Nakon desetljeća rada, istraživači su bliže no ikad ključnom proboju u transplantaciji bubrega - mogućnosti presađivanja organa donora s različitim krvnim grupama, što bi moglo značajno skratiti vrijeme čekanja i spasiti živote. Tim znanstvenika iz Kanade i Kine uspio je stvoriti "univerzalni" bubreg koji, u teoriji, može prihvatiti svaki pacijent, piše ScienceAlert.
Njihov testni organ preživio je i funkcionirao nekoliko dana u tijelu primatelja s moždanom smrću, čija je obitelj pristala na istraživanje. "Ovo je prvi put da smo vidjeli kako se ovo odvija u ljudskom tijelu", rekao je biokemičar Stephen Withers sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi. "To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode."
Iako je danas moguće transplantirati bubrege različitih krvnih grupa "treniranjem" tijela primatelja da ne odbaci organ, postojeći proces daleko je od savršenog i nije praktičan. Dugotrajan je, skup i rizičan, a zahtijeva i žive donore kako bi se primatelj na vrijeme pripremio.
Kako funkcionira "univerzalni" bubreg?
U ovom istraživanju, znanstvenici su učinkovito pretvorili bubreg krvne grupe A u bubreg krvne grupe O. To su postigli korištenjem posebnih enzima koji uklanjaju molekule šećera (antigene), markere krvne grupe A.
Istraživači uspoređuju enzime sa škarama na molekularnoj razini: odsijecanjem dijela lanaca antigena krvne grupe A, oni se mogu pretvoriti u status bez antigena koji karakterizira krvnu grupu O. "To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz", objašnjava Withers. "Kada je to učinjeno, imunološki sustav više ne vidi organ kao strano tijelo."
Izazovi i budućnost
Pred znanstvenicima je još mnogo izazova prije nego što se mogu razmotriti ispitivanja na živim ljudima. Transplantirani bubreg počeo je ponovno pokazivati znakove krvne grupe A do trećeg dana, što je izazvalo imunološki odgovor. Ipak, reakcija je bila manje ozbiljna od očekivane, a bilo je i naznaka da tijelo pokušava tolerirati bubreg.
"Ovako izgleda kada se godine temeljne znanosti konačno povežu s brigom o pacijentima", zaključuje Withers. "Vidjeti kako se naša otkrića približavaju stvarnom utjecaju ono je što nas tjera naprijed."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Biomedical Engineering.
Njihov testni organ preživio je i funkcionirao nekoliko dana u tijelu primatelja s moždanom smrću, čija je obitelj pristala na istraživanje. "Ovo je prvi put da smo vidjeli kako se ovo odvija u ljudskom tijelu", rekao je biokemičar Stephen Withers sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi. "To nam daje neprocjenjiv uvid u to kako poboljšati dugoročne ishode."
Iako je danas moguće transplantirati bubrege različitih krvnih grupa "treniranjem" tijela primatelja da ne odbaci organ, postojeći proces daleko je od savršenog i nije praktičan. Dugotrajan je, skup i rizičan, a zahtijeva i žive donore kako bi se primatelj na vrijeme pripremio.
Kako funkcionira "univerzalni" bubreg?
U ovom istraživanju, znanstvenici su učinkovito pretvorili bubreg krvne grupe A u bubreg krvne grupe O. To su postigli korištenjem posebnih enzima koji uklanjaju molekule šećera (antigene), markere krvne grupe A.
Istraživači uspoređuju enzime sa škarama na molekularnoj razini: odsijecanjem dijela lanaca antigena krvne grupe A, oni se mogu pretvoriti u status bez antigena koji karakterizira krvnu grupu O. "To je kao da uklonite crvenu boju s automobila i otkrijete neutralni temeljni premaz", objašnjava Withers. "Kada je to učinjeno, imunološki sustav više ne vidi organ kao strano tijelo."
Izazovi i budućnost
Pred znanstvenicima je još mnogo izazova prije nego što se mogu razmotriti ispitivanja na živim ljudima. Transplantirani bubreg počeo je ponovno pokazivati znakove krvne grupe A do trećeg dana, što je izazvalo imunološki odgovor. Ipak, reakcija je bila manje ozbiljna od očekivane, a bilo je i naznaka da tijelo pokušava tolerirati bubreg.
"Ovako izgleda kada se godine temeljne znanosti konačno povežu s brigom o pacijentima", zaključuje Withers. "Vidjeti kako se naša otkrića približavaju stvarnom utjecaju ono je što nas tjera naprijed."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Biomedical Engineering.
