Poskupljenja energenata, repromaterijala, kao i mineralnih gnojiva ključni su razlozi zbog kojih je upitna kvaliteta ovogodišnje jesenske sjetve, a posljedice takvoga stanja mogle bi se osjetiti tek početkom iduće godine, kada, zbog očekivanog manjeg prinosa, prijeti nedostatak stočne hrane za prehranu stočnog fonda, piše Večernji list BiH. S obzirom na činjenicu da je u poljoprivrednoj djelatnosti niz procesa u uskoj uzročno-posljedičnoj vezi, to u konačnici znači i manji prinos mlijeka te mliječnih proizvoda, a što će se onda morati kompenzirati uvozom. Istodobno, zbog takve situacije poljoprivredni proizvođači očekuju od federalnih vlasti mjere kojima bi sačuvali razinu i kvalitetu jesenske sjetve.
Manji prinos
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako je primjetno da je već sada razina proizvodnje mlijeka pala, dobrim dijelom i zbog suše koja je dovela do manjih prinosa kabaste hrane za stočni fond, a kada je riječ o predstojećoj jesenskoj sjetvi, mnoge stvari ne idu na ruku domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Kao primjer Bićo ističe mineralno gnojivo, čija je cijena dodatno porasla, a uz to, svjedoci smo i rasta cijena energenata. Sve to vodi scenariju prema kojemu će se zasijati manje površine, a uz očekivani manji prinos stočne hrane, poljoprivrednici će biti prisiljeni smanjivati proizvodnju mlijeka. Bićo napominje kako je upitno što će se dogoditi ako bude nedostajalo mlijeka na tržištu, dodavši kako zbog loše situacije u drugim zemljama ne možemo računati na značajniju kompenzaciju manjka uvozom. Dodaje kako u ovom trenutku imamo dovoljno mlijeka za vlastite potrebe, a kako bi tako i ostalo, Bićo poziva federalne vlasti da potpomognu ovogodišnju jesensku sjetvu mjerama koje bi trebale sniziti cijenu samog procesa sijanja. Takvim mjerama stanje bi se zasigurno poboljšalo, BiH podignula razinu i kvalitetu stočne hrane, a to bi onda vodilo i jačanju domaće proizvodnje mlijeka.
Poskupljenja
Refik Ahmuljić iz Zemljoradničke zadruge "Gračanka", koja okuplja 1100 kooperanata koji se bave stočarstvom i ratarstvom, kaže da sjetva postaje sve skuplja, piše Faktor. Posebno je upozorio na visoke cijene gnojiva, kazavši da je, kada se tomu dodaju i cijene goriva, za očekivati da će sjetva biti smanjena jer se veliki broj farmera ne odlučuje na sjetvu. Kao ilustrativan primjer naveo je podatak da je prošle godine u ovo vrijeme 100 kilograma mineralnog gnojiva stajalo 120 KM, u proljeće od 170 do 180 maraka, a sada košta 200 KM. A sve navedeno vuče pitanje kako će se trenutačna situacija reflektirati u mjesecima koji dolaze, posebice početkom iduće godine.
Suad Selimović, tajnik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju Županijske gospodarske komore Tuzla, kaže da mlijeka neće nestati na policama, ali će domaćeg biti sve manje i bit će nadomješteno iz uvoza, prenosi Faktor.
Uz sve neizvjesnosti koje nas čekaju u ostatku ove jeseni, za nadati je se kako će domaći poljoprivredni proizvođači ipak održati razinu proizvodnje mlijeka te uz potporu vlasti stvoriti preduvjete za jačanje potencijala kojima Bosna i Hercegovina obiluje i s kojima bi se vrlo lako mogla nositi s krizom na svjetskom tržištu hrane. Sinergija i zajednički rad svih aktera na tržištu put su za oporavak.
Manji prinos
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, za Večernji list kaže kako je primjetno da je već sada razina proizvodnje mlijeka pala, dobrim dijelom i zbog suše koja je dovela do manjih prinosa kabaste hrane za stočni fond, a kada je riječ o predstojećoj jesenskoj sjetvi, mnoge stvari ne idu na ruku domaćim poljoprivrednim proizvođačima. Kao primjer Bićo ističe mineralno gnojivo, čija je cijena dodatno porasla, a uz to, svjedoci smo i rasta cijena energenata. Sve to vodi scenariju prema kojemu će se zasijati manje površine, a uz očekivani manji prinos stočne hrane, poljoprivrednici će biti prisiljeni smanjivati proizvodnju mlijeka. Bićo napominje kako je upitno što će se dogoditi ako bude nedostajalo mlijeka na tržištu, dodavši kako zbog loše situacije u drugim zemljama ne možemo računati na značajniju kompenzaciju manjka uvozom. Dodaje kako u ovom trenutku imamo dovoljno mlijeka za vlastite potrebe, a kako bi tako i ostalo, Bićo poziva federalne vlasti da potpomognu ovogodišnju jesensku sjetvu mjerama koje bi trebale sniziti cijenu samog procesa sijanja. Takvim mjerama stanje bi se zasigurno poboljšalo, BiH podignula razinu i kvalitetu stočne hrane, a to bi onda vodilo i jačanju domaće proizvodnje mlijeka.
Poskupljenja
Refik Ahmuljić iz Zemljoradničke zadruge "Gračanka", koja okuplja 1100 kooperanata koji se bave stočarstvom i ratarstvom, kaže da sjetva postaje sve skuplja, piše Faktor. Posebno je upozorio na visoke cijene gnojiva, kazavši da je, kada se tomu dodaju i cijene goriva, za očekivati da će sjetva biti smanjena jer se veliki broj farmera ne odlučuje na sjetvu. Kao ilustrativan primjer naveo je podatak da je prošle godine u ovo vrijeme 100 kilograma mineralnog gnojiva stajalo 120 KM, u proljeće od 170 do 180 maraka, a sada košta 200 KM. A sve navedeno vuče pitanje kako će se trenutačna situacija reflektirati u mjesecima koji dolaze, posebice početkom iduće godine.
Suad Selimović, tajnik Udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju Županijske gospodarske komore Tuzla, kaže da mlijeka neće nestati na policama, ali će domaćeg biti sve manje i bit će nadomješteno iz uvoza, prenosi Faktor.
Uz sve neizvjesnosti koje nas čekaju u ostatku ove jeseni, za nadati je se kako će domaći poljoprivredni proizvođači ipak održati razinu proizvodnje mlijeka te uz potporu vlasti stvoriti preduvjete za jačanje potencijala kojima Bosna i Hercegovina obiluje i s kojima bi se vrlo lako mogla nositi s krizom na svjetskom tržištu hrane. Sinergija i zajednički rad svih aktera na tržištu put su za oporavak.
