Kina je započela s ambicioznim programom za upravljanje vremenom, koji obuhvaća površinu od 5,5 milijuna četvornih kilometara, što je područje veće od cijele Indije. Riječ je o eksperimentalnom programu, koji se Peking nada dovršiti do 2025. godine, koji se bavi upravljanjem vremenom na temelju novih tehnologija i istraživanja kineskih znanstvenika.
Idućih pet godina povećavat će se područje obuhvaćeno programom umjetne kiše i snijega, kako bi doseglo predviđenu površinu, a istodobno će oko 580.000 kilometara četvornih (površina više nego 10 puta veća od površine Hrvatske) imati umjetnu zaštitu od tuče, odnosno na toj će se površini primjenjivati tehnologija za blokiranje tuče, piše Jutarnji list.
Kineski znanstvenici nadaju se da će program rezultirati tehnologijom koja će imati široku primjenu, od pomaganja u slučaju vremenskih nepogoda, do poboljšavanja poljoprivredne proizvodnje te hitnih reakcija u slučaju požara i pomoći u slučaju neuobičajeno visokih temperatura ili suša. Kina svoju tehnologiju za upravljanje vremenom već koristi.
Peking je već poznat po tome da je u trenucima važnih sastanaka nebo uvijek bez oblačka, a primijenila je tehnologiju za zasijavanje oblaka (razbijanje oblaka) prije Olimpijskih igara 2008. godine, kako bi smanjila smog i izbjegla kišu za važnih natjecanja.
Zasijavanje oblaka kao koncept postoji desetljećima, piše CNN. Jedna američka studija, koju je financirala američka Nacionalna zaklada za znanost, objavljena početkom ove godine, došla je do zaključka da zasijavanje oblaka može potaknuti snijeg na velikoj površini kad su atmosferski uvjeti povoljni. Kina je, pak, unatoč nepotvrđenosti teorija, značajno financirala rad na novoj tehnologiji, polažući u nju mnogo nade.
U pet godina, između 2012. i 2017., uložila je više od 1,34 milijarde dolara u programe za upravljanje vremenom. Državna agencija Xinhua prošle je godine objavila kako su programi za modifikaciju vremena pomogli da se količina grada smanji 70 posto u zapadnoj provinciji Xinjiang, u kojoj je poljoprivreda jedna od ključnih grana.
Kinesko igranje s vremenom stvorilo je probleme u susjednoj Indiji, čija poljoprivreda ovisi o sezoni monsuna, koja je ionako u problemima i postala je nepredvidiva zbog klimatskih promjena. To pitanje čak se prelijeva na čisti politički teren, jer mnogi smatraju da bi ta tehnologija u slučaju nekog budućeg sukoba dvaju susjednih titana mogla dati prednost Kini. Te dvije zemlje nedavno su ušle u sukob na svojoj granici. I za mnoge druge taj je program, a pogotovo nedostatak međunarodnog, zajedničkog upravljanja njime, vrlo problematičan.
Naime, iako ga Kina koristi u domaće svrhe, on ima upliva i na susjedne zemlje, a potencijalno i šire. S Nacionalnog tajvanskog sveučilišta već se čulo kako zbog njega dolazi do "krađe kiše" među susjednim regijama. Tu je ključan problem nepostojanje sustava "provjera i kočnica".
"Znanstveni dokazi i politička opravdanja za umjetno mijenjanje vremena nisu podložni raspravi u Kini. Vodstvo Kine slaže se s korištenjem tehnologije za modifikaciju vremena, a alternativni stavovi uopće se ne čuju", stoji u izvještaju tajvanskog sveučilišta.
Neki stručnjaci već su izrazili bojazan od preambiciozne Kine, koja pati od posljedica klimatskih promjena, a koja bi se odlučila poigrati još većim projektima geoinženjeringa i primijeniti radikalne metode za smanjenje temperature s nepoznatim posljedicama.
Kina se još nije upustila u projekte takve vrste, ali zbog njezinih megabrana i ovakvih projekata nije sigurno da vrlo skoro neće.
Idućih pet godina povećavat će se područje obuhvaćeno programom umjetne kiše i snijega, kako bi doseglo predviđenu površinu, a istodobno će oko 580.000 kilometara četvornih (površina više nego 10 puta veća od površine Hrvatske) imati umjetnu zaštitu od tuče, odnosno na toj će se površini primjenjivati tehnologija za blokiranje tuče, piše Jutarnji list.
Kineski znanstvenici nadaju se da će program rezultirati tehnologijom koja će imati široku primjenu, od pomaganja u slučaju vremenskih nepogoda, do poboljšavanja poljoprivredne proizvodnje te hitnih reakcija u slučaju požara i pomoći u slučaju neuobičajeno visokih temperatura ili suša. Kina svoju tehnologiju za upravljanje vremenom već koristi.
Peking je već poznat po tome da je u trenucima važnih sastanaka nebo uvijek bez oblačka, a primijenila je tehnologiju za zasijavanje oblaka (razbijanje oblaka) prije Olimpijskih igara 2008. godine, kako bi smanjila smog i izbjegla kišu za važnih natjecanja.
Zasijavanje oblaka kao koncept postoji desetljećima, piše CNN. Jedna američka studija, koju je financirala američka Nacionalna zaklada za znanost, objavljena početkom ove godine, došla je do zaključka da zasijavanje oblaka može potaknuti snijeg na velikoj površini kad su atmosferski uvjeti povoljni. Kina je, pak, unatoč nepotvrđenosti teorija, značajno financirala rad na novoj tehnologiji, polažući u nju mnogo nade.
U pet godina, između 2012. i 2017., uložila je više od 1,34 milijarde dolara u programe za upravljanje vremenom. Državna agencija Xinhua prošle je godine objavila kako su programi za modifikaciju vremena pomogli da se količina grada smanji 70 posto u zapadnoj provinciji Xinjiang, u kojoj je poljoprivreda jedna od ključnih grana.
Kinesko igranje s vremenom stvorilo je probleme u susjednoj Indiji, čija poljoprivreda ovisi o sezoni monsuna, koja je ionako u problemima i postala je nepredvidiva zbog klimatskih promjena. To pitanje čak se prelijeva na čisti politički teren, jer mnogi smatraju da bi ta tehnologija u slučaju nekog budućeg sukoba dvaju susjednih titana mogla dati prednost Kini. Te dvije zemlje nedavno su ušle u sukob na svojoj granici. I za mnoge druge taj je program, a pogotovo nedostatak međunarodnog, zajedničkog upravljanja njime, vrlo problematičan.
Naime, iako ga Kina koristi u domaće svrhe, on ima upliva i na susjedne zemlje, a potencijalno i šire. S Nacionalnog tajvanskog sveučilišta već se čulo kako zbog njega dolazi do "krađe kiše" među susjednim regijama. Tu je ključan problem nepostojanje sustava "provjera i kočnica".
"Znanstveni dokazi i politička opravdanja za umjetno mijenjanje vremena nisu podložni raspravi u Kini. Vodstvo Kine slaže se s korištenjem tehnologije za modifikaciju vremena, a alternativni stavovi uopće se ne čuju", stoji u izvještaju tajvanskog sveučilišta.
Neki stručnjaci već su izrazili bojazan od preambiciozne Kine, koja pati od posljedica klimatskih promjena, a koja bi se odlučila poigrati još većim projektima geoinženjeringa i primijeniti radikalne metode za smanjenje temperature s nepoznatim posljedicama.
Kina se još nije upustila u projekte takve vrste, ali zbog njezinih megabrana i ovakvih projekata nije sigurno da vrlo skoro neće.
