Komemoracijom na zagrebačkom groblju Mirogoju obilježena je 81. godišnjica Bleiburške tragedije uz poruku predstavnika Vlade i Sabora da Hrvatska osuđuje sve totalitarne režime, te da Hrvatska treba njegovati kulturu sjećanja na sve žrtve.
"Danas se prisjećamo ljudi koji su ubijeni bez suđenja, bez prava na obranu. Ubijeni su, to je povijesna činjenica od strane novoformiranih komunističkih vlasti, ubijeni su organizirano, sustavno i masovno", kazao je predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković.
Istaknuo je kako Hrvatska treba njegovati kulturu sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima 20. stoljeća, prenosi Hina.
"Osuđujemo zločine i fašizma i nacizma i komunizma i s posebnim pijetetom sjećamo se žrtava sva tri totalitarizma", kazao je predsjednik Sabora.
Govoreći o zabrani komemoracije na Bleiburgu u Austriji, Jandroković je kazao da je riječ o posljedici političkih odluka austrijskih vlasti, nakon čega je komemoracija premještena u Hrvatsku, na Mirogoj i u Macelj. Dodao je da hrvatska diplomacija nastavlja razgovore s austrijskom stranom kako bi se jasno definiralo o čemu se tu radi.
Naglasio je pritom da obilježavanje nije pokušaj rehabilitacije NDH i ustaškog režima, nego sjećanje na žrtve ubijene bez suđenja.
Jandroković je dodao i da u Hrvatskoj postoje oni koji negiraju ili relativiziraju zločine komunističkog sustava, no da se iz dana u dan pojavljuju novi dokazi o događajima nakon Drugoga svjetskog rata, Bleiburgu i križnim putevima.
"Treba raditi na tome da se rasvijetle sve te činjenice. Nijedan zločin u povijesti ne treba ostati prikriven ako postoje načini da se otkrije", poručio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je Vlada posljednjih godina intenzivirala aktivnosti na istraživanju poslijeratnih grobišta i identifikaciji žrtava.
Prenešeni ostaci
Podsjetio je da su nedavno iz Slovenije u Hrvatsku preneseni posmrtni ostaci žrtava križnog puta, koji će biti dostojno pokopani u Zagrebu.
"Sve ove grobnice koje otvaramo i u Hrvatskoj i u Sloveniji pokazatelj su razmjera zločina koje su komunističke vlasti počinile nakon Drugog svjetskog rata", kazao je Medved.
Istaknuo je i to kako je Vlada odlučna u otvaranju grobišta, ekshumacijama i utvrđivanju identiteta žrtava, ali i u, kako je rekao, prenošenju istine o stradanju hrvatskog naroda u 20. stoljeću na generacije koje dolaze.
Kazao je da Hrvatska i Slovenija posljednjih godina intenzivno surađuju na istraživanju masovnih grobnica, a kao primjer naveo je prijenos prvih posmrtnih ostataka iz Slovenije u Hrvatsku.
Najavio je nastavak probnih iskapanja na više lokacija u Sloveniji, uključujući područje Crngroba kod Škofje Loke, kao i nastavak istraživanja brojnih lokacija u Hrvatskoj, među kojima su područje oko Zagreba, Like i Dalmatinske zagore.
Više od 500 lokacija
"Imamo više od 500 markiranih lokacija", kazao je Medved, dodavši da se trenutačno u zagrebačkoj Dubravi uklanja objekt ispod kojeg se, prema dostupnim podacima, nalazi masovna grobnica.
Naglasio je kako se identitet žrtava utvrđuje nakon ekshumacija, antropološke obrade i pronalaska predmeta uz posmrtne ostatke, odbacivši tvrdnje da se unaprijed zna o kojim je žrtvama riječ.
"Danas se prisjećamo ljudi koji su ubijeni bez suđenja, bez prava na obranu. Ubijeni su, to je povijesna činjenica od strane novoformiranih komunističkih vlasti, ubijeni su organizirano, sustavno i masovno", kazao je predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković.
Istaknuo je kako Hrvatska treba njegovati kulturu sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima 20. stoljeća, prenosi Hina.
"Osuđujemo zločine i fašizma i nacizma i komunizma i s posebnim pijetetom sjećamo se žrtava sva tri totalitarizma", kazao je predsjednik Sabora.
Govoreći o zabrani komemoracije na Bleiburgu u Austriji, Jandroković je kazao da je riječ o posljedici političkih odluka austrijskih vlasti, nakon čega je komemoracija premještena u Hrvatsku, na Mirogoj i u Macelj. Dodao je da hrvatska diplomacija nastavlja razgovore s austrijskom stranom kako bi se jasno definiralo o čemu se tu radi.
Naglasio je pritom da obilježavanje nije pokušaj rehabilitacije NDH i ustaškog režima, nego sjećanje na žrtve ubijene bez suđenja.
Jandroković je dodao i da u Hrvatskoj postoje oni koji negiraju ili relativiziraju zločine komunističkog sustava, no da se iz dana u dan pojavljuju novi dokazi o događajima nakon Drugoga svjetskog rata, Bleiburgu i križnim putevima.
"Treba raditi na tome da se rasvijetle sve te činjenice. Nijedan zločin u povijesti ne treba ostati prikriven ako postoje načini da se otkrije", poručio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je kako je Vlada posljednjih godina intenzivirala aktivnosti na istraživanju poslijeratnih grobišta i identifikaciji žrtava.
Prenešeni ostaci
Podsjetio je da su nedavno iz Slovenije u Hrvatsku preneseni posmrtni ostaci žrtava križnog puta, koji će biti dostojno pokopani u Zagrebu.
"Sve ove grobnice koje otvaramo i u Hrvatskoj i u Sloveniji pokazatelj su razmjera zločina koje su komunističke vlasti počinile nakon Drugog svjetskog rata", kazao je Medved.
Istaknuo je i to kako je Vlada odlučna u otvaranju grobišta, ekshumacijama i utvrđivanju identiteta žrtava, ali i u, kako je rekao, prenošenju istine o stradanju hrvatskog naroda u 20. stoljeću na generacije koje dolaze.
Kazao je da Hrvatska i Slovenija posljednjih godina intenzivno surađuju na istraživanju masovnih grobnica, a kao primjer naveo je prijenos prvih posmrtnih ostataka iz Slovenije u Hrvatsku.
Najavio je nastavak probnih iskapanja na više lokacija u Sloveniji, uključujući područje Crngroba kod Škofje Loke, kao i nastavak istraživanja brojnih lokacija u Hrvatskoj, među kojima su područje oko Zagreba, Like i Dalmatinske zagore.
Više od 500 lokacija
"Imamo više od 500 markiranih lokacija", kazao je Medved, dodavši da se trenutačno u zagrebačkoj Dubravi uklanja objekt ispod kojeg se, prema dostupnim podacima, nalazi masovna grobnica.
Naglasio je kako se identitet žrtava utvrđuje nakon ekshumacija, antropološke obrade i pronalaska predmeta uz posmrtne ostatke, odbacivši tvrdnje da se unaprijed zna o kojim je žrtvama riječ.
