Presadnice povrća za uzgoj na otvorenom mogu se proizvesti već tijekom zime u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima. Proizvodnjom presadnica povrća u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom polju, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura, te veće iskorištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost, te daju veće prinose.
Uzgoj presadnica
Za razliku od presadnica “golog” korijena koje se „čupaju“ iz tla ili supstrata, pri čemu je korijen nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji, pa dolazi do gubitka turgora listova (presadnica izgleda uvelo), presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Time se omogućava bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu.
Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se skladištiti nekoliko dana. Presadnice s grudom supstrata se mogu uzgajati u papirnatim lončićima, u prešanim blokovima, a najrašireniji je uzgoj u kontejnerima, koji se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće. Dužine su oko 50 cm i širine 30 do 35 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lončića, njihov broj u kontejneru može varirati od 20 do više od 200.
Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri s 209 lončića; za salatu sa 160; za papriku i rajčicu namijenjenu za uzgoj na otvorenome sa 104, a za uzgoj u zaštićenom prostoru sa 60, odnosno, 40 lončića; za tikvice, krastavce i lubenice s 40 lončića. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. U uzgoju presadnica u kontejnerima koriste se supstrati dobrog kapaciteta za vodu i zrak te njihovog povoljnog odnosa. Supstrati su sterilizirani tako da ne sadrže uzročnike biljnih bolesti, sjeme korova i štetnike.
Sjetva, klijanje i njega presadnica
Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka. Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se prenose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla ili na rešetkaste stolove, kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića.
U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica, odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića.
Previsoka vlažnost, visoka temperatura i smanjena osvijetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih napadu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica svakodnevno provjetravati u najtoplijem dijelu dana. Nakon nicanja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se spriječilo izduživanje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom razdoblju. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatura do razdoblja kaljenja, kojeg trebaju proći presadnice prije presađivanja na otvoreno. Kaljenje se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima.
Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu biljaka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati natapati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.
Gospodarski list / prof. dr. sc. Božidar Benko
Uzgoj presadnica
Za razliku od presadnica “golog” korijena koje se „čupaju“ iz tla ili supstrata, pri čemu je korijen nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji, pa dolazi do gubitka turgora listova (presadnica izgleda uvelo), presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Time se omogućava bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu.
Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se skladištiti nekoliko dana. Presadnice s grudom supstrata se mogu uzgajati u papirnatim lončićima, u prešanim blokovima, a najrašireniji je uzgoj u kontejnerima, koji se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće. Dužine su oko 50 cm i širine 30 do 35 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lončića, njihov broj u kontejneru može varirati od 20 do više od 200.
Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri s 209 lončića; za salatu sa 160; za papriku i rajčicu namijenjenu za uzgoj na otvorenome sa 104, a za uzgoj u zaštićenom prostoru sa 60, odnosno, 40 lončića; za tikvice, krastavce i lubenice s 40 lončića. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. U uzgoju presadnica u kontejnerima koriste se supstrati dobrog kapaciteta za vodu i zrak te njihovog povoljnog odnosa. Supstrati su sterilizirani tako da ne sadrže uzročnike biljnih bolesti, sjeme korova i štetnike.
Sjetva, klijanje i njega presadnica
Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka. Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se prenose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla ili na rešetkaste stolove, kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića.
U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica, odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića.
Previsoka vlažnost, visoka temperatura i smanjena osvijetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih napadu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica svakodnevno provjetravati u najtoplijem dijelu dana. Nakon nicanja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se spriječilo izduživanje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom razdoblju. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatura do razdoblja kaljenja, kojeg trebaju proći presadnice prije presađivanja na otvoreno. Kaljenje se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima.
Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu biljaka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati natapati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.
Gospodarski list / prof. dr. sc. Božidar Benko
