Prvi put u povijesti, kineski znanstvenici su objavili da su uspješno izmijenili genome ljudskih embrija, a to dostignuće je pokrenulo žestoku debatu o etičkoj izvodljivosti takvih eksperimenata, prenosi Sputnjik.
Na Sun Jat-Sen sveučilištu u Guangdžou u Kini osnovan je tim od šesnaest znantvenika, koji predvodi istraživač genetskih funkcija Jun Jie Huang.
Oni su pokušali saznati bi li mogli izliječiti bolest gena koju izaziva Beta-talasemija (genetski poremećaj krvi koji bi mogao dovesti do teške anemije, zaostalog rasta, skeletnih anomalija, čak i smrti), tako što će izmijeniti embrionalni genom.
Koristili su tehniku za obradu gena na osnovu ubrizgavanja kompleksa u embrij, koji se sastoji od zaštitnog DNK elementa dobijenog iz bakterija i specifičnog proteina.
Tim je koristio samo "neodržive" embrije, dobijene od lokalnih klinika za plodnost "koji su bili preveliki i nisu mogli da se razviju u bebu", istaknuo je Huang.
Konačni rezultati studije objavljeni su u on-line časopisu "Protein i stanica" nakon što su dva međunarodna znanstvena časopisa - "Engleska priroda" i "Američka nauka" odbila da ih objave iz etičkih razloga, rekao je Huang.
Neki stručnjaci tvrde kako bi tehnika izmjene embrionalnog gena mogla imati svijetlu budućnost, jer bi to pomoglo iskorjenjivanju raznih genetskih bolesti prije nego što se beba rodi.
Drugi, međutim, strahuju da je takva tehnologija nemoralna i čak opasana, jer može da izazove kaos u okviru ljudskog genoma, što je nasljedno, prenio je Tanjug.
Na Sun Jat-Sen sveučilištu u Guangdžou u Kini osnovan je tim od šesnaest znantvenika, koji predvodi istraživač genetskih funkcija Jun Jie Huang.
Oni su pokušali saznati bi li mogli izliječiti bolest gena koju izaziva Beta-talasemija (genetski poremećaj krvi koji bi mogao dovesti do teške anemije, zaostalog rasta, skeletnih anomalija, čak i smrti), tako što će izmijeniti embrionalni genom.
Koristili su tehniku za obradu gena na osnovu ubrizgavanja kompleksa u embrij, koji se sastoji od zaštitnog DNK elementa dobijenog iz bakterija i specifičnog proteina.
Tim je koristio samo "neodržive" embrije, dobijene od lokalnih klinika za plodnost "koji su bili preveliki i nisu mogli da se razviju u bebu", istaknuo je Huang.
Konačni rezultati studije objavljeni su u on-line časopisu "Protein i stanica" nakon što su dva međunarodna znanstvena časopisa - "Engleska priroda" i "Američka nauka" odbila da ih objave iz etičkih razloga, rekao je Huang.
Neki stručnjaci tvrde kako bi tehnika izmjene embrionalnog gena mogla imati svijetlu budućnost, jer bi to pomoglo iskorjenjivanju raznih genetskih bolesti prije nego što se beba rodi.
Drugi, međutim, strahuju da je takva tehnologija nemoralna i čak opasana, jer može da izazove kaos u okviru ljudskog genoma, što je nasljedno, prenio je Tanjug.
