Je li moguće na smrt se prepasti pa umrijeti od straha? Liječnik hitne pomoći iz Lenox Hill bolnice u New Yorku, doktor Robert Glatter kaže da je odgovor itekako, da.
Kada su ljudi preplavljeni strahom, odgovaraju borbom ili bijegom. Takva akutna reakcija na strah pomagala je našim precima kada su bili suočeni sa napadom zvijeri ili raznih agresora i davala im je adrenalin potreban da bi se borili ili pobjegli.
Navala adrenalina je nehotični refleks kojeg kontrolira autonomni živčani sustav. Suočeni sa situacijom koja ih plaši, ljudi će iskusiti ubrzano lupanje srca, raširene zjenice i povećan dotok krvi u mišiće. Na žalost, povećane razine adrenalina mogu oštetiti srce, kaže doktor Glatter.
Nepravilni otkucaji srca zbog velike količine adrenalina
Stvaranje adrenalina potiče kanale kalcija na otvaranje. Kalcij juri u stanice srca što uzrokuje snažnu kontrakciju srčanih mišića. U jakoj reakciji na strah, kalcij nastavlja ulaziti u srce pa se srčani mišići ne mogu relaksirati.
Kada smo preplašeni, tada velika količina adrenalina dolazi do srca pa možemo dobiti ventrikularnu fibrilaciju, stanje u kojem srce ne tuče pravilno kako bi trebalo. To dovodi do pada tlaka, krv ne dolazi u mozak pa gubimo svijest.
Neki događaj koji nas je jako uplašio može pokrenuti nepravilno lupanje srca, pretvarajući zastrašujuću situaciju u smrtnu. Ovo se može dogoditi i najzdravijim ljudima. Ne mora osoba imati neku postojeću srčanu bolest, osim što su ti ljudi u još većem riziku.
Ekstremne emocije izazivaju reakcije slične strahu
Strah nije jedini pokretač, svaka ekstremna emocija može izazvati takvu reakciju. Visoke razine adrenalina mogu dovesti do smrti tijekom seksualnog čina, religijskog zanosa ili sportskog događaja.
Može se javiti kao reakcija na zvučne eksplozije, čak na neki prestrašni miris. Dobro promislite kada slijedeći put odlučite nekoga prestrašiti. Dobra vijest je da ljudi mogu pokušati ublažiti akutnu reakciju na strah koja nije pod njihovom kontrolom tako da prakticiraju jogu ili meditiraju. (net.hr)
Kada su ljudi preplavljeni strahom, odgovaraju borbom ili bijegom. Takva akutna reakcija na strah pomagala je našim precima kada su bili suočeni sa napadom zvijeri ili raznih agresora i davala im je adrenalin potreban da bi se borili ili pobjegli.
Navala adrenalina je nehotični refleks kojeg kontrolira autonomni živčani sustav. Suočeni sa situacijom koja ih plaši, ljudi će iskusiti ubrzano lupanje srca, raširene zjenice i povećan dotok krvi u mišiće. Na žalost, povećane razine adrenalina mogu oštetiti srce, kaže doktor Glatter.
Nepravilni otkucaji srca zbog velike količine adrenalina
Stvaranje adrenalina potiče kanale kalcija na otvaranje. Kalcij juri u stanice srca što uzrokuje snažnu kontrakciju srčanih mišića. U jakoj reakciji na strah, kalcij nastavlja ulaziti u srce pa se srčani mišići ne mogu relaksirati.
Kada smo preplašeni, tada velika količina adrenalina dolazi do srca pa možemo dobiti ventrikularnu fibrilaciju, stanje u kojem srce ne tuče pravilno kako bi trebalo. To dovodi do pada tlaka, krv ne dolazi u mozak pa gubimo svijest.
Neki događaj koji nas je jako uplašio može pokrenuti nepravilno lupanje srca, pretvarajući zastrašujuću situaciju u smrtnu. Ovo se može dogoditi i najzdravijim ljudima. Ne mora osoba imati neku postojeću srčanu bolest, osim što su ti ljudi u još većem riziku.
Ekstremne emocije izazivaju reakcije slične strahu
Strah nije jedini pokretač, svaka ekstremna emocija može izazvati takvu reakciju. Visoke razine adrenalina mogu dovesti do smrti tijekom seksualnog čina, religijskog zanosa ili sportskog događaja.
Može se javiti kao reakcija na zvučne eksplozije, čak na neki prestrašni miris. Dobro promislite kada slijedeći put odlučite nekoga prestrašiti. Dobra vijest je da ljudi mogu pokušati ublažiti akutnu reakciju na strah koja nije pod njihovom kontrolom tako da prakticiraju jogu ili meditiraju. (net.hr)
