Iako nema službenih podataka, procjena je da se godišnje ukrade oko dva milijuna prostornih metara drvne mase, piše Večernji list.
Prema informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2019. godini i planovima gospodarenja šumama za 2020. godinu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, tijekom 2019. godine broj podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava za nelegalnu sječu šume iznosio je 2995, a presuđena su 722 predmeta, odnosno 24,11% od ukupno podnesenih prijava.
Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 1,031.059 KM u 2019. godini naplaćen je iznos od 21.823 KM ili 2,12%, dok je iznos kazni po prijavama za Federaciju BiH, odnosno osam županija, zabilježen u visini od 206.451 KM, što je za posljednjih pet godina i najmanji iznos kazni i, još veći apsurd, naplaćene su samo 21.823 marke.
Zanimljivo je, navodi Večernji list, da u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje su zaposleni čuvari šuma, u 2019. godini 14 čuvara šuma nije podnijelo nijednu prekršajnu prijavu.
''Slabom organizacijom čuvarske službe u upravama za šumarstvo koje su uspostavljene, neopremljenošću ljudi i neažurnošću pravosudnih tijela dovodi se u pitanje i realizacija Vladina ‘Akcijskog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije u FBiH’. Ovakva situacija prisutna je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine dulji niz godina'', stoji u informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Bosna i Hercegovina, kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije, prekrivena je najvećim prirodnim bogatstvom - šumama. Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od oko 1,511.386 ha, od toga je u državnom vlasništvu 1,234.256 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih osoba oko 277.130 ha ili 18%.
Poslove čuvanja šuma vrše županijske uprave za šumarstvo preko čuvarske službe, osim u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji gdje je čuvanje šuma, odnosno lugarska služba, u okviru poduzeća, odnosno KŠPD/KSGD, navodi Večernjak.
Prema informaciji o gospodarenju šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2019. godini i planovima gospodarenja šumama za 2020. godinu Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, tijekom 2019. godine broj podnesenih prekršajnih i kaznenih prijava za nelegalnu sječu šume iznosio je 2995, a presuđena su 722 predmeta, odnosno 24,11% od ukupno podnesenih prijava.
Od ukupne štete po prijavama u iznosu od 1,031.059 KM u 2019. godini naplaćen je iznos od 21.823 KM ili 2,12%, dok je iznos kazni po prijavama za Federaciju BiH, odnosno osam županija, zabilježen u visini od 206.451 KM, što je za posljednjih pet godina i najmanji iznos kazni i, još veći apsurd, naplaćene su samo 21.823 marke.
Zanimljivo je, navodi Večernji list, da u Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje su zaposleni čuvari šuma, u 2019. godini 14 čuvara šuma nije podnijelo nijednu prekršajnu prijavu.
''Slabom organizacijom čuvarske službe u upravama za šumarstvo koje su uspostavljene, neopremljenošću ljudi i neažurnošću pravosudnih tijela dovodi se u pitanje i realizacija Vladina ‘Akcijskog plana za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru šumarstva i drvne industrije u FBiH’. Ovakva situacija prisutna je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine dulji niz godina'', stoji u informaciji Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Bosna i Hercegovina, kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije, prekrivena je najvećim prirodnim bogatstvom - šumama. Šume i šumska zemljišta u Federaciji Bosne i Hercegovine zauzimaju površinu od oko 1,511.386 ha, od toga je u državnom vlasništvu 1,234.256 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih osoba oko 277.130 ha ili 18%.
Poslove čuvanja šuma vrše županijske uprave za šumarstvo preko čuvarske službe, osim u Unsko-sanskoj i Tuzlanskoj županiji gdje je čuvanje šuma, odnosno lugarska služba, u okviru poduzeća, odnosno KŠPD/KSGD, navodi Večernjak.
