Može li česta upotreba dezinficijensa za ruke oštetiti kožu? Njemački stručnjak Johannes Knobloch, šef odjela za higijenu Sveučilišnog medicinskog centra u Hamburgu odgovara niječno, piše Hina.
On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija korona virusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.
"No takva pojava nije zamijećena kod virusa", rekao je Knobloch.
Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol.
"Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa", rekao je.
Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.
Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.
"Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje", kaže njemački stručnjak.
Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinficiraju ruke tri minute.
"Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica", rekao je.
Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno "prijateljskije" prema koži od prečestog pranja sapunom.
I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.
On tvrdi da je povećana upotreba dezinficijensa za ruke otkako je počela pandemija korona virusa potpuno bezopasna te da bi samo u rijetkim slučajevima bakterije mogle postati otpornije na dezinfekcijska sredstva - ne i imune, ističe, samo nešto otpornije.
"No takva pojava nije zamijećena kod virusa", rekao je Knobloch.
Osnovni sastojak većine dezinficijensa je alkohol.
"Nema dokaza da to na bilo koji način stvara rezistenciju bakterija i virusa", rekao je.
Štoviše, radi se o proizvodima koji su dermatološki ispitani, iznimno se dobro podnose i neće uzrokovati reakciju kože.
Otprilike 15.000 zaposlenika u Sveučilišnom medicinskom centru u Hamburgu svakodnevno ih koristi, medicinske sestre i do četrdesetak puta u smjeni.
"Iznimno se rijetko događaju neke netolerancije ili alergijske reakcije, a i tada je to uglavnom posljedica aromatičnih ili dodataka za ovlaživanje", kaže njemački stručnjak.
Kirurzi, pojašnjava Knobloch, prije operacija dezinficiraju ruke tri minute.
"Oni doslovno natapaju kožu alkoholom i pritom nema nikakvih posljedica", rekao je.
Napominje i da je dezinficiranje ruku alkoholom vjerojatno "prijateljskije" prema koži od prečestog pranja sapunom.
I njemačko dermatološko društvo savjetuje da je za kožu bolje koristiti dezinficijens nego sapun, nakon čega bi bilo idealno namazati ruke kremom.
