Kivi (Actinidia deliciosa), poznat i kao kineska ogrozd, velika je listopadna penjačica koja može narasti i do devet metara, a potječe iz Kine.
Najčešće se za uzgoj koriste dvije vrste: otporniji (Hardy) i zlatni (Golden) kivi. Plod je zelen s sitnim jestivim crnim sjemenkama unutar smeđe, dlakave kore koja se uklanja prije jela.
Ova suptropska voćka dobro uspijeva u toplijim područjima i može dati i do 20 kilograma plodova kada dosegne punu zrelost, obično nakon osam do dvanaest godina.
Kada i kako brati kivi?
Berba kivija nije uvijek jednostavna. Komercijalni proizvođači koriste refraktometar, instrument koji mjeri udio šećera u plodu, kako bi odredili optimalno vrijeme berbe. Taj uređaj nije praktičan za kućne uzgajivače, pa se zrelost može odrediti na druge načine.
Kivi dostiže punu veličinu u kolovozu, ali nije spreman za berbu sve do kraja listopada ili početka studenoga, kada sjemenke pocrne i sadržaj šećera poraste. Plod se može omekšati već s udjelom šećera od četiri posto, no pravi okus razvija se tek kada razina poraste na šest do osam posto. Nakon berbe, škrob se pretvara u šećer, a zreo kivi tada sadrži od 12 do 15 posto šećera.
Za razliku od nekih drugih plodova, kivi dozrijeva nakon branja. Prilikom berbe treba ga pažljivo skidati jer se lako ošteti, a oštećeni plodovi imaju kratak vijek trajanja. Najbolje je otkinuti plod pri dnu peteljke. Kao znak zrelosti ne treba gledati samo mekoću, već veličinu ploda i boju sjemenki – kada su crne, kivi je spreman za berbu. Veće plodove berite ranije, dok manji mogu još sazrijevati na lozi.
Čuvanje kivija
Plodovi kivija mogu se čuvati četiri do šest mjeseci na temperaturi od -0,5 do 0 °C, uz visoku vlažnost zraka. Važno je držati ih podalje od drugog voća koje otpušta etilen jer on ubrzava dozrijevanje. Za kraće čuvanje do dva mjeseca, najbolje ih je brati dok su još tvrdi i odmah spremiti u hladnjak u perforiranu plastičnu vrećicu.
Ako želite ubrzati sazrijevanje, plodove izvadite iz hladnjaka i stavite u vrećicu s jabukom ili bananom na sobnoj temperaturi. Oni će prirodno dozrijevati i bez toga, ali nešto sporije.
Zreli kivi je mekan na dodir i treba ga pojesti odmah jer takvi plodovi ne traju dugo.
Najčešće se za uzgoj koriste dvije vrste: otporniji (Hardy) i zlatni (Golden) kivi. Plod je zelen s sitnim jestivim crnim sjemenkama unutar smeđe, dlakave kore koja se uklanja prije jela.
Ova suptropska voćka dobro uspijeva u toplijim područjima i može dati i do 20 kilograma plodova kada dosegne punu zrelost, obično nakon osam do dvanaest godina.
Kada i kako brati kivi?
Berba kivija nije uvijek jednostavna. Komercijalni proizvođači koriste refraktometar, instrument koji mjeri udio šećera u plodu, kako bi odredili optimalno vrijeme berbe. Taj uređaj nije praktičan za kućne uzgajivače, pa se zrelost može odrediti na druge načine.
Kivi dostiže punu veličinu u kolovozu, ali nije spreman za berbu sve do kraja listopada ili početka studenoga, kada sjemenke pocrne i sadržaj šećera poraste. Plod se može omekšati već s udjelom šećera od četiri posto, no pravi okus razvija se tek kada razina poraste na šest do osam posto. Nakon berbe, škrob se pretvara u šećer, a zreo kivi tada sadrži od 12 do 15 posto šećera.
Za razliku od nekih drugih plodova, kivi dozrijeva nakon branja. Prilikom berbe treba ga pažljivo skidati jer se lako ošteti, a oštećeni plodovi imaju kratak vijek trajanja. Najbolje je otkinuti plod pri dnu peteljke. Kao znak zrelosti ne treba gledati samo mekoću, već veličinu ploda i boju sjemenki – kada su crne, kivi je spreman za berbu. Veće plodove berite ranije, dok manji mogu još sazrijevati na lozi.
Čuvanje kivija
Plodovi kivija mogu se čuvati četiri do šest mjeseci na temperaturi od -0,5 do 0 °C, uz visoku vlažnost zraka. Važno je držati ih podalje od drugog voća koje otpušta etilen jer on ubrzava dozrijevanje. Za kraće čuvanje do dva mjeseca, najbolje ih je brati dok su još tvrdi i odmah spremiti u hladnjak u perforiranu plastičnu vrećicu.
Ako želite ubrzati sazrijevanje, plodove izvadite iz hladnjaka i stavite u vrećicu s jabukom ili bananom na sobnoj temperaturi. Oni će prirodno dozrijevati i bez toga, ali nešto sporije.
Zreli kivi je mekan na dodir i treba ga pojesti odmah jer takvi plodovi ne traju dugo.
