiH radi bez ugovora o radu, propisana je zakonska kazna iznosi od 1.000 do 7.500 eura.
Ni u drugim zemljama regije stanje nije nimalo bolje gdje također oko četvrtina zaposlenih nema ugovor o radu.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, krajem 2014. godine u toj zemlji "na crno" je radilo 600.000 ljudi, ili oko 24 posto zaposlenih. Kazne za poslodavce kod kojih rade neprijavljeni radnici su do 16.500 eura. Najviše ih je među građevincima, trgovcima, u turizmu i ugostiteljstvu, auto-transportu, agencijama za osiguranje, kladionicama i kockarnicama, ali i među zanatlijama.
U Hrvatskoj oko osam posto zaposlenih prima dio ili cijelu mjesečnu plaću "na ruke", što je oko 90.000 radnika, pokazali su podaci Poreznee uprave za 2014. godinu.
U Crnoj Gori još uvijek nema službenih podataka o stopi rada "na crno", ali ankete Saveza sindikata pokazuju da je gotovo 35.000-40.000 zaposlenih koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. Vlada Crne Gore, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, ustanovila je da 14 posto radnika u Crnoj Gori radi na crno.
Nerijetko se dešavaju i tragedije na gradilištima kada radnik koji je bio angažiran bez ugovora o radu pogine i ne dobije materijalnu odštetu.
Neformalna zaposlenost ili rad na crno podrazumijeva rad u neregistriranoj firmi, bez formalnog ugovora i bez mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, sa jednom plaćom na papiru, a drugom na računu.
