Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa u tamošnjoj gradskoj vijećnici.
Predsjednica je kazala da je ponosna na sve naraštaje Hrvata koji su stigli u Argentinu i tamo krenuli ispočetka te "skromno živjeli kako bi mogli pomagati svome zavičaju iz tuđine", kaže se u priopćenju iz njezina ureda.
"Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere", kazala je Grabar-Kitarović.
"Mnogi Hrvati upravo u Argentini su tražili i našli prostor slobode"
Dodala je kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, navodi se u priopćenju.
Prethodno je spomenula neke Hrvate koji su ostavili neizbrisiv trag u Buenos Airesu i Argentini, hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je bio rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu polovicom 18. stoljeća te građevinskog poduzetnika Buratovića s otoka Hvara koji je polovicom 19. stoljeća gradio kuće, ceste i željezničke pruge po cijeloj Argentini, a prvi je postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija.
"Hrvati su, kao i Argentinci, ponosan narod. Ne zaboravljamo svoju vjeru, himnu, grb, svoj jezik, zastavu, ime i svoj rod. I upravo zato vam zahvaljujem i u svoje osobno, ali i u ime svih naših predaka koji su u Argentini našli prostor slobode i prijateljstva", istaknula je Grabar-Kitarović.
Susrela se s predsjednikom Argentine
Grabar-Kitarović se ranije u ponedjeljak, drugog dana posjeta Argentini, susrela s predsjednikom Mauricijem Macrijem s kojim je razgovarala o razvoju gospodarske, prometne, geopolitičke i kulturne suradnje između dviju država.
"Razmijenili smo puno razmišljanja oko toga kako poboljšati odnose dviju država, kako Hrvatska može pomoći Argentini u okviru Europske unije u smislu daljnje trgovine i potpisivanja sporazuma s Mercosurom", istaknula je predsjednica, spomenuvši južnoamerički trgovinski savez u kojemu se nalaze Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
"Posebna tema razgovora bila je hrvatska iseljenička zajednica u Argentini, a u tom kontekstu smo naravno govorili i o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja", otkrila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je naglasila kako u Argentini živi velik broj pripadnika hrvatske zajednice, čiji broj se kreće između 200 do 250 tisuća, a koji su vrlo uspješni u izgradnji argentinskog društva na planu gospodarskih djelatnosti i kulture te čine važnu poveznicu u odnosima dviju država.
Govoreći o jačanju gospodarske suradnje, Grabar-Kitarović je rekla kako je to posebno pogodno u područjima kemijske i farmaceutske industrije, strojogradnje, drvne industrije i industrije namještaja, prehrambene industrije, vojne industrije, brodogradnje, turizma i IT industrije, a posebno je navela mogućnosti korištenja hrvatskih luka za izvoz argentinskih proizvoda na europsko tržište.
U utorak će u Buenos Airesu biti održan argentinsko-hrvatski gospodarski forum.
Predsjednica je kazala da je ponosna na sve naraštaje Hrvata koji su stigli u Argentinu i tamo krenuli ispočetka te "skromno živjeli kako bi mogli pomagati svome zavičaju iz tuđine", kaže se u priopćenju iz njezina ureda.
"Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere", kazala je Grabar-Kitarović.
"Mnogi Hrvati upravo u Argentini su tražili i našli prostor slobode"
Dodala je kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, navodi se u priopćenju.
Prethodno je spomenula neke Hrvate koji su ostavili neizbrisiv trag u Buenos Airesu i Argentini, hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je bio rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu polovicom 18. stoljeća te građevinskog poduzetnika Buratovića s otoka Hvara koji je polovicom 19. stoljeća gradio kuće, ceste i željezničke pruge po cijeloj Argentini, a prvi je postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija.
"Hrvati su, kao i Argentinci, ponosan narod. Ne zaboravljamo svoju vjeru, himnu, grb, svoj jezik, zastavu, ime i svoj rod. I upravo zato vam zahvaljujem i u svoje osobno, ali i u ime svih naših predaka koji su u Argentini našli prostor slobode i prijateljstva", istaknula je Grabar-Kitarović.
Susrela se s predsjednikom Argentine
Grabar-Kitarović se ranije u ponedjeljak, drugog dana posjeta Argentini, susrela s predsjednikom Mauricijem Macrijem s kojim je razgovarala o razvoju gospodarske, prometne, geopolitičke i kulturne suradnje između dviju država.
"Razmijenili smo puno razmišljanja oko toga kako poboljšati odnose dviju država, kako Hrvatska može pomoći Argentini u okviru Europske unije u smislu daljnje trgovine i potpisivanja sporazuma s Mercosurom", istaknula je predsjednica, spomenuvši južnoamerički trgovinski savez u kojemu se nalaze Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
"Posebna tema razgovora bila je hrvatska iseljenička zajednica u Argentini, a u tom kontekstu smo naravno govorili i o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja", otkrila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je naglasila kako u Argentini živi velik broj pripadnika hrvatske zajednice, čiji broj se kreće između 200 do 250 tisuća, a koji su vrlo uspješni u izgradnji argentinskog društva na planu gospodarskih djelatnosti i kulture te čine važnu poveznicu u odnosima dviju država.
Govoreći o jačanju gospodarske suradnje, Grabar-Kitarović je rekla kako je to posebno pogodno u područjima kemijske i farmaceutske industrije, strojogradnje, drvne industrije i industrije namještaja, prehrambene industrije, vojne industrije, brodogradnje, turizma i IT industrije, a posebno je navela mogućnosti korištenja hrvatskih luka za izvoz argentinskih proizvoda na europsko tržište.
U utorak će u Buenos Airesu biti održan argentinsko-hrvatski gospodarski forum.
