Dok se svjetski financijski čelnici ovog tjedna okupljaju u Washingtonu na godišnjim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, jedna tema dominira svim razgovorima - vrtoglavi rast cijene zlata, piše MarketWatch.
Može li rasprava zaustaviti rast?
Upravo bi ta žustra rasprava mogla postaviti gornju granicu cijeni žutog metala, smatra Robin Brooks, viši suradnik pri Brookings Institutionu. Brooks je primijetio da ga fokus sudionika na zlato podsjeća na 2023. godinu, kada se raspravljalo o prinosu na 10-godišnje američke državne obveznice, koji je tada rastao prema 5%, najvišoj razini od 2007. godine.
Te je godine većina sa sastanaka otišla skeptična prema rastu dugoročnih obveznica, što se na kraju i ostvarilo. Prinos je pao do kraja 2023. i "nije se usudio ponovno porasti na 5% od tada", napisao je Brooks.
Rekordne cijene i strah od mjehura
U četvrtak je cijena zlata skočila na novu rekordnu razinu od preko 4.300 dolara po unci, nastavljajući svoj ovogodišnji nevjerojatan rast. Na marginama sastanaka, tržišni stručnjaci raspravljaju treba li kupiti zlato ili igrati na pad njegove vrijednosti, pitajući se je li rast cijene znak prekomjernog optimizma ili temeljnih tržišnih kretanja.
Makroekonomisti izražavaju zabrinutost da bi, ako je rast zlata znak mjehura, njegovo pucanje moglo imati opasne posljedice za globalnu ekonomiju. Američko gospodarstvo ove je godine ojačano potrošnjom kućanstava s višim prihodima. Ako cijene zlata, bitcoina i dionica počnu padati, ta bi potrošnja vjerojatno presušila.
Znak političke neizvjesnosti
Središnji bankari kretanje zlata vide kao odraz političkih briga. "Svaki put kada sumnjate u vlade, okrećete se zlatu", rekao je u intervjuu za MarketWatch Axel Weber, bivši čelnik njemačke središnje banke.
Bivši predsjednik Feda St. Louisa, James Bullard, izjavio je da je rast zlata "malo zabrinjavajući iz perspektive inflacije", jer sugerira da ulagači ne vjeruju da su Federalne rezerve sposobne obuzdati inflaciju.
Tobias Adrian, voditelj odjela MMF-a koji prati tržišta, složio se da je rast cijena zlata pokazatelj da se investitori nose s neizvjesnošću. "Jasno je da postoji mnogo neizvjesnosti. To bi se u nekom trenutku moglo smanjiti, ali metrike političke neizvjesnosti i dalje su povišene prema povijesnim standardima", rekao je Adrian. Iako kupnja zlata od strane središnjih banaka bilježi rastući trend, Adrian je napomenuo da nije bilo značajne promjene u njihovom tempu, pripisujući rast cijene povećanju udjela privatnih investitora.
"Više kupaca nego prodavatelja"
Na pitanje što stoji iza rasta zlata, američki ministar financija Scott Bessent dao je jednostavan odgovor: "Ima više kupaca nego prodavatelja". Odbacio je sugestije da to predstavlja odmak od američkog dolara kao globalne rezervne valute. "Ne znam zašto se svi vraćaju dolaru", rekao je Bessent, primijetivši da je dolar pao jer je prinos na 10-godišnje državne obveznice pao ove godine.
Brian Bethune, ekonomist s Boston Collegea, dodao je da na cijenu utječe i ponuda, a ne samo sentiment, te da kratkoročno možda jednostavno nema dovoljno prodavatelja. U tom smislu, analitičari Centra za ekonomska i politička istraživanja predlažu da bi MMF trebao prodati dio svojih velikih zlatnih rezervi kako bi osigurao sredstva za stranu pomoć.
Može li rasprava zaustaviti rast?
Upravo bi ta žustra rasprava mogla postaviti gornju granicu cijeni žutog metala, smatra Robin Brooks, viši suradnik pri Brookings Institutionu. Brooks je primijetio da ga fokus sudionika na zlato podsjeća na 2023. godinu, kada se raspravljalo o prinosu na 10-godišnje američke državne obveznice, koji je tada rastao prema 5%, najvišoj razini od 2007. godine.
Te je godine većina sa sastanaka otišla skeptična prema rastu dugoročnih obveznica, što se na kraju i ostvarilo. Prinos je pao do kraja 2023. i "nije se usudio ponovno porasti na 5% od tada", napisao je Brooks.
Rekordne cijene i strah od mjehura
U četvrtak je cijena zlata skočila na novu rekordnu razinu od preko 4.300 dolara po unci, nastavljajući svoj ovogodišnji nevjerojatan rast. Na marginama sastanaka, tržišni stručnjaci raspravljaju treba li kupiti zlato ili igrati na pad njegove vrijednosti, pitajući se je li rast cijene znak prekomjernog optimizma ili temeljnih tržišnih kretanja.
Makroekonomisti izražavaju zabrinutost da bi, ako je rast zlata znak mjehura, njegovo pucanje moglo imati opasne posljedice za globalnu ekonomiju. Američko gospodarstvo ove je godine ojačano potrošnjom kućanstava s višim prihodima. Ako cijene zlata, bitcoina i dionica počnu padati, ta bi potrošnja vjerojatno presušila.
Znak političke neizvjesnosti
Središnji bankari kretanje zlata vide kao odraz političkih briga. "Svaki put kada sumnjate u vlade, okrećete se zlatu", rekao je u intervjuu za MarketWatch Axel Weber, bivši čelnik njemačke središnje banke.
Bivši predsjednik Feda St. Louisa, James Bullard, izjavio je da je rast zlata "malo zabrinjavajući iz perspektive inflacije", jer sugerira da ulagači ne vjeruju da su Federalne rezerve sposobne obuzdati inflaciju.
Tobias Adrian, voditelj odjela MMF-a koji prati tržišta, složio se da je rast cijena zlata pokazatelj da se investitori nose s neizvjesnošću. "Jasno je da postoji mnogo neizvjesnosti. To bi se u nekom trenutku moglo smanjiti, ali metrike političke neizvjesnosti i dalje su povišene prema povijesnim standardima", rekao je Adrian. Iako kupnja zlata od strane središnjih banaka bilježi rastući trend, Adrian je napomenuo da nije bilo značajne promjene u njihovom tempu, pripisujući rast cijene povećanju udjela privatnih investitora.
"Više kupaca nego prodavatelja"
Na pitanje što stoji iza rasta zlata, američki ministar financija Scott Bessent dao je jednostavan odgovor: "Ima više kupaca nego prodavatelja". Odbacio je sugestije da to predstavlja odmak od američkog dolara kao globalne rezervne valute. "Ne znam zašto se svi vraćaju dolaru", rekao je Bessent, primijetivši da je dolar pao jer je prinos na 10-godišnje državne obveznice pao ove godine.
Brian Bethune, ekonomist s Boston Collegea, dodao je da na cijenu utječe i ponuda, a ne samo sentiment, te da kratkoročno možda jednostavno nema dovoljno prodavatelja. U tom smislu, analitičari Centra za ekonomska i politička istraživanja predlažu da bi MMF trebao prodati dio svojih velikih zlatnih rezervi kako bi osigurao sredstva za stranu pomoć.
