Pozivamo vas na promociju knjige Petra Lovrića "HODAO SAM BOŽJIM STAZAMA". Nakon Mostara, promocija će se održati i u Prozoru, 17. lipnja 2026. godine u Domu kulture s početkom u 19 sati.
Promotori knjige bit će:
Tihomir Dujmović, poznati hrvatski kolumnist, novinar i TV voditelj
Dražan Milas, profesor iz Mostara
Fra Andrija Jozić
Na promociji će govoriti i sam autor, Petar Lovrić.
"HODAO SAM BOŽJIM STAZAMA" dramatična je, istinita i potresna životna priča koja počinje partizanskim i četničkim zločinima u Rami. Nastavlja se susretima sa smrću na usponima na najviše vrhove svjetskih planina – Alpa, Skandinavije, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Azije, na ledenjačkim prostranstvima Arktika, putovanjima velikim pustinjama te stajanjem na kraterima živih i mrtvih vulkana. Kroz sve te susrete sa smrću oči u oči, uvijek se pojavljuje jedna nevidljiva, SVEMOĆNA BOŽJA RUKA koja ga spašava. Zato je poruka knjige: kada dođete do životnog ponora, obratite se toj RUCI!
SAV PRIHOD OD PRODAJE KNJIGE IDE U DOBROTVORNE SVRHE!
O autoru:
Petar Lovrić, rođeni Ramljak, magistar je ekonomskih znanosti i svestrani sportaš (kajak, kanu, rafting, skijanje, tenis, alpinizam, planinarenje). Bio je član Hrvatskog olimpijskog odbora te predsjednik Hrvatskog kajakaškog saveza, a hrvatsku je reprezentaciju odveo na Olimpijske igre u Pekingu i Londonu.
S njemačkom ekspedicijom "Viking" penjao se na najviše vrhove Sjeverne i Južne Amerike (Aconcagua i Mt. McKinley), Kilimandžaro, Grossglockner u Alpama, Kazbek na Kavkazu, Mt. Fuji (krov Japana), Sjevernokinesko gorje (kojim prolazi Kineski zid) te na krov svijeta – Himalaju. Prošao je Jordansku pustinju, Gobi, Kalahari, Atacamu i Namib. Stajao je na kraterima vulkana Osorno, Villarrica, Popocatépetl i Orizaba. O svemu tome napisao je knjigu, bestseler "OD RAME DO HIMALAJE".
S ruksakom na leđima prešao je i poznati Camino de Santiago, dug 800 kilometara, za samo 22 dana te o tome napisao uzbudljivu knjigu "SVETIM TRAGOM".
Ljudi obično ističu tri ljubavi – prema Bogu, obitelji i domovini, a Petar dodaje i četvrtu: prema planinama. One su mu davale snagu, tješile ga u tuzi i savjetovale pri važnim odlukama, o čemu piše u knjizi "KAD PLANINE PROGOVORE".
Noseći stigmu "djeteta narodnog neprijatelja", u komunizmu se teško, ali uporno, uspravno i nesalomljivo probijao i gradio svoj sportski, poslovni i ljudski put. Godine 1990. imenovan je izvršnim direktorom velikog njemačkog koncerna za proizvodnju opreme i strojeva u Zagrebu te je njemačkim kapitalom izgradio Poslovni centar za projektiranje, montažu i održavanje za jugoistočnu Europu. U emisiji "Pressing" regionalne televizije N1, urednice Sandre Križanec, 2018. godine proglašen je jednim od najuspješnijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj.
Za dar zdravlja i svoj život Petar Lovrić zahvaljuje Bogu pomaganjem u mnogim humanitarnim akcijama. Dugogodišnji je kum siromašnoj djeci u Kongu, gdje djeluje naš fra Ilija Barešić, te trajno pomaže siromašnu djecu Banovine pogođenu ratom i potresom. Nesebično je pomagao i u spašavanju izbjeglica devedesetih godina, za što je dobio Veliku zahvalnicu Vlade RH. Svu zaradu od svoje četiri knjige darovao je u dobrotvorne svrhe.
Ramu, iz koje je otišao prije 60 godina, nikada ne zaboravlja. Uz mnoge druge projekte, posebno je upamćen po dva velika pothvata: gradnji crkve na Orašcu, gdje je bio veliki podupiratelj i glavni donator, te podizanju Ramskog križa.
Na svoj imendan, 29. lipnja 1990. godine, organizirao je skup uglednih Ramljaka u Zagrebu – povjesničara, umjetnika i hrvatskih ministara na čelu s Gojkom Šuškom. Tada je osnovan Inicijativni odbor za podizanje spomenika žrtvama četničkog pokolja, a u listopadu iste godine u samostanu Rama i službeni Odbor za podizanje spomenika, u kojemu je obnašao dužnost potpredsjednika. Odbor i umjetnički žiri radili su pune dvije godine u njegovu uredu u Zagrebu. U dva je navrata osobno vozio najpoznatije hrvatske kipare u Ramu kako bi vidjeli krajolik i mjesto predviđeno za spomenik. Upravo je u njegovu uredu umjetnički žiri (u sastavu: profesor Đuro Seder, Igor Zidić i Tomislav Ladan) izabrao "Ramski križ" kipara Mile Blaževića, koji je danas prepoznatljivi identitet Rame. Registrator sa svom dokumentacijom oko podizanja spomenika predao je samostanu prilikom njegova svečanog otkrivanja.
Promotori knjige bit će:
Tihomir Dujmović, poznati hrvatski kolumnist, novinar i TV voditelj
Dražan Milas, profesor iz Mostara
Fra Andrija Jozić
Na promociji će govoriti i sam autor, Petar Lovrić.
"HODAO SAM BOŽJIM STAZAMA" dramatična je, istinita i potresna životna priča koja počinje partizanskim i četničkim zločinima u Rami. Nastavlja se susretima sa smrću na usponima na najviše vrhove svjetskih planina – Alpa, Skandinavije, Sjeverne i Južne Amerike, Afrike i Azije, na ledenjačkim prostranstvima Arktika, putovanjima velikim pustinjama te stajanjem na kraterima živih i mrtvih vulkana. Kroz sve te susrete sa smrću oči u oči, uvijek se pojavljuje jedna nevidljiva, SVEMOĆNA BOŽJA RUKA koja ga spašava. Zato je poruka knjige: kada dođete do životnog ponora, obratite se toj RUCI!
SAV PRIHOD OD PRODAJE KNJIGE IDE U DOBROTVORNE SVRHE!
O autoru:
Petar Lovrić, rođeni Ramljak, magistar je ekonomskih znanosti i svestrani sportaš (kajak, kanu, rafting, skijanje, tenis, alpinizam, planinarenje). Bio je član Hrvatskog olimpijskog odbora te predsjednik Hrvatskog kajakaškog saveza, a hrvatsku je reprezentaciju odveo na Olimpijske igre u Pekingu i Londonu.
S njemačkom ekspedicijom "Viking" penjao se na najviše vrhove Sjeverne i Južne Amerike (Aconcagua i Mt. McKinley), Kilimandžaro, Grossglockner u Alpama, Kazbek na Kavkazu, Mt. Fuji (krov Japana), Sjevernokinesko gorje (kojim prolazi Kineski zid) te na krov svijeta – Himalaju. Prošao je Jordansku pustinju, Gobi, Kalahari, Atacamu i Namib. Stajao je na kraterima vulkana Osorno, Villarrica, Popocatépetl i Orizaba. O svemu tome napisao je knjigu, bestseler "OD RAME DO HIMALAJE".
S ruksakom na leđima prešao je i poznati Camino de Santiago, dug 800 kilometara, za samo 22 dana te o tome napisao uzbudljivu knjigu "SVETIM TRAGOM".
Ljudi obično ističu tri ljubavi – prema Bogu, obitelji i domovini, a Petar dodaje i četvrtu: prema planinama. One su mu davale snagu, tješile ga u tuzi i savjetovale pri važnim odlukama, o čemu piše u knjizi "KAD PLANINE PROGOVORE".
Noseći stigmu "djeteta narodnog neprijatelja", u komunizmu se teško, ali uporno, uspravno i nesalomljivo probijao i gradio svoj sportski, poslovni i ljudski put. Godine 1990. imenovan je izvršnim direktorom velikog njemačkog koncerna za proizvodnju opreme i strojeva u Zagrebu te je njemačkim kapitalom izgradio Poslovni centar za projektiranje, montažu i održavanje za jugoistočnu Europu. U emisiji "Pressing" regionalne televizije N1, urednice Sandre Križanec, 2018. godine proglašen je jednim od najuspješnijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj.
Za dar zdravlja i svoj život Petar Lovrić zahvaljuje Bogu pomaganjem u mnogim humanitarnim akcijama. Dugogodišnji je kum siromašnoj djeci u Kongu, gdje djeluje naš fra Ilija Barešić, te trajno pomaže siromašnu djecu Banovine pogođenu ratom i potresom. Nesebično je pomagao i u spašavanju izbjeglica devedesetih godina, za što je dobio Veliku zahvalnicu Vlade RH. Svu zaradu od svoje četiri knjige darovao je u dobrotvorne svrhe.
Ramu, iz koje je otišao prije 60 godina, nikada ne zaboravlja. Uz mnoge druge projekte, posebno je upamćen po dva velika pothvata: gradnji crkve na Orašcu, gdje je bio veliki podupiratelj i glavni donator, te podizanju Ramskog križa.
Na svoj imendan, 29. lipnja 1990. godine, organizirao je skup uglednih Ramljaka u Zagrebu – povjesničara, umjetnika i hrvatskih ministara na čelu s Gojkom Šuškom. Tada je osnovan Inicijativni odbor za podizanje spomenika žrtvama četničkog pokolja, a u listopadu iste godine u samostanu Rama i službeni Odbor za podizanje spomenika, u kojemu je obnašao dužnost potpredsjednika. Odbor i umjetnički žiri radili su pune dvije godine u njegovu uredu u Zagrebu. U dva je navrata osobno vozio najpoznatije hrvatske kipare u Ramu kako bi vidjeli krajolik i mjesto predviđeno za spomenik. Upravo je u njegovu uredu umjetnički žiri (u sastavu: profesor Đuro Seder, Igor Zidić i Tomislav Ladan) izabrao "Ramski križ" kipara Mile Blaževića, koji je danas prepoznatljivi identitet Rame. Registrator sa svom dokumentacijom oko podizanja spomenika predao je samostanu prilikom njegova svečanog otkrivanja.
