Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, gostujući u "Otvorenom studiju" Federalnog radija, kazao je kako na sjednici PIC-a naredni tjedan očekuje konačno imenovanje novog visokog predstavnika u BiH. Inzko je govorio i o korištenju bonskih ovlasti, legitimnosti, Izbornom zakonu...
Inzko smatra kako će BiH prije dobiti visokog predstavnika nego Izborni zakon.
''Kad je riječ o gospodinu Schmidtu, mog vjerojatnog nasljednika, mislim da će odluka pasti već sljedećih dana, PIC će o tome raspravljati i Schmidt ima ogromne šanse budući da ga podržavaju sve zemlje PIC-a, osim jedne'', kaže Inzko, u nadi da će i ta zemlja dati svoju podrušku, jer ju je u on svojevremeno dobio.
Zamrznuti konflikti mogu eksplodirati
''Imali smo Rezoluciju Vijeća sigurnosti i do sada statistički uvijek je to išlo dobro bez problema i vodeći se time onda i ovaj put treba da bude to bez problema. Mada su se vremena, naravno mijenjala'', kaže Inzko koji je spreman da dođe novi visoki predstavnik.
''Ja to pozdravljam i ja sam to tražio. Bio sam dvanaest puta u Njemačkoj, par puta u Parlamentu, četiri puta u kabinetu kod Angele Merkel i uvijek sam isto rekao: Molim Vas da se više angažirate i molim Vas da ne zaboravite da ima 20 vojnika iz Čilea u Sarajevu, a nema nijedan Nijemac i to nije normalno. To navodim samo kao primjer, jer je važno da se europske sile angažiraju i to se sada desilo i zato mi je drago. Ljudi kažu Inzko surađuje s nasljednikom. Ne samo da surađujem ja to pozdravljam'', kaže Inzko govoreći da mu se sviđa izjava Angele Merkel.
''Rrekla je da želi da se vrati BiH na međunarodni dnevni red. Bliski Istok, Afganistan, Kašmir, stari konflikti. Jemen, Južni Sudan, novi konflikti, Venecuela, izbjeglička kriza da ne nabrajam. Sve je to bilo u fokusu. Sad Merkel želi da se BiH vrati na dnevni red, jer sigurnost na Balkanu je i naša sigurnost. Ako ovdje bude red i vladavina prava onda će i Europa biti mirna. Zato je taj stav Angele Merkel pomalo i egoistički u pozitivnom smislu. I naravno da je to u interesu Europske zajednice, da BiH, ali i cijeli Balkan budu u EU i da pod tim europskim kišobranom svako pravi svoju „veliku“ Srbiju, „veliku“ Bosnu, „veliku“ Albaniju i tako dalje, ali u okviru postojećih granica'', kaže Inzko.
Na novinarsko pitanje, je li BiH svih ovih godina svjesno maknuta s međunarodnog dnevnog reda, Inzko je rekao da je međunarodna dinamika kruta.
''Možda će zvučati negativno, ali postoji natjecanje konflikata. Recimo vidite kako je sada palestinsko-izraelski konflikt aktualniji od bosanskog, ovdje nema mrtvih hvala Bogu, ali to natjecanje je takvo da ako nisi u žiži svjetske medijske pažnje, kad nema mrtvih, onda Međunarodna zajednica smatra da to nije hitno i primarno. Ali ja uvijek kažem da zamrznuti konflikti mogu u svakom trenutku da eksplodiraju. Mi to ne smijemo da dozvolimo'', kaže Inzko istučući da zamrznute konflikte treba rješavati.
''Situaciju u BiH svi znamo, to je nesavršen mir i za neke još postoje ratni ciljevi pogotovo u RS-u. Moramo biti zahvalni Miloradu Dodiku, on to ne krije pa nam je savršeno jasno. Pa on tako želi mirni razvod. Mada niti će biti mirno niti će biti razvoda. To je jasno, a na situaciju u državi možete da gledate i negativno i pozitivno, ipak ima novih fabrika, ljudi ipak investiraju, traži se radna snaga, kada idete u Tešanj nema nezaposlenih. U Doboju je situacija jako dobra. Gradačac, Gračanica. To je dobro'', kaže Inzko, govoreći da ne funkcionira spora vlast ne funkcionira dobro.
''HNK nema novu Vladu, Federacija nema Vladu i neke stvari se usporavaju i danas kad sam pročitao neke podatke bio sam šokiran da je BiH druga u svijetu mrtvih od COVID-a. Krivi su političari i državna vlast prvenstveno, jer se nije pobrinula za cjepiva'', kaže Inzko.
Govoreći o djelovanju vlasti u pandemiji, Inzko je rekao da je u BiH zakazalo Ministarstvo civilnih poslova.
BiH nikad neće biti centralizirana država
''Za cjepiva je sada već malo kasno, drago nam je da padaju brojke novozaraženih i mrtvih. To je izuzetno dobro i važno. No, u proteklih godinu i pol dana je bilo mnogo promašaja nadležnih koji su reagirali sporo ili nikako kada je riječ o cjepivima. S jedne strane EU je isto zakasnila, ali zakasnila je i u Austriji. BiH je zaista bila posljednja i tu je zakazalo Ministarstvo civilnih poslova. I to je zaista tužno, jer mi pričamo o mrtvim građanima BiH. I zato ja uvijek kažem da BiH nikad neće biti centralizirana država, ali mora biti funkcionalna, moraju postojati adrese za ovakve probleme, taman to bilo i neko novo ministarstvo zdravstva na državnom nivou ili EUROPOL koji se nije napravio pet godina. I to nije antibošnjački, antisrpski, antifinci, to jednostavno moraš imati kad iskrsne neki problem. Tužno je da je BiH morala dobivati donacije sa svih strana od Turske do Kine. Austrija je recimo dosta odradila za cjepiva koje stižu iz EU, papirologiju. Ako je mogla Srbija što nije mogla BiH?'', rekao je Inzko.
Inzko kaže da se sve treba ubrzati, nije uredu kaže da stalno sreće ljude koji nisu cijepljeni.
''Dobili smo priličan broj doza cjepiva, ali građani još uvijek čekaju. Treba se pobrinuti i da mlađa populacija bude cijepljenja'', kaže Inzko.
Visoki predstavnik smatra da su izmjene Izbornog zakona i Ustava potrebne, što se svjedoči više od dvadeset godina.
''Svjedočimo teškoj diskriminaciji građana, njih 300.000, to su sve manjine, to su ljudi koji su se rodili u pogrešnom entitetu, sjetite se Svetozara Pudarića koji nije ni doživio presudu. On je kao Srbin bio diskriminiran, jer zbog toga što je iz Sarajeva nije se mogao kandidirati, kao što se ne mogu ni Bošnjaci iz Banja Luke ili Srebrenice ili svih 14, 15 manjina kojih ima u ovoj zemlji kao i svi ljudi iz mješovitih brakova, svi ljudi koji se zovu kao Azra Zornić koja kao građanka ne može ništa. Niko ne razmišlja o građanima, ovo je država bez građana. To je diskriminacija koju treba skloniti'', kaže Inzko.
Dodaje Inzko da je primarno i spriječiti pljačku na izborima, za što postoje preporuke.
''CIK je najpozvaniji da se bavi izmjenama, a izbačen je. Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države'', kaže Inzko.
Prijedlog HDZ-a kaže Inzko mora vidjeti na papiru.
''Krešimir Zubak je to lijepo rekao, da treba popraviti i to nezadovoljstvo Hrvata u Republici Srpskoj, a imaju li oni tamo legitimne predstavnike? To nije pitanje odnosa Dragana Čovića i Milorada Dodika, već pitanje istine i pravde. A onda tu treba otvoriti pitanje, imaju li Srbi ista prava po županijama to jeste županijama? Ja sam jednom rekao da treba napraviti spisak gdje su deficiti. Gdje imaju više gdje imaju manje pa da lijepo bude objektivno. Pa su mi rekli da sam mali Hitler i vidio sam negdje fotografiju iz vjenčanog lista svoju s brčićima. Ali dobro, evo hajde da objektivno sve sagledamo i popravimo sve gdje su nedostaci'', kaže Inzko.
Treba imati razumijevanje prema Hrvatima
Govoreći o legitimnosti Inzko kaže: ''Očito je to kad imaš diplomu od naroda da si legitiman. A diplome o porijeklu čini mi se daju stranke. Postoje neke frustracije kod Hrvata i može se i treba imati razumijevanja, ali isključivo da se napravi jedan fini Izborni zakon koji će važiti za cijelu BiH. Ide teško, već deset, petnaest godina se pokušava, ali to treba riješiti, velika je sramota što odluka u predmetu Sejdić i Finci nije još provedena, naprimjer ili Azra Zornić predmet gdje lijepo piše da su konstitutivni narodi bili važni u Daytonu i da im se jeste dalo na važnosti, ali što smo dalje od Daytona više se treba fokusirati i na ono što građani trebaju. Ista prava. To su principi koji važe u Europi. Jednakost, bratstvo i sloboda. A kad ne može 300.000 ljudi da se kandidira to nije jednakost. To treba skloniti. Neka imaju konstitutivni narodi mehanizme zaštite, ali tko priča o legitimitetu građana, da li ste to gdje čuli? Niste? Nisam ni ja'', kaže Inzko.
Na novinarsku konstataciju da se nacionalne stranke ne slažu baš s tim, Inzko je citirao Čovića koji je jednom rekao kako BiH nikad neće biti centralizirana država, građanska, unitarna.
''Ali ako bismo imali više entiteta baš tada bi unitarizam bio izuzetno jak baš kao i u RS-u. To bi bila dodatna podjela BiH. Znači treba biti pošten pa reći da je u entitetima unitarizam izuzetno jak'', kaže Inzko.
Najveći problem - narodi koji se ne mogu dogovoriti
Tri konstitutivna naroda koja se ne mogu dogovoriti trenutno su najveći destabilizirajući faktor u BiH, kazao je Inzko.
''25 godina imamo istu situaciju. Sve puta tri. Ne mogu građani da uđu u neki telekom ili neku elektroprivredu. Oni mogu samo da sanjaju da odu u Austriju i budu ministri pravosuđa'', kaže Inzko.
Govoreći o pomirdbi s Dodikom prije odlaska, Intko kaže da se mogu ljudski pomiriti, no politički nikada.
'' Kad on kaže da je razlaz BiH, evo opet je on ovih dana pričao kako je BiH nemoguća. Ako je BiH nemoguća država onda je i Europa nemoguća. Ovdje narodi žive dobro. Kad je oskvrnavljena džamija u Trebinju odmah su s krečom da to oboje'', kaže Inzko
Na pitanje gdje bi prvo upotrijebio bonske ovlasti, kaže da ima popis, a prvo bi ih upotrijebio na Javnim nabavkama.
Bonske ovlasti bi upotrijevio na Javnim nabavkama
''Može jedna od prvih. Javne nabavke i Zakon o javnim nabavkama. A onda i javno zapošljavanje, Schmit će dobiti moj popis. Ako netko s Oksforda ne može ovdje dobiti posao dok ne verificira diplomu, ne može ni onaj koji je završio fakultet u Bosanskoj Krupi ili Brčkom. On je li mogu dobiti posao, to nije uredu. Zašto bih se ja kao mlad čovjek trudio i danonoćno studirao, a neko završi u Kreševu ili Kiseljaku ili Travniku i taj dobije posao i ne samo da dobije posao nego je njegova diploma istovjetna s onom s Oksforda. I još jednu treću stvar, a to je da 50 posto žena mora biti na izvršnim funkcijama. Sa svim ovim bi država drugačije izgledala'', kaže Inzko.
Mehanizam upotrebe bonskih ovlasti našim građanima nije jasan, kaže Inzko, dodajući da što bi ih on više primjenjivao više bi mu tražili, tražili bi da skloni jednog po jednog političara.
Smatra da je možda i došlo vrijeme da budu uklonjeni iz političkog prostora.
-Mislim da nije. I što bih ja više primjenjivao bonske ovlasti, više bi mi tražili. I onda bi mi tražili krv, da ja sklonim jednog po jednog po jednog političara.
'' Ja kažem da smo imali tri faze ili dvije do sad. Prva ona robusna faza kad smo napravili mnoge dobre stvari, znate vrlo dobro što sve. Onda smo ušli u drugu fazu koja je podrazumijevala preuzimanje odgovornosti od strane domaćih političara. I ništa. Zato kažem da ovdje sada treba jedan miks, da preuzimaju odgovornost domaći lideri, ali i uzeti elemente iz prve faze koja je bila robusna. Druga faza se iscrpila, bilo je pozitivnih stvari, ali presporo, treba ubrzati'', kaže Inzko.
BiH može bez Međunarodne zajednice, smatra Inzko, ali ide presporo.
Greška je što smo se povukli
''Budimo iskreni Njemačka je imala ograničen suverenitet 45 godina, a bila je osnivač Europske zajednice i Nirnberški proces bez stranaca ne bi bio zamisliv. Tek kasnije Njemačka je samostalno počela osuđivati naciste. Isto je bilo i u Austriji. Ali su međunarodne snage bile prisutne. Pa to je pozitivno, ljudi zaboravljaju da u Japanu i Južnoj Koreji još uvijek ima oko 30 000 Amerikanaca i to je stabilizirajući efekt. Zato ja kažem da duga prisutnost stranaca u BiH je potrebna da se zemlja konsolidira i stabilizira i da se onda polako povlačimo. Mi smo prije 12 godina napravili grešku, nakon robusne faze, što smo se naglo povukli i prepustili domaćim političarima. To je bilo prebrzo'', kaže Inzko.
Inzko kaže da se iscrpio ovdje i da sada treba doći ''friški vjetar''.
Prekjučer sam razgovarao sa Schmidtom o hidroelektrani Buk Bijela na Drini. I on mi je rekao: Inzko što vi tu toliko pravite probleme, lako je riješiti pitanje državne imovine kad je o rijekama riječ. Imaš rijeke prve kategorije, druge i treće. Prva kategorija to su velike rijeke, Neretva, Drina. Neće male potoke države rješavati. Čovjek je bio 30 godina u njemačkom parlamentu i zna sve regulacije i kako se rješava. Ne može Dunav biti pokrajinsko vlasništvo, recimo. Već državno. On ima iskustva, bio je osam godina državni tajnik za obranu, četiri godine ministar za poljoprivredu i ja mislim da je njegova kandidatura dobrodošla i siguran sam da će on raditi mnogo sistematičnije nego Inzko. On će biti pravo osvježenje i prava stvar za BiH. Trebamo mu poželjeti dobrodošlicu'', kaže Inzko.
Iako je ovdje 16 godina, navodeći da je razočaran jer nije sve išlo po ''njegovom ćejfu''.
Vjeruje u BIH
''Kad sam došao tri stvari su mi date na papiru. Prvo, brzo zatvaranje OHR-a. Dobio sam papir 5+2 i tamo je lijepo stajalo što brže zatvaranje OHR-a. Drugo, instrukcija Inzko nemoj sada više da se miješaš počelo je vrijeme domaće odgovornosti. I treća stvar, hajdemo mi da zaboravimo Dayton i krenimo prema Bruxellesu. I država koja želi biti članica EU, za nju nije dobro da neki stranac u njeno ime to sve regulira. Te tri stvari su mi dane i vi sad sami odlučite kako je bilo meni raditi, ali evo spriječio sam neke referendume. Moglo je biti i više, ali je najvažnije da Međunarodna zajednica ostaje i da počne mirno, ali sistematično razdoblje rješavanja problema'', kaže Inzko.
Inzko zaključuje da apsolutno vjeruje u BiH.
''BiH postoji preko 900 godina, u Europi jedina ima granica koje se nikad nisu mijenjale. BiH i Švicarska. Znači, Sava na sjeveru, na istoku Drina. Stećci, povelja Kulina bana, bosančica i dobar duh BiH. I ne treba samo Bosnu europeizirati već i Europu pobosančiti. A od sljedeće sjednice PIC-a očekujem da će biti imenovan Christian Schmidt'', zaključuje Inzko.
Inzko smatra kako će BiH prije dobiti visokog predstavnika nego Izborni zakon.
''Kad je riječ o gospodinu Schmidtu, mog vjerojatnog nasljednika, mislim da će odluka pasti već sljedećih dana, PIC će o tome raspravljati i Schmidt ima ogromne šanse budući da ga podržavaju sve zemlje PIC-a, osim jedne'', kaže Inzko, u nadi da će i ta zemlja dati svoju podrušku, jer ju je u on svojevremeno dobio.
Zamrznuti konflikti mogu eksplodirati
''Imali smo Rezoluciju Vijeća sigurnosti i do sada statistički uvijek je to išlo dobro bez problema i vodeći se time onda i ovaj put treba da bude to bez problema. Mada su se vremena, naravno mijenjala'', kaže Inzko koji je spreman da dođe novi visoki predstavnik.
''Ja to pozdravljam i ja sam to tražio. Bio sam dvanaest puta u Njemačkoj, par puta u Parlamentu, četiri puta u kabinetu kod Angele Merkel i uvijek sam isto rekao: Molim Vas da se više angažirate i molim Vas da ne zaboravite da ima 20 vojnika iz Čilea u Sarajevu, a nema nijedan Nijemac i to nije normalno. To navodim samo kao primjer, jer je važno da se europske sile angažiraju i to se sada desilo i zato mi je drago. Ljudi kažu Inzko surađuje s nasljednikom. Ne samo da surađujem ja to pozdravljam'', kaže Inzko govoreći da mu se sviđa izjava Angele Merkel.
''Rrekla je da želi da se vrati BiH na međunarodni dnevni red. Bliski Istok, Afganistan, Kašmir, stari konflikti. Jemen, Južni Sudan, novi konflikti, Venecuela, izbjeglička kriza da ne nabrajam. Sve je to bilo u fokusu. Sad Merkel želi da se BiH vrati na dnevni red, jer sigurnost na Balkanu je i naša sigurnost. Ako ovdje bude red i vladavina prava onda će i Europa biti mirna. Zato je taj stav Angele Merkel pomalo i egoistički u pozitivnom smislu. I naravno da je to u interesu Europske zajednice, da BiH, ali i cijeli Balkan budu u EU i da pod tim europskim kišobranom svako pravi svoju „veliku“ Srbiju, „veliku“ Bosnu, „veliku“ Albaniju i tako dalje, ali u okviru postojećih granica'', kaže Inzko.
Na novinarsko pitanje, je li BiH svih ovih godina svjesno maknuta s međunarodnog dnevnog reda, Inzko je rekao da je međunarodna dinamika kruta.
''Možda će zvučati negativno, ali postoji natjecanje konflikata. Recimo vidite kako je sada palestinsko-izraelski konflikt aktualniji od bosanskog, ovdje nema mrtvih hvala Bogu, ali to natjecanje je takvo da ako nisi u žiži svjetske medijske pažnje, kad nema mrtvih, onda Međunarodna zajednica smatra da to nije hitno i primarno. Ali ja uvijek kažem da zamrznuti konflikti mogu u svakom trenutku da eksplodiraju. Mi to ne smijemo da dozvolimo'', kaže Inzko istučući da zamrznute konflikte treba rješavati.
''Situaciju u BiH svi znamo, to je nesavršen mir i za neke još postoje ratni ciljevi pogotovo u RS-u. Moramo biti zahvalni Miloradu Dodiku, on to ne krije pa nam je savršeno jasno. Pa on tako želi mirni razvod. Mada niti će biti mirno niti će biti razvoda. To je jasno, a na situaciju u državi možete da gledate i negativno i pozitivno, ipak ima novih fabrika, ljudi ipak investiraju, traži se radna snaga, kada idete u Tešanj nema nezaposlenih. U Doboju je situacija jako dobra. Gradačac, Gračanica. To je dobro'', kaže Inzko, govoreći da ne funkcionira spora vlast ne funkcionira dobro.
''HNK nema novu Vladu, Federacija nema Vladu i neke stvari se usporavaju i danas kad sam pročitao neke podatke bio sam šokiran da je BiH druga u svijetu mrtvih od COVID-a. Krivi su političari i državna vlast prvenstveno, jer se nije pobrinula za cjepiva'', kaže Inzko.
Govoreći o djelovanju vlasti u pandemiji, Inzko je rekao da je u BiH zakazalo Ministarstvo civilnih poslova.
BiH nikad neće biti centralizirana država
''Za cjepiva je sada već malo kasno, drago nam je da padaju brojke novozaraženih i mrtvih. To je izuzetno dobro i važno. No, u proteklih godinu i pol dana je bilo mnogo promašaja nadležnih koji su reagirali sporo ili nikako kada je riječ o cjepivima. S jedne strane EU je isto zakasnila, ali zakasnila je i u Austriji. BiH je zaista bila posljednja i tu je zakazalo Ministarstvo civilnih poslova. I to je zaista tužno, jer mi pričamo o mrtvim građanima BiH. I zato ja uvijek kažem da BiH nikad neće biti centralizirana država, ali mora biti funkcionalna, moraju postojati adrese za ovakve probleme, taman to bilo i neko novo ministarstvo zdravstva na državnom nivou ili EUROPOL koji se nije napravio pet godina. I to nije antibošnjački, antisrpski, antifinci, to jednostavno moraš imati kad iskrsne neki problem. Tužno je da je BiH morala dobivati donacije sa svih strana od Turske do Kine. Austrija je recimo dosta odradila za cjepiva koje stižu iz EU, papirologiju. Ako je mogla Srbija što nije mogla BiH?'', rekao je Inzko.
Inzko kaže da se sve treba ubrzati, nije uredu kaže da stalno sreće ljude koji nisu cijepljeni.
''Dobili smo priličan broj doza cjepiva, ali građani još uvijek čekaju. Treba se pobrinuti i da mlađa populacija bude cijepljenja'', kaže Inzko.
Visoki predstavnik smatra da su izmjene Izbornog zakona i Ustava potrebne, što se svjedoči više od dvadeset godina.
''Svjedočimo teškoj diskriminaciji građana, njih 300.000, to su sve manjine, to su ljudi koji su se rodili u pogrešnom entitetu, sjetite se Svetozara Pudarića koji nije ni doživio presudu. On je kao Srbin bio diskriminiran, jer zbog toga što je iz Sarajeva nije se mogao kandidirati, kao što se ne mogu ni Bošnjaci iz Banja Luke ili Srebrenice ili svih 14, 15 manjina kojih ima u ovoj zemlji kao i svi ljudi iz mješovitih brakova, svi ljudi koji se zovu kao Azra Zornić koja kao građanka ne može ništa. Niko ne razmišlja o građanima, ovo je država bez građana. To je diskriminacija koju treba skloniti'', kaže Inzko.
Dodaje Inzko da je primarno i spriječiti pljačku na izborima, za što postoje preporuke.
''CIK je najpozvaniji da se bavi izmjenama, a izbačen je. Odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić je provedena da odmah budem jasan. Ne treba to podgrijavati. Provedena je i to se tiče samo entiteta, Federacije BiH, ne države'', kaže Inzko.
Prijedlog HDZ-a kaže Inzko mora vidjeti na papiru.
''Krešimir Zubak je to lijepo rekao, da treba popraviti i to nezadovoljstvo Hrvata u Republici Srpskoj, a imaju li oni tamo legitimne predstavnike? To nije pitanje odnosa Dragana Čovića i Milorada Dodika, već pitanje istine i pravde. A onda tu treba otvoriti pitanje, imaju li Srbi ista prava po županijama to jeste županijama? Ja sam jednom rekao da treba napraviti spisak gdje su deficiti. Gdje imaju više gdje imaju manje pa da lijepo bude objektivno. Pa su mi rekli da sam mali Hitler i vidio sam negdje fotografiju iz vjenčanog lista svoju s brčićima. Ali dobro, evo hajde da objektivno sve sagledamo i popravimo sve gdje su nedostaci'', kaže Inzko.
Treba imati razumijevanje prema Hrvatima
Govoreći o legitimnosti Inzko kaže: ''Očito je to kad imaš diplomu od naroda da si legitiman. A diplome o porijeklu čini mi se daju stranke. Postoje neke frustracije kod Hrvata i može se i treba imati razumijevanja, ali isključivo da se napravi jedan fini Izborni zakon koji će važiti za cijelu BiH. Ide teško, već deset, petnaest godina se pokušava, ali to treba riješiti, velika je sramota što odluka u predmetu Sejdić i Finci nije još provedena, naprimjer ili Azra Zornić predmet gdje lijepo piše da su konstitutivni narodi bili važni u Daytonu i da im se jeste dalo na važnosti, ali što smo dalje od Daytona više se treba fokusirati i na ono što građani trebaju. Ista prava. To su principi koji važe u Europi. Jednakost, bratstvo i sloboda. A kad ne može 300.000 ljudi da se kandidira to nije jednakost. To treba skloniti. Neka imaju konstitutivni narodi mehanizme zaštite, ali tko priča o legitimitetu građana, da li ste to gdje čuli? Niste? Nisam ni ja'', kaže Inzko.
Na novinarsku konstataciju da se nacionalne stranke ne slažu baš s tim, Inzko je citirao Čovića koji je jednom rekao kako BiH nikad neće biti centralizirana država, građanska, unitarna.
''Ali ako bismo imali više entiteta baš tada bi unitarizam bio izuzetno jak baš kao i u RS-u. To bi bila dodatna podjela BiH. Znači treba biti pošten pa reći da je u entitetima unitarizam izuzetno jak'', kaže Inzko.
Najveći problem - narodi koji se ne mogu dogovoriti
Tri konstitutivna naroda koja se ne mogu dogovoriti trenutno su najveći destabilizirajući faktor u BiH, kazao je Inzko.
''25 godina imamo istu situaciju. Sve puta tri. Ne mogu građani da uđu u neki telekom ili neku elektroprivredu. Oni mogu samo da sanjaju da odu u Austriju i budu ministri pravosuđa'', kaže Inzko.
Govoreći o pomirdbi s Dodikom prije odlaska, Intko kaže da se mogu ljudski pomiriti, no politički nikada.
'' Kad on kaže da je razlaz BiH, evo opet je on ovih dana pričao kako je BiH nemoguća. Ako je BiH nemoguća država onda je i Europa nemoguća. Ovdje narodi žive dobro. Kad je oskvrnavljena džamija u Trebinju odmah su s krečom da to oboje'', kaže Inzko
Na pitanje gdje bi prvo upotrijebio bonske ovlasti, kaže da ima popis, a prvo bi ih upotrijebio na Javnim nabavkama.
Bonske ovlasti bi upotrijevio na Javnim nabavkama
''Može jedna od prvih. Javne nabavke i Zakon o javnim nabavkama. A onda i javno zapošljavanje, Schmit će dobiti moj popis. Ako netko s Oksforda ne može ovdje dobiti posao dok ne verificira diplomu, ne može ni onaj koji je završio fakultet u Bosanskoj Krupi ili Brčkom. On je li mogu dobiti posao, to nije uredu. Zašto bih se ja kao mlad čovjek trudio i danonoćno studirao, a neko završi u Kreševu ili Kiseljaku ili Travniku i taj dobije posao i ne samo da dobije posao nego je njegova diploma istovjetna s onom s Oksforda. I još jednu treću stvar, a to je da 50 posto žena mora biti na izvršnim funkcijama. Sa svim ovim bi država drugačije izgledala'', kaže Inzko.
Mehanizam upotrebe bonskih ovlasti našim građanima nije jasan, kaže Inzko, dodajući da što bi ih on više primjenjivao više bi mu tražili, tražili bi da skloni jednog po jednog političara.
Smatra da je možda i došlo vrijeme da budu uklonjeni iz političkog prostora.
-Mislim da nije. I što bih ja više primjenjivao bonske ovlasti, više bi mi tražili. I onda bi mi tražili krv, da ja sklonim jednog po jednog po jednog političara.
'' Ja kažem da smo imali tri faze ili dvije do sad. Prva ona robusna faza kad smo napravili mnoge dobre stvari, znate vrlo dobro što sve. Onda smo ušli u drugu fazu koja je podrazumijevala preuzimanje odgovornosti od strane domaćih političara. I ništa. Zato kažem da ovdje sada treba jedan miks, da preuzimaju odgovornost domaći lideri, ali i uzeti elemente iz prve faze koja je bila robusna. Druga faza se iscrpila, bilo je pozitivnih stvari, ali presporo, treba ubrzati'', kaže Inzko.
BiH može bez Međunarodne zajednice, smatra Inzko, ali ide presporo.
Greška je što smo se povukli
''Budimo iskreni Njemačka je imala ograničen suverenitet 45 godina, a bila je osnivač Europske zajednice i Nirnberški proces bez stranaca ne bi bio zamisliv. Tek kasnije Njemačka je samostalno počela osuđivati naciste. Isto je bilo i u Austriji. Ali su međunarodne snage bile prisutne. Pa to je pozitivno, ljudi zaboravljaju da u Japanu i Južnoj Koreji još uvijek ima oko 30 000 Amerikanaca i to je stabilizirajući efekt. Zato ja kažem da duga prisutnost stranaca u BiH je potrebna da se zemlja konsolidira i stabilizira i da se onda polako povlačimo. Mi smo prije 12 godina napravili grešku, nakon robusne faze, što smo se naglo povukli i prepustili domaćim političarima. To je bilo prebrzo'', kaže Inzko.
Inzko kaže da se iscrpio ovdje i da sada treba doći ''friški vjetar''.
Prekjučer sam razgovarao sa Schmidtom o hidroelektrani Buk Bijela na Drini. I on mi je rekao: Inzko što vi tu toliko pravite probleme, lako je riješiti pitanje državne imovine kad je o rijekama riječ. Imaš rijeke prve kategorije, druge i treće. Prva kategorija to su velike rijeke, Neretva, Drina. Neće male potoke države rješavati. Čovjek je bio 30 godina u njemačkom parlamentu i zna sve regulacije i kako se rješava. Ne može Dunav biti pokrajinsko vlasništvo, recimo. Već državno. On ima iskustva, bio je osam godina državni tajnik za obranu, četiri godine ministar za poljoprivredu i ja mislim da je njegova kandidatura dobrodošla i siguran sam da će on raditi mnogo sistematičnije nego Inzko. On će biti pravo osvježenje i prava stvar za BiH. Trebamo mu poželjeti dobrodošlicu'', kaže Inzko.
Iako je ovdje 16 godina, navodeći da je razočaran jer nije sve išlo po ''njegovom ćejfu''.
Vjeruje u BIH
''Kad sam došao tri stvari su mi date na papiru. Prvo, brzo zatvaranje OHR-a. Dobio sam papir 5+2 i tamo je lijepo stajalo što brže zatvaranje OHR-a. Drugo, instrukcija Inzko nemoj sada više da se miješaš počelo je vrijeme domaće odgovornosti. I treća stvar, hajdemo mi da zaboravimo Dayton i krenimo prema Bruxellesu. I država koja želi biti članica EU, za nju nije dobro da neki stranac u njeno ime to sve regulira. Te tri stvari su mi dane i vi sad sami odlučite kako je bilo meni raditi, ali evo spriječio sam neke referendume. Moglo je biti i više, ali je najvažnije da Međunarodna zajednica ostaje i da počne mirno, ali sistematično razdoblje rješavanja problema'', kaže Inzko.
Inzko zaključuje da apsolutno vjeruje u BiH.
''BiH postoji preko 900 godina, u Europi jedina ima granica koje se nikad nisu mijenjale. BiH i Švicarska. Znači, Sava na sjeveru, na istoku Drina. Stećci, povelja Kulina bana, bosančica i dobar duh BiH. I ne treba samo Bosnu europeizirati već i Europu pobosančiti. A od sljedeće sjednice PIC-a očekujem da će biti imenovan Christian Schmidt'', zaključuje Inzko.
