Kokošija jaja mogu imati različitu veličinu i boju žumanjka. Boja varira od svijetlo žute do tamnije gotovo narančaste nijanse. Vjeruje se da boja žumanjka govori o kvalitetu jaja i što je tamnije to je ukusnije i kvalitetnije.
Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje boja žumanjka. Jedan od ključnih faktora za boju je hrana koju kokoške jedu, ali i kad i koliko se hrane.
Prema rezultatima studije objavljene 2022. godine kokošija hrana sa dodatkom karotenoidima, odnosno hrane koja ima organske pigmente žute i narančaste kao što je mrkva i kukuruz može značajno da utjecati na boju žumanjka. Naime, istraživači su proučavali dvije grupe kokošaka – jedna je hranjena samo osnovnom hranom odnosno žitaricama kao što je pšenica dok su drugoj grupi koka u hranu ubacivani dodaci na bazi karotenoida. Primjećeno je da je ova grupa kokošaka davala jaja koja su imala žumanjke tamne boje.
Hranljiva vrijednost
Osim boje stručnjaci su upoređivali kvalitet i hranljivu vrijednost jaja sa različitom bojom žumanjka i došli do prilično neočekivanog rezultata. Kalorijska i hranljiva vrijednost jajeta gotovo da se ne razliku kad je u pitanju boja žumanjka.
Kako je pojasnio stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros boja žumanjka je više povezana sa hranom koju jedu koke i nego sa kvalitetom samog jajeta.
– Hranljiva vrijednost jajeta je određena faktorima kao što je sadržaj proteina, aminokiselina, vitamina i minerala. Zdravije kokoške će imati više karotenoida u svom organizmu pa će i jaja biti tamno žute boje. To praktično znači da bi koke davale jaja sa što tamnijim žumanjkom moraju da se kvalitetno hrane i što je još važnije da kokoška bude zdrava – objasnio je on.
Ovom tematikom bavila se i Janine Flathery koja je zadužena za sigurnost i kvalitet jaja na jednoj američkoj farmi. Ona ističe da je boja žumanjka pokazatelj zdravlja kokošaka, njihove ishrane ali i načina na koji se gaje.
– Ukoliko se koke gaje u slobodnom uzgoju i jedu raznovrsnu sezonsku vegetaciju uz dodatak proteina i drugih hranljivih materija koje utiču na njihovo zdravlje davat će jaja sa tamnim žumanjkom. Međutim, primjećeno je i da varijacije u boji zavise i od toga ne samo što koke jedu već i koliko i kada. Boja žumanjka može da varira sezonski i, recimo, preko ljeta kad kokoške jedu manje hrane zbog vrućine žumannjak najčešće bude svjetliji, dok zimi kad jedu više kako bi osigurale toplinu i zagrijale se žumanjak bude tamnije boje – rekla je ona.
Skala za boju
Jaja su nekad bila poprilično skupa i potrošači su očekivali da kad ga razbiju žumanjak bude što tamnije jer se to smatralo za znak kvaliteta. Međutim, kako su se kokoške uglavnom hranile pšenicom boja žumanjka je bila svjetlija.
– Prema najnovijoj skali boje žumannjka koja je usvojena 2016. postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje žumanjak. Iako većina potrošača želi jaja sa tamnijom bojom to ne znači da je takvo jaje bolje i zdravije već da su koke više jele hranu sa žuto-narančastim pigmentom. Dakle, boja žumanjka nema nikakve veze sa kvalitetom jaja koje je odličan izvor proteina i hranljivih materija tako da je manje važna boja žumanjka – zaključio je američki stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros.
Kokošija jaja mogu da se razlikuju i po boji ljuske od bijelih do smeđih i tamno braon. Boja ljuske zavisi od rase kokošaka pa najčešće bijele kokoške nose bijela jaja, smeđe koke jaja iste boje dok crne kokoške najčešće nose jaja tamno smeđe boje. Naravno, uvijek postoje izuzeci od ovog pravila. Boja ljuske ni na koji način ne utiče na hranljivu vrijednost jajeta.
Jaje se sastoji od tri sloja bjelanceta čija je primarna uloga da zaštiti žumance, a mahom se sastoji od 86, 6 posto vode i 11, 4 posto proteina.
Žumanjak je najhranljiviji dio jajeta i sadrži 49,9 posto vode, 16,7 posto proteina, 36,6 posto masti i 1,5 posto pepela. Žuta boja potiče od prirodnog pigmenta ksantofila, a bogato je vitaminima A, V1, V2, V i E kao i brojnim mineralima.
Agrosavjet
Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje boja žumanjka. Jedan od ključnih faktora za boju je hrana koju kokoške jedu, ali i kad i koliko se hrane.
Prema rezultatima studije objavljene 2022. godine kokošija hrana sa dodatkom karotenoidima, odnosno hrane koja ima organske pigmente žute i narančaste kao što je mrkva i kukuruz može značajno da utjecati na boju žumanjka. Naime, istraživači su proučavali dvije grupe kokošaka – jedna je hranjena samo osnovnom hranom odnosno žitaricama kao što je pšenica dok su drugoj grupi koka u hranu ubacivani dodaci na bazi karotenoida. Primjećeno je da je ova grupa kokošaka davala jaja koja su imala žumanjke tamne boje.
Hranljiva vrijednost
Osim boje stručnjaci su upoređivali kvalitet i hranljivu vrijednost jaja sa različitom bojom žumanjka i došli do prilično neočekivanog rezultata. Kalorijska i hranljiva vrijednost jajeta gotovo da se ne razliku kad je u pitanju boja žumanjka.
Kako je pojasnio stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros boja žumanjka je više povezana sa hranom koju jedu koke i nego sa kvalitetom samog jajeta.
– Hranljiva vrijednost jajeta je određena faktorima kao što je sadržaj proteina, aminokiselina, vitamina i minerala. Zdravije kokoške će imati više karotenoida u svom organizmu pa će i jaja biti tamno žute boje. To praktično znači da bi koke davale jaja sa što tamnijim žumanjkom moraju da se kvalitetno hrane i što je još važnije da kokoška bude zdrava – objasnio je on.
Ovom tematikom bavila se i Janine Flathery koja je zadužena za sigurnost i kvalitet jaja na jednoj američkoj farmi. Ona ističe da je boja žumanjka pokazatelj zdravlja kokošaka, njihove ishrane ali i načina na koji se gaje.
– Ukoliko se koke gaje u slobodnom uzgoju i jedu raznovrsnu sezonsku vegetaciju uz dodatak proteina i drugih hranljivih materija koje utiču na njihovo zdravlje davat će jaja sa tamnim žumanjkom. Međutim, primjećeno je i da varijacije u boji zavise i od toga ne samo što koke jedu već i koliko i kada. Boja žumanjka može da varira sezonski i, recimo, preko ljeta kad kokoške jedu manje hrane zbog vrućine žumannjak najčešće bude svjetliji, dok zimi kad jedu više kako bi osigurale toplinu i zagrijale se žumanjak bude tamnije boje – rekla je ona.
Skala za boju
Jaja su nekad bila poprilično skupa i potrošači su očekivali da kad ga razbiju žumanjak bude što tamnije jer se to smatralo za znak kvaliteta. Međutim, kako su se kokoške uglavnom hranile pšenicom boja žumanjka je bila svjetlija.
– Prema najnovijoj skali boje žumannjka koja je usvojena 2016. postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje žumanjak. Iako većina potrošača želi jaja sa tamnijom bojom to ne znači da je takvo jaje bolje i zdravije već da su koke više jele hranu sa žuto-narančastim pigmentom. Dakle, boja žumanjka nema nikakve veze sa kvalitetom jaja koje je odličan izvor proteina i hranljivih materija tako da je manje važna boja žumanjka – zaključio je američki stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros.
Kokošija jaja mogu da se razlikuju i po boji ljuske od bijelih do smeđih i tamno braon. Boja ljuske zavisi od rase kokošaka pa najčešće bijele kokoške nose bijela jaja, smeđe koke jaja iste boje dok crne kokoške najčešće nose jaja tamno smeđe boje. Naravno, uvijek postoje izuzeci od ovog pravila. Boja ljuske ni na koji način ne utiče na hranljivu vrijednost jajeta.
Jaje se sastoji od tri sloja bjelanceta čija je primarna uloga da zaštiti žumance, a mahom se sastoji od 86, 6 posto vode i 11, 4 posto proteina.
Žumanjak je najhranljiviji dio jajeta i sadrži 49,9 posto vode, 16,7 posto proteina, 36,6 posto masti i 1,5 posto pepela. Žuta boja potiče od prirodnog pigmenta ksantofila, a bogato je vitaminima A, V1, V2, V i E kao i brojnim mineralima.
Agrosavjet
