Njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je političare i vlasti u Bosni i Hercegovini i zemljama regije da ubrzaju reforme ističući da su svima otvorena vrata Europske unije, piše Večernji list. Na konferenciji, od koje su velika očekivanja da potaknu ekonomski oporavak i reforme koje bi dovele do veće stabilnosti i bolje suradnje, najsnažnije je poruke dobila Bosna i Hercegovina.
Ubrzati modernizaciju
Njemačka kancelarka je obraćujući se premijerima zemalja zapadnoga Balkana, među kojima je bio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, poručila kako očekuje da stoljeće ratova i nestabilnosti zamijeni suradnja. Jasno je istaknula da sve zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu članstva u Europskoj uniji. Govoreći o Bosni i Hercegovini rekla je da ova zemlja treba ubrzati proces ukupne modernizacije. Tako bi BiH do 2018. godine trebala podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji te da je jako važno odmah nakon sljedećih općih izbora uspostaviti vlast koja bi radila na provedbi potrebnih reformi. Poručila je da vrijeme međusobnih podjela treba ostaviti iza sebe te da predstavnici pojedinih naroda trebaju razmišljati izvan nacionalnih granica. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda je na konferenciji upravo istaknuo kako su za BiH nužne promjene koje bi osigurale napredak cijele zemlje i postizanje unutarnjeg dijaloga. Pri tome je istaknuo da bez rješavanja krupnih političkih pitanja, koja uključuju i pitanje jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, nije moguće napraviti bitniji iskorak u provedbi drugih strukturalnih i gospodarskih reformi, javlja Večernjak.
Bez postizanja ovih ciljeva, u BiH je teško govoriti o napretku. Kako bi se ostvario napredak u BiH i zemaljama regije, Europska unija će u sljedećih šest godina izdvojiti oko 12 milijardi eura samo za infrastrukturu. Kancelarka Merkel je bila domaćin i večere na kojoj su zbrojeni rezultati jučerašnje konferencije, a na kojoj se priključio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te šefovi vlada zemalja članica EU Austrije, Francuske, Slovenije i Hrvatske koja je također uključena u gospodarske projekte zapadnoga Balkana. Tijekom dana održan je i sastanak ministara gospodarstva zemalja regije na kojemu je istaknuo više gospodarskih projekata, dok su ministri vanjskih poslova regije razmatrali mogućnosti suradnje i razvoja civilnoga društva.
Projekt JJ autoceste
Najznačajniji gospodarski projekt koji je dominirao sastankom u Berlinu bila je izgradnja Jadransko-jonske autoceste za koju bi prema grubim procjenama trebalo izdvojiti više desetaka milijardi eura. Trasa Jadransko-jonske autoceste međunarodnih oznaka položena je uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora – od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, u ukupnoj dužini od približno 1110 km. Prolazi kroz 7 zemalja: Italiju (10 km), Sloveniju (30 km), Hrvatsku (450 km), Bosnu i Hercegovinu (110 km), Crnu Goru (120 km), Albaniju (370 km) i Grčku (20 km). Bosanskohercegovačka strana za izgradnju Jadransko-jonskog cestovnog koridora ima svoj prijedlog koji je dostavila i predstavnicima zemalja iz regije, te domaćinu skupa u Berlinu.
vecernji.ba
Ubrzati modernizaciju
Njemačka kancelarka je obraćujući se premijerima zemalja zapadnoga Balkana, među kojima je bio i predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, poručila kako očekuje da stoljeće ratova i nestabilnosti zamijeni suradnja. Jasno je istaknula da sve zemlje zapadnog Balkana imaju jasnu perspektivu članstva u Europskoj uniji. Govoreći o Bosni i Hercegovini rekla je da ova zemlja treba ubrzati proces ukupne modernizacije. Tako bi BiH do 2018. godine trebala podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji te da je jako važno odmah nakon sljedećih općih izbora uspostaviti vlast koja bi radila na provedbi potrebnih reformi. Poručila je da vrijeme međusobnih podjela treba ostaviti iza sebe te da predstavnici pojedinih naroda trebaju razmišljati izvan nacionalnih granica. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda je na konferenciji upravo istaknuo kako su za BiH nužne promjene koje bi osigurale napredak cijele zemlje i postizanje unutarnjeg dijaloga. Pri tome je istaknuo da bez rješavanja krupnih političkih pitanja, koja uključuju i pitanje jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda, nije moguće napraviti bitniji iskorak u provedbi drugih strukturalnih i gospodarskih reformi, javlja Večernjak.
Bez postizanja ovih ciljeva, u BiH je teško govoriti o napretku. Kako bi se ostvario napredak u BiH i zemaljama regije, Europska unija će u sljedećih šest godina izdvojiti oko 12 milijardi eura samo za infrastrukturu. Kancelarka Merkel je bila domaćin i večere na kojoj su zbrojeni rezultati jučerašnje konferencije, a na kojoj se priključio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso te šefovi vlada zemalja članica EU Austrije, Francuske, Slovenije i Hrvatske koja je također uključena u gospodarske projekte zapadnoga Balkana. Tijekom dana održan je i sastanak ministara gospodarstva zemalja regije na kojemu je istaknuo više gospodarskih projekata, dok su ministri vanjskih poslova regije razmatrali mogućnosti suradnje i razvoja civilnoga društva.
Projekt JJ autoceste
Najznačajniji gospodarski projekt koji je dominirao sastankom u Berlinu bila je izgradnja Jadransko-jonske autoceste za koju bi prema grubim procjenama trebalo izdvojiti više desetaka milijardi eura. Trasa Jadransko-jonske autoceste međunarodnih oznaka položena je uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora – od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, u ukupnoj dužini od približno 1110 km. Prolazi kroz 7 zemalja: Italiju (10 km), Sloveniju (30 km), Hrvatsku (450 km), Bosnu i Hercegovinu (110 km), Crnu Goru (120 km), Albaniju (370 km) i Grčku (20 km). Bosanskohercegovačka strana za izgradnju Jadransko-jonskog cestovnog koridora ima svoj prijedlog koji je dostavila i predstavnicima zemalja iz regije, te domaćinu skupa u Berlinu.
vecernji.ba
