Mato Janjić, tridesettrogodišnjak iz naselja Jenjić pokraj Orašja, djetinjstvo i školske dane proveo je u Austriji, no prošle godine vratio se u Bosnu i Hercegovinu.
Odlučio je baviti se stočarstvom te je u samo godinu dana otvorio svoju farmu krava koje dnevno daju i do 1.000 litara mlijeka, piše Federalna.ba.
Ne koristi sijeno
Mato je inženjer poljoprivrede te kaže da se oduvijek htio baviti stočarstvom, odnosno govedarstvom, trenutno ima 34 krave na muži, a sveukupno 52, uključujući junice i telad.
"Prošle godine sam se vratio u Bosnu jer vidim ovdje puno više mogućnosti za razvoj mljekarske proizvodnje nego u Europskoj uniji", navodi.
Prehrana krava na Matinoj farmi nešto je drugačija od ostalih, jer on ne koristi sijeno. Naime, krave žele konstantnu prehranu, ne želi promjene, a problem kod sijena je taj što farmeri uobičajeno na raspolaganju imaju različite kvalitete.
Plan za budućnost
"Kod mene se obrok bazira na 30 kg kukuruzne silaže, 10,3 kg koncentrata, 1,30 kg slame plus premix, kvasac, kiselina, to je još dodatne pola kile", pojašnjava Janjić.
Ovakav način prehrane te samo Matino poznavanje i genetike, jer se u prošlosti bavio i time, daju za plod izrazito kvalitetno mlijeko. Njegove krave dnevno daju u prosjeku oko 30 litara mlijeka, a neke čak i do 60. S godinama planira i proširiti farmu.
"Za budućnost imam plan, za 6-7 godina da se proširim na 120 krava s dva muzna robota".
Za sada Mato ima jednog pomoćnika, no ističe kako su i mještani uvijek tu ako treba pomoći te je Matina priča zaista dokaz da se i u Bosni i Hercegovini može uspjeti isključivo svojim trudom i radom, ali i ako zaista volite ono što radite.
Odlučio je baviti se stočarstvom te je u samo godinu dana otvorio svoju farmu krava koje dnevno daju i do 1.000 litara mlijeka, piše Federalna.ba.
Ne koristi sijeno
Mato je inženjer poljoprivrede te kaže da se oduvijek htio baviti stočarstvom, odnosno govedarstvom, trenutno ima 34 krave na muži, a sveukupno 52, uključujući junice i telad.
"Prošle godine sam se vratio u Bosnu jer vidim ovdje puno više mogućnosti za razvoj mljekarske proizvodnje nego u Europskoj uniji", navodi.
Prehrana krava na Matinoj farmi nešto je drugačija od ostalih, jer on ne koristi sijeno. Naime, krave žele konstantnu prehranu, ne želi promjene, a problem kod sijena je taj što farmeri uobičajeno na raspolaganju imaju različite kvalitete.
Plan za budućnost
"Kod mene se obrok bazira na 30 kg kukuruzne silaže, 10,3 kg koncentrata, 1,30 kg slame plus premix, kvasac, kiselina, to je još dodatne pola kile", pojašnjava Janjić.
Ovakav način prehrane te samo Matino poznavanje i genetike, jer se u prošlosti bavio i time, daju za plod izrazito kvalitetno mlijeko. Njegove krave dnevno daju u prosjeku oko 30 litara mlijeka, a neke čak i do 60. S godinama planira i proširiti farmu.
"Za budućnost imam plan, za 6-7 godina da se proširim na 120 krava s dva muzna robota".
Za sada Mato ima jednog pomoćnika, no ističe kako su i mještani uvijek tu ako treba pomoći te je Matina priča zaista dokaz da se i u Bosni i Hercegovini može uspjeti isključivo svojim trudom i radom, ali i ako zaista volite ono što radite.
