“Naši” milijunaši
Sve je krenulo poslije rata kad se krenulo u proces pri(h)vatizacije, koji se odvijao prema 13 različitih zakonskih modela i koji je provodilo 13 različitih institucija na razini entiteta i županija.
Konačni rezultat bilo je oduzimanje državne imovine iz ruku naroda koji su je stvarali i njezinog knjiženja na uski krug tajkuna bliskih političkoj eliti. Osim kupnje milijuna dolara vrijedne imovine za nekoliko maraka i famozne “certifikate” neviđene u bilo kojoj ekonomiji svijeta nekada najatraktivnije kompanije kupovane su i od pronevjerenih donatorskih sredstava te se na taj način prljavi novac stavljao u legalne financijske tokove i najčešće iznosio na račune u stranim bankama. Tri parlamentarna povjerenstva pokušala su (naravno bezuspješno) utvrditi koliko je novca tijekom i nakon rata ušlo u BiH da bi se tek došlo do zaključka kako je BiH primila više novca nego Njemačka poslije II. svjetskog rata u okviru Maršalovog plana. Gdje i na što je potrošeno sigurno više od 10 milijardi dolara, nitko sa sigurnošću ne zna. U međuvremenu smo se još i zadužili, kad se zbroje vanjski dug i onaj unutarnji za koji nitko ne zna koliki je, još sigurno 20 milijardi dolara. Ugledni američki list The New York Times prije petnaestak godina je objavio kako su takozvani bh. politički lideri, koji i dan-danas vedre i oblače našom zemljom i našim životima i kunu se u europske integracije i borbu protiv kriminala i korupcije, pronevjerili astronomski iznos od milijardu dolara. Najmanje. Petnaestak godina poslije objavljen je podatak kako u BiH imamo 85 osoba koje su teške devet milijardi dolara. Narodi, bombardirani u posljednje vrijeme visokom politikom, “Sejdić-Fincijem”, neovisnošću ili ukidanjem RS-a, trećim entitetom… ne treba biti pretjerano upućen kako bi se zaključilo kako je riječ upravo o ljudima koji su tijekom i poslije rata bili u vlasti ili bliski vlastima i stekli ta astronomska bogatstva kroz razne vidove korupcije, nepotizma, podmićivanje i slično stvarajući usput sebi pogodne zakone.
Onda otvorimo izvješće Ujedinjenih naroda, odnosno UNDP-a pa vidimo kako je svaka šesta obitelj gladna, polovici prijeti život u bijedi, dok je više od pola radno sposobnog stanovništva nezaposleno i bez ikakve nade da će jednog dana dobiti pristojan posao.
Američki State Department u svom posljednjem godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu navodi kako i dalje najozbiljniji problemi u BiH ostaju korumpiranost i nefunkcionalnost Vlade, što onemogućava građanima ostvarenje prava na osnovne usluge.
- Politički lideri su pojačali duboko ukorijenjene etničke podjele i manipuliraju njima, što slabi demokraciju, vodi velikoj diskriminaciji u većini aspekata svakodnevnog života, umanjuje vladavinu prava, ometa rad medija i opstruira nastavak povratka izbjeglica. Provociranje i zastrašivanje novinara i građanskih aktivista ograničava pristup javnosti točnim informacijama, kao i odgovornost političkih lidera – stoji, između ostaloga, u dijelu ovog izvješća o BiH.
Pljačka javnog novca
Uska politička elita, koju redovito vidimo na sastancima šest-sedam šefova političkih stranaka drži, svaka u svom “toru”, apsolutnu kontrolu nad svim procesima, a okupljeni zajedno i u cijeloj zemlji.
Sva moć je skoncentrirana u njihovim rukama, a provjereni stranački kadrovi postavljeni na sve ključne pozicije u institucijama i javnim poduzećima. Na taj način se osigurava paralelni sustav upravljanja institucijama i ilegalno se izvlače sredstva iz proračuna mimo onog institucionalnog i zakonski definiranog načina.
U BiH se godišnje na javnu nabavu, govorimo i o institucijama i o javnim poduzećima, potroši blizu četiri milijarde maraka, a iz Udruženja privatnika Tender, koji se bore za poštenu javnu nabavu, upozoravaju da gotovo milijarda maraka završi u privatnim džepovima. Samo usporedbe radi, toliko novca je u protekle dvije i pol godine uloženo u izgradnju putova u Federaciji BiH. Udio otvorenih postupaka koji se javno oglašavaju spao je s 91 posto 2008. na svega 25 posto u ovoj godini. Ured za razmatranje žalbi usvoji skoro 90 posto žalbi ponuđača što dovoljno govori o korumpiranosti. Prijedlog novog zakona o javnoj nabavi, ističe Rajko Kecman iz Tendera, a čije se usvajanje očekuje u izbornoj godini, neće poboljšati situaciju, nego će ju dodatno zakomplicirati. Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH naglašava kako je i cjelokupna politika EU-a prema BiH utemeljena na pogrješnoj radnoj pretpostavci da politička elita u našoj zemlji istinski namjerava napredovati na europskom putu.
Iz svega do sada viđenog potpuno je jasno da je opći interes podređen uskom partikularnom interesu političkih lidera, koji se ogleda u zaštiti vlastitog ilegalno stečenog bogatstva i vlastite zaštite od procesuiranja – navodi Blagovčanin.
Revizori javnog sektora u entitetima i županijama u više od desetljeća i više od stotinu izvješća naglašavaju nepoštivanje zakona, zloporabe ovlasti i položaja, nenamjensko trošenje sredstava te iznad svega nepoštivanje zakona o javnim nabavama.
-Činjenicu da je za posljednjih sedam godina samo šest procesuiranih slučajeva sumnjivih javnih nabava možemo nazvati naprosto “sprdnjom”.
EU je pak pomogla osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije i izradu strategije i akcijskog plana. Projekat na jačanju institucionalnih kapaciteta za borbu protiv korupcije i prevenciju korupcije (500.000 eura iz IPA 2009) pomaže Agenciji za borbu protiv korupcije da postane operativna i uvodi mehanizam koordinacije borbe protiv korupcije, uključujući tijela čiji je mandat borba protiv korupcije na nivou entiteta i distrikta. Projekat EU na pomoći provođenju zakona (7,000.000 eura) obuhvaća glavnu komponentu borbe protiv korupcije, koja se odnosi na korupciju u policijskim službama i jačanje kapaciteta za proaktivnu istragu korupcije.
Nacionalne kvote u institucijama
Ustavno uređenje, koje omogućava raspodjelu položaja prema nacionalnoj kvoti, vodi u zatvoreni krug, gdje je patronat povezan s osnovnim nacionalističkim programom, a nagrađuju ga glasači koji ovise o njemu. Rezultat je krajnje ispolitiziran javni sektor i različiti administrativni slojevi, gdje propisi i nadležnosti ne idu u prilog jačanju odgovornosti struktura vlasti i omogućavaju zloporabu službenog položaja i rasipanje javnih sredstava, navodi se u istraživanju “Organizirani kriminal u BiH. Tihi rat koji iz zasjede vode bezubi tigrovi, ili rat koji se još ne vodi?”
Korumpirana Europa
Gospodarstvenici iz cijele Europe također imaju veze s političarima u BiH i profitiraju iz mogućnosti pranja novca. Ova veza s političkom elitom, navodi se u izvješću Europske komisije, otežava razlikovanje zamagljene linije između gospodarstvenika i političara. Također je konstatirano da se javna poduzeća koriste za financiranje političkih stranaka, da političari kupuju državna poduzeća, imovinu i slično, povećavajući svoje imperije i imperije svojih prijatelja i obitelji. Politički otpor istragama ovih zloporaba spomenut je tijekom malog broja intervjua.
Što rade zastupnici?
Mreže političkog patronata i kontrole političkih stranaka nad zastupnicima u Parlamentu utječu na javni integritet BiH. Ključni aspekti političke odgovornosti su tijekom proteklih godina pogoršani, što je dovelo do manjkavosti u parlamentarnim procedurama i loših zakona. Interna stranačka demokracija je obično plitka, a stranke su razvile piramidalnu hijerarhiju. Stoga su legitimitet političkih stranaka i povjerenje građana u političke stranke na niskoj razini. To je dodatno potpomognuto otvorenim političkim utjecajem na upravljanje ljudskim resursima u javnom sektoru.
Bolesno zdravstvo
Zdravstveni sektor se smatra jednim od najkorumpiranijih u BiH. Ukupni zdravstveni rashodi u BiH se procjenjuju na oko 10,3 posto BDP-a, više nego u Europskoj uniji. Bolnička zaštita ima najveći udio u proračunskoj potrošnji (43 posto u RS-u i 37 posto u FBiH). Ovaj novac uglavnom odlazi na kupnju lijekova (30%), bolničko i ambulantno liječenje. Farmaceutski sektor je izuzetno rascjepkan, a cijene lijekova su više nego u susjednim zemljama. Bolnice se plaćaju prema broju zauzetih kreveta u godini dana što rezultira i nepotrebno dugom hospitalizacijom pacijenata.
Piše: Predrag Zvijerac / Dnevni list
