Prije 35 godina u Hrvatskoj je održan povijesni referendum o hrvatskoj samostalnosti na kojem su građani odlučivali o budućnosti države.
Održan godinu dana nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora te konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora, referendum od 19. svibnja 1991. godine otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada iste godine.
Odluku o raspisivanju referenduma u travnju je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, tijekom pregovora o rješavanju krize među republikama tadašnje SFRJ i u vrijeme kada se Hrvatska već suočavala s otvorenom pobunom dijela lokalnih Srba.
Na referendumu su građanima bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti s "za" i "protiv", a odlučivali su na listićima plave i crvene boje.
Pravo glasa imalo je 3,6 milijuna birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: "Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?"
O tom pitanju izjasnilo se 3.051.881 ili 83,6 posto birača, a "za" je glasovalo više od 2,8 milijuna birača odnosno 93,24 posto izašlih na referendum, dok je protiv bilo oko 127.000 birača ili 4,15 posto.
Na crvenom listiću pitanje je glasilo: "Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?"
Od 3.051.881 birača koji su glasovali, velika većina, njih više od 2,8 milijuna odnosno 92,2 posto, bila je "protiv", dok je samo oko 164.000 birača ili 5,38 posto bilo "za", prenosi Hina.
Na temelju neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je i polazište za donošenje Odluke o raskidu državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.
Održan godinu dana nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora te konstituiranja prvog modernog Hrvatskog sabora, referendum od 19. svibnja 1991. godine otvorio je put saborskim odlukama o samostalnosti i suverenosti iz lipnja i listopada iste godine.
Odluku o raspisivanju referenduma u travnju je donio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, tijekom pregovora o rješavanju krize među republikama tadašnje SFRJ i u vrijeme kada se Hrvatska već suočavala s otvorenom pobunom dijela lokalnih Srba.
Na referendumu su građanima bila ponuđena dva pitanja na koja su mogli odgovoriti s "za" i "protiv", a odlučivali su na listićima plave i crvene boje.
Pravo glasa imalo je 3,6 milijuna birača.
Pitanje na plavom listiću glasilo je: "Jeste li za to da Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama?"
O tom pitanju izjasnilo se 3.051.881 ili 83,6 posto birača, a "za" je glasovalo više od 2,8 milijuna birača odnosno 93,24 posto izašlih na referendum, dok je protiv bilo oko 127.000 birača ili 4,15 posto.
Na crvenom listiću pitanje je glasilo: "Jeste li za to da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi?"
Od 3.051.881 birača koji su glasovali, velika većina, njih više od 2,8 milijuna odnosno 92,2 posto, bila je "protiv", dok je samo oko 164.000 birača ili 5,38 posto bilo "za", prenosi Hina.
Na temelju neposredno iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državno-političke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske.
Ishod referenduma bio je i polazište za donošenje Odluke o raskidu državno-pravne veze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država, podsjetio je Hrvatski sabor.
