Sve očitija nemoć Rusije da probije zastoj na bojištu u Ukrajini navela je utjecajne glasove unutar ruskog establišmenta da počnu javno pozivati na prekid sukoba. Glavno je pitanje hoće li predsjednik Vladimir Putin priznati tu stvarnost i odustati od svoje namjere da uništi ukrajinsku neovisnost.
U petoj godini najkrvavijeg europskog sukoba u više generacija, za sada nema naznaka da je spreman odustati od izvornih ciljeva svoje "specijalne vojne operacije". No, to bi se moglo promijeniti ako se ratna sreća dodatno okrene u korist Kijeva, piše Wall Steet Journal.
I jastrebovi priznaju da pobjeda nije moguća
Pozivi na prekid rata ne dolaze samo od poslovnih elita i liberalnijih dijelova ruskog establišmenta. Neki od najpoznatijih ruskih jastrebova također sve otvorenije izražavaju uvjerenje da Moskva jednostavno nema kapaciteta za potpunu pobjedu nad Ukrajinom.
Jedan od njih je Oleg Carjov, bivši ukrajinski zastupnik koji je 2014. pobjegao u Rusiju, a sljedeće godine teško je ozlijeđen u pokušaju atentata koji se pripisuje ukrajinskoj obavještajnoj službi. Carjov je bio jedan od Putinovih glavnih kandidata za vođu proruskog marionetskog režima koji je Kremlj planirao postaviti u Kijevu početkom 2022. godine.
U objavi na Telegramu prošlog mjeseca, Carjov je upozorio da je ruska propaganda stvorila opasnu iluziju o neizbježnoj pobjedi. "Stručnjaci za stvaranje alternativne stvarnosti uvjerili su ne samo stanovništvo, nego i sami sebe, da je iluzija koju su stvorili zapravo zbilja", napisao je. "Prije ili kasnije, ti svjetovi iluzije i stvarnosti moraju se sudariti. A sada se to događa na najbolniji mogući način."
Drugi tvrdolinijaš, povjesničar i bivši dužnosnik Kremlja Aleksej Čadajev, koji vodi istraživački centar za ratovanje dronovima Uškujnik, primijetio je da nastavak rata ovim smjerom "nije samo put u 'nepobjedu', već u potpuni poraz". Pozvao je na stanku kako bi se Rusija mogla reorganizirati za sljedeću fazu.
Vasilij Kašin, direktor Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije pri Visokoj školi ekonomije u Moskvi, prošlog je mjeseca objavio članak o kojem se mnogo raspravljalo. Ustvrdio je da će Ukrajina neizbježno ostati antiruska i pro-zapadna zemlja, posebno nakon što su stotine tisuća Ukrajinaca ubijene ili osakaćene u ratu.
Rekao je da cilj postavljanja prijateljskog režima u Kijevu, jedan od Putinovih izvornih ratnih ciljeva, više nije realan. Kašin smatra da bi čak i velika eskalacija, poput atentata na predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinsko vodstvo, vjerojatno na vlast dovela "aktivniju, ambiciozniju i radikalniju" generaciju ukrajinskih vođa.
Podjele u Moskvi
Prema Kašinu, nuklearno balansiranje na rubu rata povijesno je dovodilo do zamrzavanja sukoba duž postojećih linija bojišnice, što Moskva može postići i sada bez rizika od potpune nuklearne krize. Također, napisao je, nije u interesu Rusije da uništava svoj tehnološki i ljudski potencijal "loveći imaginarne ciljeve" na bojištu kod Male Tokmačke, grada na jugu Ukrajine koji je postao sinonim za rusku nemoć u napredovanju.
Kašinovi stavovi, naravno, nisu općeprihvaćeni. U istom časopisu, ruski akademski jastreb Sergej Karaganov opetovano je prijetio nuklearnim ratom protiv Zapada ako se Ukrajina ne preda.
Ruski analitičari kažu da pragmatičniji pristup, koji priznaje granice ruske vojne moći, ima podršku u dijelovima Kremlja, uključujući Putinovog utjecajnog zamjenika šefa kabineta Sergeja Kirijenka, vanjsku obavještajnu službu SVR i ekonomski blok koji želi povratak u neku vrstu normalnosti.
Put eskalacije, moguće prema baltičkim državama i drugim područjima, podržava sve moćnija Druga uprava FSB-a, domaće sigurnosne službe. Podržava ga i šarolika skupina ratnih propagandista, analitičara i vojnih dobrovoljaca koji žele povijesni prekid sa Zapadom koji bi pomogao transformirati Rusiju u pravoslavnu mješavinu iranske teokracije i sjevernokorejskog totalitarizma.
Putin ne pokazuje znakove promjene mišljenja
"Čini se da u petoj godini rata neki počinju shvaćati da nastavak sukoba za još godinu ili dvije ne poboljšava bitno pregovaračku poziciju Rusije. Sve je očitije da je vrijeme da se s time završi", rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra u Berlinu. "Rasprava o tome unutar elite počinje se normalizirati, uz sve nužne izraze lojalnosti. No, shvaća li Putin da je u slijepoj ulici i da rat sada donosi sve manje koristi? To ne znamo. Ništa ne upućuje na to da je promijenio mišljenje."
Priroda snažno militarizirane ruske države čini malo vjerojatnim da će Putin poslušati glasove razuma, rekao je Pavlo Klimkin, bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova. "Rat je modus vivendi ovog režima; to je kao da vozite bicikl - ako stanete, padate", kazao je.
Ruski dužnosnici kažu da su spremni razmotriti prekid rata ako SAD prisili Ukrajinu da se pridržava "sporazuma iz Anchoragea", što je referenca na dogovor navodno postignut između Putina i predsjednika Trumpa na Aljasci u kolovozu prošle godine. Taj sporazum uključivao bi ukrajinsku predaju snažno branjenog pojasa gradova u sjevernom Donjecku. Kijev je to odbio, a ruske snage od tada su postigle tek minimalan napredak u regiji.
"Mirovni pregovori su u zastoju i zapravo nisu dali nikakve rezultate jer Rusi čekaju da im Amerikanci za pregovaračkim stolom isporuče njihove maksimalističke zahtjeve, koje nisu uspjeli ostvariti vojnim putem", rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. "Naravno, to je nešto što Ukrajina ne može prihvatiti. Čak i da predsjednik Zelenski na to pristane, narod neće."
Novi ruski napadi i ukrajinski udari duboko u pozadini
Putin je posljednjih dana odlučio pojačati raketne udare na Kijev i druge ukrajinske gradove. U teškim napadima u ponedjeljak navečer ubijena su 22 civila, a više od 100 ih je ranjeno, što je bio jedan od najkrvavijih napada u cijelom ratu. Na sastanku sa sigurnosnim dužnosnicima nekoliko sati ranije, Putin je rekao da će se Ukrajina morati suočiti s "novom kvalitetom cijelog sukoba".
Eskalacija napada na Kijev navodno je uslijedila kao odmazda za ukrajinski napad dronom za koji je Rusija tvrdila da je ubio studentice u domu učiteljskog fakulteta u Starobilsku, ukrajinskom gradu pod ruskom okupacijom. Ukrajinski dužnosnici rekli su da su ondje ciljali bazu ruskih timova za dronove. Ujedinjeni narodi i druge neovisne agencije nisu dobile nesmetan pristup području kako bi provjerile te tvrdnje.
Posljednjih dana, udarni dronovi srednjeg dometa paralizirali su rusku logistiku u okupiranim dijelovima Ukrajine, što je značajan novi razvoj u ratu. Često koristeći umjetnu inteligenciju, ciljali su kamione s gorivom i vojne konvoje na cestama koje povezuju Rusiju s Krimom i s bazama duž bojišnice. U Luhansku i Donjecku uvedeno je racioniranje goriva, a na Krimu su zalihe već presušile.
Pokreni videoUkrajinski udar na Putinov rodni grad
Ruski vojni komentatori upozoravaju na skoru ukrajinsku ofenzivu. Posljednjih tjedana Ukrajina je imala više uspjeha u dalekometnim udarima diljem europskog dijela Rusije, uključujući napad u srijedu na naftni terminal u Sankt Peterburgu, baš u vrijeme dok je Putinov rodni grad bio domaćin otvaranja godišnje ekonomske konferencije.
Kijevska kampanja dronovima "pokazuje razorni potencijal koji ukrajinske snage mogu nanijeti Rusiji, ali možda će trebati vremena da spoznaja o tome prodre u društvo i utječe na donošenje političkih odluka u Moskvi, jer oni imaju čvrstu autoritarnu kontrolu nad stanovništvom, a režim je prilično jedinstven u pogledu vođenja rata", rekao je njemački zamjenik ministra obrane Nils Schmid.
Kremlj pojačava cenzuru
U međuvremenu, ruski ultra-jastrebovi i sigurnosni establišment brinu se da se novi pozivi na pragmatizam ne prošire previše. Prorežimski list Moskovski Komsomolec prošlog je mjeseca izbrisao članak koji je, bez izravnog spominjanja Ukrajine, prepričavao kako su porazi u prošlim ratovima - poput Krimskog rata 1853.-56. i rata protiv Japana 1904.-05. - na kraju donijeli veće slobode i prosperitet običnim Rusima.
U ponedjeljak je na Telegram kanalu umirovljenog generala Andreja Guruljova, istaknutog člana ruskog parlamenta, objavljena oštra kritika zastoja u Ukrajini i neopravdanog optimizma ruskih zapovjednika koji nose "ružičaste naočale".
Nekoliko sati kasnije, Guruljov je na Maxu, novom ruskom komunikacijskom servisu, objavio da mu je Telegram račun hakiran. To je naišlo na opću nevjericu drugih ruskih komentatora, koji su sugerirali da je umirovljeni general bio prisiljen cenzurirati neugodnu istinu.
U petoj godini najkrvavijeg europskog sukoba u više generacija, za sada nema naznaka da je spreman odustati od izvornih ciljeva svoje "specijalne vojne operacije". No, to bi se moglo promijeniti ako se ratna sreća dodatno okrene u korist Kijeva, piše Wall Steet Journal.
I jastrebovi priznaju da pobjeda nije moguća
Pozivi na prekid rata ne dolaze samo od poslovnih elita i liberalnijih dijelova ruskog establišmenta. Neki od najpoznatijih ruskih jastrebova također sve otvorenije izražavaju uvjerenje da Moskva jednostavno nema kapaciteta za potpunu pobjedu nad Ukrajinom.
Jedan od njih je Oleg Carjov, bivši ukrajinski zastupnik koji je 2014. pobjegao u Rusiju, a sljedeće godine teško je ozlijeđen u pokušaju atentata koji se pripisuje ukrajinskoj obavještajnoj službi. Carjov je bio jedan od Putinovih glavnih kandidata za vođu proruskog marionetskog režima koji je Kremlj planirao postaviti u Kijevu početkom 2022. godine.
U objavi na Telegramu prošlog mjeseca, Carjov je upozorio da je ruska propaganda stvorila opasnu iluziju o neizbježnoj pobjedi. "Stručnjaci za stvaranje alternativne stvarnosti uvjerili su ne samo stanovništvo, nego i sami sebe, da je iluzija koju su stvorili zapravo zbilja", napisao je. "Prije ili kasnije, ti svjetovi iluzije i stvarnosti moraju se sudariti. A sada se to događa na najbolniji mogući način."
Drugi tvrdolinijaš, povjesničar i bivši dužnosnik Kremlja Aleksej Čadajev, koji vodi istraživački centar za ratovanje dronovima Uškujnik, primijetio je da nastavak rata ovim smjerom "nije samo put u 'nepobjedu', već u potpuni poraz". Pozvao je na stanku kako bi se Rusija mogla reorganizirati za sljedeću fazu.
Vasilij Kašin, direktor Centra za sveobuhvatne europske i međunarodne studije pri Visokoj školi ekonomije u Moskvi, prošlog je mjeseca objavio članak o kojem se mnogo raspravljalo. Ustvrdio je da će Ukrajina neizbježno ostati antiruska i pro-zapadna zemlja, posebno nakon što su stotine tisuća Ukrajinaca ubijene ili osakaćene u ratu.
Rekao je da cilj postavljanja prijateljskog režima u Kijevu, jedan od Putinovih izvornih ratnih ciljeva, više nije realan. Kašin smatra da bi čak i velika eskalacija, poput atentata na predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinsko vodstvo, vjerojatno na vlast dovela "aktivniju, ambiciozniju i radikalniju" generaciju ukrajinskih vođa.
Podjele u Moskvi
Prema Kašinu, nuklearno balansiranje na rubu rata povijesno je dovodilo do zamrzavanja sukoba duž postojećih linija bojišnice, što Moskva može postići i sada bez rizika od potpune nuklearne krize. Također, napisao je, nije u interesu Rusije da uništava svoj tehnološki i ljudski potencijal "loveći imaginarne ciljeve" na bojištu kod Male Tokmačke, grada na jugu Ukrajine koji je postao sinonim za rusku nemoć u napredovanju.
Kašinovi stavovi, naravno, nisu općeprihvaćeni. U istom časopisu, ruski akademski jastreb Sergej Karaganov opetovano je prijetio nuklearnim ratom protiv Zapada ako se Ukrajina ne preda.
Ruski analitičari kažu da pragmatičniji pristup, koji priznaje granice ruske vojne moći, ima podršku u dijelovima Kremlja, uključujući Putinovog utjecajnog zamjenika šefa kabineta Sergeja Kirijenka, vanjsku obavještajnu službu SVR i ekonomski blok koji želi povratak u neku vrstu normalnosti.
Put eskalacije, moguće prema baltičkim državama i drugim područjima, podržava sve moćnija Druga uprava FSB-a, domaće sigurnosne službe. Podržava ga i šarolika skupina ratnih propagandista, analitičara i vojnih dobrovoljaca koji žele povijesni prekid sa Zapadom koji bi pomogao transformirati Rusiju u pravoslavnu mješavinu iranske teokracije i sjevernokorejskog totalitarizma.
Putin ne pokazuje znakove promjene mišljenja
"Čini se da u petoj godini rata neki počinju shvaćati da nastavak sukoba za još godinu ili dvije ne poboljšava bitno pregovaračku poziciju Rusije. Sve je očitije da je vrijeme da se s time završi", rekao je Alexander Gabuev, direktor Carnegie Russia Eurasia Centra u Berlinu. "Rasprava o tome unutar elite počinje se normalizirati, uz sve nužne izraze lojalnosti. No, shvaća li Putin da je u slijepoj ulici i da rat sada donosi sve manje koristi? To ne znamo. Ništa ne upućuje na to da je promijenio mišljenje."
Priroda snažno militarizirane ruske države čini malo vjerojatnim da će Putin poslušati glasove razuma, rekao je Pavlo Klimkin, bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova. "Rat je modus vivendi ovog režima; to je kao da vozite bicikl - ako stanete, padate", kazao je.
Ruski dužnosnici kažu da su spremni razmotriti prekid rata ako SAD prisili Ukrajinu da se pridržava "sporazuma iz Anchoragea", što je referenca na dogovor navodno postignut između Putina i predsjednika Trumpa na Aljasci u kolovozu prošle godine. Taj sporazum uključivao bi ukrajinsku predaju snažno branjenog pojasa gradova u sjevernom Donjecku. Kijev je to odbio, a ruske snage od tada su postigle tek minimalan napredak u regiji.
"Mirovni pregovori su u zastoju i zapravo nisu dali nikakve rezultate jer Rusi čekaju da im Amerikanci za pregovaračkim stolom isporuče njihove maksimalističke zahtjeve, koje nisu uspjeli ostvariti vojnim putem", rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. "Naravno, to je nešto što Ukrajina ne može prihvatiti. Čak i da predsjednik Zelenski na to pristane, narod neće."
Novi ruski napadi i ukrajinski udari duboko u pozadini
Putin je posljednjih dana odlučio pojačati raketne udare na Kijev i druge ukrajinske gradove. U teškim napadima u ponedjeljak navečer ubijena su 22 civila, a više od 100 ih je ranjeno, što je bio jedan od najkrvavijih napada u cijelom ratu. Na sastanku sa sigurnosnim dužnosnicima nekoliko sati ranije, Putin je rekao da će se Ukrajina morati suočiti s "novom kvalitetom cijelog sukoba".
Eskalacija napada na Kijev navodno je uslijedila kao odmazda za ukrajinski napad dronom za koji je Rusija tvrdila da je ubio studentice u domu učiteljskog fakulteta u Starobilsku, ukrajinskom gradu pod ruskom okupacijom. Ukrajinski dužnosnici rekli su da su ondje ciljali bazu ruskih timova za dronove. Ujedinjeni narodi i druge neovisne agencije nisu dobile nesmetan pristup području kako bi provjerile te tvrdnje.
Posljednjih dana, udarni dronovi srednjeg dometa paralizirali su rusku logistiku u okupiranim dijelovima Ukrajine, što je značajan novi razvoj u ratu. Često koristeći umjetnu inteligenciju, ciljali su kamione s gorivom i vojne konvoje na cestama koje povezuju Rusiju s Krimom i s bazama duž bojišnice. U Luhansku i Donjecku uvedeno je racioniranje goriva, a na Krimu su zalihe već presušile.
Pokreni videoUkrajinski udar na Putinov rodni grad
Ruski vojni komentatori upozoravaju na skoru ukrajinsku ofenzivu. Posljednjih tjedana Ukrajina je imala više uspjeha u dalekometnim udarima diljem europskog dijela Rusije, uključujući napad u srijedu na naftni terminal u Sankt Peterburgu, baš u vrijeme dok je Putinov rodni grad bio domaćin otvaranja godišnje ekonomske konferencije.
Kijevska kampanja dronovima "pokazuje razorni potencijal koji ukrajinske snage mogu nanijeti Rusiji, ali možda će trebati vremena da spoznaja o tome prodre u društvo i utječe na donošenje političkih odluka u Moskvi, jer oni imaju čvrstu autoritarnu kontrolu nad stanovništvom, a režim je prilično jedinstven u pogledu vođenja rata", rekao je njemački zamjenik ministra obrane Nils Schmid.
Kremlj pojačava cenzuru
U međuvremenu, ruski ultra-jastrebovi i sigurnosni establišment brinu se da se novi pozivi na pragmatizam ne prošire previše. Prorežimski list Moskovski Komsomolec prošlog je mjeseca izbrisao članak koji je, bez izravnog spominjanja Ukrajine, prepričavao kako su porazi u prošlim ratovima - poput Krimskog rata 1853.-56. i rata protiv Japana 1904.-05. - na kraju donijeli veće slobode i prosperitet običnim Rusima.
U ponedjeljak je na Telegram kanalu umirovljenog generala Andreja Guruljova, istaknutog člana ruskog parlamenta, objavljena oštra kritika zastoja u Ukrajini i neopravdanog optimizma ruskih zapovjednika koji nose "ružičaste naočale".
Nekoliko sati kasnije, Guruljov je na Maxu, novom ruskom komunikacijskom servisu, objavio da mu je Telegram račun hakiran. To je naišlo na opću nevjericu drugih ruskih komentatora, koji su sugerirali da je umirovljeni general bio prisiljen cenzurirati neugodnu istinu.
