Krv amerikanca koji si je gotovo dva desetljeća namjerno ubrizgavao zmijski otrov dovela je do razvoja "neusporedivog" protuotrova, objavili su znanstvenici.
Antitijela pronađena u krvi Tima Friedea pokazala su se učinkovitima protiv smrtonosnih doza otrova različitih zmijskih vrsta u testiranjima na životinjama.
Današnje terapije moraju biti precizno prilagođene otrovu vrste zmije koja je nekoga ugrizla. No Friedeova 18-godišnja misija mogla bi biti značajan korak prema stvaranju univerzalnog protuotrova za sve zmijske ugrize – koji svake godine ubiju do 140.000 ljudi, a tri puta više završi s amputacijama ili trajnim invaliditetom, piše BBC.
Friede je pretrpio više od 200 ugriza i više od 700 injekcija zmijskog otrova koji je pripremao sam, koristeći neke od najsmrtonosnijih zmija na svijetu – uključujući nekoliko vrsta mamba, kobra, tajpana i kraitova.
Isprva je želio izgraditi vlastiti imunitet kako bi se zaštitio dok rukuje zmijama, a svoje podvige dokumentirao je na YouTubeu. No bivši automehaničar kaže da je "potpuno uprskao" kad su ga dva ugriza kobre u kratkom razmaku dovela u komu.
"Nisam htio umrijeti. Nisam htio izgubiti prst. Nisam htio izostati s posla", rekao je za BBC.
S vremenom mu je cilj postao razviti bolje terapije za druge. "To je postao način života i samo sam gurao i gurao koliko sam god mogao – za ljude koji su 8.000 milja daleko od mene i umiru od ugriza zmije."
"Volio bih doći do tvoje krvi"
Protuotrov se danas proizvodi tako da se male količine zmijskog otrova ubrizgavaju životinjama, poput konja. Njihov imunološki sustav reagira stvaranjem antitijela, koja se potom vade i koriste kao lijek.
No otrov i protuotrov moraju se precizno podudarati jer se toksini razlikuju ne samo među vrstama, nego i unutar iste vrste – protuotrov iz zmija u Indiji, primjerice, slabije djeluje na iste vrste u Šri Lanki.
Tim znanstvenika počeo je tražiti vrstu imunološke obrane poznatu kao široko neutralizirajuća antitijela – umjesto da ciljaju jedinstvene dijelove toksina, oni napadaju dijelove koji su zajednički cijelim skupinama otrova.
Tada je dr. Jacob Glanville, izvršni direktor biotehnološke tvrtke Centivax, došao do Tima Friedea.
"Odmah sam pomislio: ako itko na svijetu ima ta široko neutralizirajuća antitijela, onda je to on – i odmah sam ga kontaktirao", rekao je.
"Već u prvom pozivu sam rekao: ‘Možda će zvučati čudno, ali volio bih doći do tvoje krvi.’"
Friede je pristao, a istraživanje je odobreno jer se radilo isključivo o uzimanju uzoraka krvi, a ne o daljnjem izlaganju otrovu.
Najšira zaštita do sada
Istraživanje se fokusiralo na elapide – jednu od dvije glavne skupine otrovnih zmija – u koju spadaju koraljne zmije, mambe, kobre, tajpani i kraitovi.
Elapidi koriste neurotoksine, koji paraliziraju žrtvu i mogu biti smrtonosni jer zaustavljaju rad mišića potrebnih za disanje.
Znanstvenici su odabrali 19 vrsta elapida koje je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala među najsmrtonosnije zmije na svijetu, i zatim su u Friedeovoj krvi tražili obrambene mehanizme.
Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Cell, otkrilo je dva široko neutralizirajuća antitijela koja ciljaju dvije skupine neurotoksina. Dodali su još jedan lijek koji cilja treću skupinu, kako bi stvorili koktel protuotrova.
U pokusima na miševima, taj koktel omogućio je preživljavanje nakon smrtonosnih doza otrova 13 od 19 zmijskih vrsta. Kod preostalih šest vrsta postignuta je djelomična zaštita.
To predstavlja neusporedivu širinu zaštite, rekao je dr. Glanville, dodajući da koktel "vjerojatno pokriva čitav niz elapida za koje trenutno ne postoji nijedan protuotrov".
Tim sada pokušava dodatno poboljšati antitijela i ispituje može li se dodavanjem četvrte komponente postići potpuna zaštita od otrova elapida.
Ljutice ima drugu vrstu otrova
Druga velika skupina zmija – ljutice (viperidae) – koriste uglavnom hemotoksine koji napadaju krv, za razliku od neurotoksina. Ukupno postoji desetak širokih klasa toksina u zmijskom otrovu, uključujući citotoksine koji direktno uništavaju stanice.
"Mislim da ćemo u sljedećih 10 do 15 godina imati učinkovitu zaštitu protiv svake od tih klasa otrova", rekao je prof. Peter Kwong s Columbia Universityja.
Istraživanje Friedeove krvi se nastavlja.
"Timova antitijela su zaista izvanredna – naučio je svoj imunološki sustav da prepoznaje otrove jako široko", rekao je prof. Kwong.
"Pred znanstvenicima je još puno posla"
Konačna nada znanstvenika je razviti ili jedan univerzalni protuotrov za sve zmijske ugrize, ili dva – jedan za elapide, jedan za ljutice.
Prof. Nick Casewell, voditelj Centra za istraživanje zmijskih ugriza pri Školi tropske medicine u Liverpoolu, rekao je da je širina zaštite "zaista nova" i da pruža "snažan dokaz" da je takav pristup ostvariv.
"Nema sumnje da ovaj rad gura područje istraživanja u vrlo uzbudljivom smjeru."
No upozorio je da je "pred znanstvenicima još puno posla" i da protuotrov još treba proći opsežna testiranja prije primjene na ljudima.
Za Tima Friedea, dolazak do ove faze znači mnogo: "Osjećam se dobro. Radim nešto korisno za čovječanstvo, a to mi je jako važno. Ponosan sam na to. Prilično je fora."
Antitijela pronađena u krvi Tima Friedea pokazala su se učinkovitima protiv smrtonosnih doza otrova različitih zmijskih vrsta u testiranjima na životinjama.
Današnje terapije moraju biti precizno prilagođene otrovu vrste zmije koja je nekoga ugrizla. No Friedeova 18-godišnja misija mogla bi biti značajan korak prema stvaranju univerzalnog protuotrova za sve zmijske ugrize – koji svake godine ubiju do 140.000 ljudi, a tri puta više završi s amputacijama ili trajnim invaliditetom, piše BBC.
Friede je pretrpio više od 200 ugriza i više od 700 injekcija zmijskog otrova koji je pripremao sam, koristeći neke od najsmrtonosnijih zmija na svijetu – uključujući nekoliko vrsta mamba, kobra, tajpana i kraitova.
Isprva je želio izgraditi vlastiti imunitet kako bi se zaštitio dok rukuje zmijama, a svoje podvige dokumentirao je na YouTubeu. No bivši automehaničar kaže da je "potpuno uprskao" kad su ga dva ugriza kobre u kratkom razmaku dovela u komu.
"Nisam htio umrijeti. Nisam htio izgubiti prst. Nisam htio izostati s posla", rekao je za BBC.
S vremenom mu je cilj postao razviti bolje terapije za druge. "To je postao način života i samo sam gurao i gurao koliko sam god mogao – za ljude koji su 8.000 milja daleko od mene i umiru od ugriza zmije."
"Volio bih doći do tvoje krvi"
Protuotrov se danas proizvodi tako da se male količine zmijskog otrova ubrizgavaju životinjama, poput konja. Njihov imunološki sustav reagira stvaranjem antitijela, koja se potom vade i koriste kao lijek.
No otrov i protuotrov moraju se precizno podudarati jer se toksini razlikuju ne samo među vrstama, nego i unutar iste vrste – protuotrov iz zmija u Indiji, primjerice, slabije djeluje na iste vrste u Šri Lanki.
Tim znanstvenika počeo je tražiti vrstu imunološke obrane poznatu kao široko neutralizirajuća antitijela – umjesto da ciljaju jedinstvene dijelove toksina, oni napadaju dijelove koji su zajednički cijelim skupinama otrova.
Tada je dr. Jacob Glanville, izvršni direktor biotehnološke tvrtke Centivax, došao do Tima Friedea.
"Odmah sam pomislio: ako itko na svijetu ima ta široko neutralizirajuća antitijela, onda je to on – i odmah sam ga kontaktirao", rekao je.
"Već u prvom pozivu sam rekao: ‘Možda će zvučati čudno, ali volio bih doći do tvoje krvi.’"
Friede je pristao, a istraživanje je odobreno jer se radilo isključivo o uzimanju uzoraka krvi, a ne o daljnjem izlaganju otrovu.
Najšira zaštita do sada
Istraživanje se fokusiralo na elapide – jednu od dvije glavne skupine otrovnih zmija – u koju spadaju koraljne zmije, mambe, kobre, tajpani i kraitovi.
Elapidi koriste neurotoksine, koji paraliziraju žrtvu i mogu biti smrtonosni jer zaustavljaju rad mišića potrebnih za disanje.
Znanstvenici su odabrali 19 vrsta elapida koje je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala među najsmrtonosnije zmije na svijetu, i zatim su u Friedeovoj krvi tražili obrambene mehanizme.
Njihovo istraživanje, objavljeno u časopisu Cell, otkrilo je dva široko neutralizirajuća antitijela koja ciljaju dvije skupine neurotoksina. Dodali su još jedan lijek koji cilja treću skupinu, kako bi stvorili koktel protuotrova.
U pokusima na miševima, taj koktel omogućio je preživljavanje nakon smrtonosnih doza otrova 13 od 19 zmijskih vrsta. Kod preostalih šest vrsta postignuta je djelomična zaštita.
To predstavlja neusporedivu širinu zaštite, rekao je dr. Glanville, dodajući da koktel "vjerojatno pokriva čitav niz elapida za koje trenutno ne postoji nijedan protuotrov".
Tim sada pokušava dodatno poboljšati antitijela i ispituje može li se dodavanjem četvrte komponente postići potpuna zaštita od otrova elapida.
Ljutice ima drugu vrstu otrova
Druga velika skupina zmija – ljutice (viperidae) – koriste uglavnom hemotoksine koji napadaju krv, za razliku od neurotoksina. Ukupno postoji desetak širokih klasa toksina u zmijskom otrovu, uključujući citotoksine koji direktno uništavaju stanice.
"Mislim da ćemo u sljedećih 10 do 15 godina imati učinkovitu zaštitu protiv svake od tih klasa otrova", rekao je prof. Peter Kwong s Columbia Universityja.
Istraživanje Friedeove krvi se nastavlja.
"Timova antitijela su zaista izvanredna – naučio je svoj imunološki sustav da prepoznaje otrove jako široko", rekao je prof. Kwong.
"Pred znanstvenicima je još puno posla"
Konačna nada znanstvenika je razviti ili jedan univerzalni protuotrov za sve zmijske ugrize, ili dva – jedan za elapide, jedan za ljutice.
Prof. Nick Casewell, voditelj Centra za istraživanje zmijskih ugriza pri Školi tropske medicine u Liverpoolu, rekao je da je širina zaštite "zaista nova" i da pruža "snažan dokaz" da je takav pristup ostvariv.
"Nema sumnje da ovaj rad gura područje istraživanja u vrlo uzbudljivom smjeru."
No upozorio je da je "pred znanstvenicima još puno posla" i da protuotrov još treba proći opsežna testiranja prije primjene na ljudima.
Za Tima Friedea, dolazak do ove faze znači mnogo: "Osjećam se dobro. Radim nešto korisno za čovječanstvo, a to mi je jako važno. Ponosan sam na to. Prilično je fora."
