Hrvatski političari u državnom parlamentu pokušat će ”progurati” uspostavu TV kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Pod krinkom rasprave o problemima u funkcioniranju BHRT-a, izaslanici iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, na narednoj sjednici ovog tijela, tražit će donošenje zaključaka o usvajanju novog zakona o Javnom RTV servisu i uspostavi tri nacionalna kanala.
”Hrvati u BiH postojeće TV kanale ne smatraju svojima. Kako mogu smatrati svojima kada ih na nekim od tih kanala nazivaju fašistima i sličnim imenima. Zbog toga ćemo tražiti uspostavu hrvatskog, točnije tri nacionalna kanala, koji bi postojali usporedno sa sadašnjim BHT-om, FTV-om i RTRS-om”, izjavio je za Faktor.ba izaslanik u Domu naroda PSBiH Mario Karamatić.
Prema njegovim riječima, kada bude proveden proces digitalizacije, tehnički gledano, uspostava još tri kanala neće biti nikakav problem, niti će zahtijevati dodatna sredstva.
”Smatram da će uspostavom nacionalnih kanala doći i do povećanja naplate pretplate, tako da se svi ti kanali mogu izdržavati od RTV pretplate i marketinga. Osim toga, trenutno je samo na BHT-u zaposleno oko 900 ljudi. Zašto bi bio problem da se recimo pet novinara i 10 ljudi iz tehnike prebaci na neki od nacionalnih kanala i prave program”, dodao je Karamatić.
Međutim, predstavnici bošnjačkog naroda su uglavnom protiv ideje o formiranju nova tri kanala.
”Bošnjački predstavnici u Domu naroda su protiv stvaranja uvjeta za podjelu zemlje. Dovoljno je da se provodi postojeći Zakon o Javnom RTV servisu, odnosno da se omogući emitiranje programa na jezicima sva tri konstitutivna naroda na svakom od postojećih kanala u okviru Javnog servisa” kazao je za Faktor.ba izaslanik iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda Halid Genjac.
Prema njegovim riječima, izaslanici su zaključke, koji će biti na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda, već jednom odbili. Nakon neuspjelog procesa usuglašavanja među članovima Kolegija Doma, oni su se ponovno našli na glasanju.
”U ponovljenom glasanju, da bi neki akt bio odbijen mora protiv njega glasati po dvije trećine izaslanika iz svakog entiteta. S obzirom de će Hrvati glasati za ove zaključke, kao i predstavnici srpskog naroda, oni će, gotovo je sigurno, biti usvojeni. Međutim, da bi zaključci bili provedeni, moraju biti usvojeni i u Zastupničkom domu, gdje je struktura drugačija. Zbog toga će priča o nacionalnim kanalima ostati samo pokušaj”, dodao je Genjac.
Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić nije se želio upuštati u priču o uspostavi nacionalnih kanala, dodavši samo kako zna da su predstavnici hrvatskog naroda nezadovoljni zbog zastupljenosti hrvatskog jezika u Javnom sustavu.
”Hrvati u BiH postojeće TV kanale ne smatraju svojima. Kako mogu smatrati svojima kada ih na nekim od tih kanala nazivaju fašistima i sličnim imenima. Zbog toga ćemo tražiti uspostavu hrvatskog, točnije tri nacionalna kanala, koji bi postojali usporedno sa sadašnjim BHT-om, FTV-om i RTRS-om”, izjavio je za Faktor.ba izaslanik u Domu naroda PSBiH Mario Karamatić.
Prema njegovim riječima, kada bude proveden proces digitalizacije, tehnički gledano, uspostava još tri kanala neće biti nikakav problem, niti će zahtijevati dodatna sredstva.
”Smatram da će uspostavom nacionalnih kanala doći i do povećanja naplate pretplate, tako da se svi ti kanali mogu izdržavati od RTV pretplate i marketinga. Osim toga, trenutno je samo na BHT-u zaposleno oko 900 ljudi. Zašto bi bio problem da se recimo pet novinara i 10 ljudi iz tehnike prebaci na neki od nacionalnih kanala i prave program”, dodao je Karamatić.
Međutim, predstavnici bošnjačkog naroda su uglavnom protiv ideje o formiranju nova tri kanala.
”Bošnjački predstavnici u Domu naroda su protiv stvaranja uvjeta za podjelu zemlje. Dovoljno je da se provodi postojeći Zakon o Javnom RTV servisu, odnosno da se omogući emitiranje programa na jezicima sva tri konstitutivna naroda na svakom od postojećih kanala u okviru Javnog servisa” kazao je za Faktor.ba izaslanik iz reda bošnjačkog naroda u Domu naroda Halid Genjac.
Prema njegovim riječima, izaslanici su zaključke, koji će biti na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda, već jednom odbili. Nakon neuspjelog procesa usuglašavanja među članovima Kolegija Doma, oni su se ponovno našli na glasanju.
”U ponovljenom glasanju, da bi neki akt bio odbijen mora protiv njega glasati po dvije trećine izaslanika iz svakog entiteta. S obzirom de će Hrvati glasati za ove zaključke, kao i predstavnici srpskog naroda, oni će, gotovo je sigurno, biti usvojeni. Međutim, da bi zaključci bili provedeni, moraju biti usvojeni i u Zastupničkom domu, gdje je struktura drugačija. Zbog toga će priča o nacionalnim kanalima ostati samo pokušaj”, dodao je Genjac.
Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić nije se želio upuštati u priču o uspostavi nacionalnih kanala, dodavši samo kako zna da su predstavnici hrvatskog naroda nezadovoljni zbog zastupljenosti hrvatskog jezika u Javnom sustavu.
