Najčešći uzrok smrti kod žena je moždani udar, dok je vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca karcinom pluća, pokazuju rezultati Ocjene zdravstvenog stanja u HNŽ-u koje je izradio Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a.
Inače, prema ovom izvještaju u 2016. godini na području HNŽ-a ukupno je umrlo 2.252 osobe. Od toga je 1.173 žena i 1.079 muškaraca. Umrlo je 27 dojenčadi, a od nasilnih smrti je umrlo 46 osoba.
''Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja (morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti, očekivana dužina života, a kao posebne indikatore pratimo stanje zdravlja žena i djece.
Opća stopa smrtnosti u 2016. godini na HNŽ-a je bila 10,2 posto, a stopa dojenačke smrtnosti je bila 14,7 posto'', navedeno je u izvještaju.
Prema X reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, ozljeda i uzroka smrti najzastupljenija skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sustava čiji udio u odnosu na ukupnu smrtnost u razdoblju 2014-2016 godina varira od 53,4 posto u 2014. godini do 55,1 posto u 2016. godini.
Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su u vrhu liste vodećih uzroka smrtnosti što je zabrinjavajući podatak, navodi se u ocjeni zdravstvenog stanja.
Grupa kardiovakularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom mortalitetu s preko 76,6 posto u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.
''Oboljenja respiratornog sistema i endokrinih oboljenja zastupljena su sa 9,0 posto u ukupnom moralitetu. U 2016 godini na listi pet vodećih uzroka nalaze se simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi s 2,5 posto, a što je vjerojatno pokazatelj lošeg rada mrtvozorničkih službi na terenu'', navode u ocjeni iz Zavoda za javno zdravstvo
(tabela 1).
Analizirajući uzroke smrtnosti po spolu tabela iz Zavoda za javno zdravstvo su došli do zaključka da je kod ženskog spola na listi vodećih uzroka smrtnosti je moždani udar s 9,8 posto, a vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca je karcinom pluća s 8,2 posto.
''Kod ženskog spola na listi vodećih uzroka smrtnosti je moždani udar s 9,8 posto gdje bilježimo rast od 1,9 posto u odnosu na prošlu godinu, zatim slijede Akutni infarkt miokarda sa 6,7 posto, što znači da bilježi rast od 2,2posto, kardiomiopatija koja je s 4,0 posto porasla na 4,5 posto, te diabetes melitus a smrtnost je porasla s 3,2 na 5,4 posto. U izvještajnom razdoblju na šestom mjestu se pojavljuje karcinom dojke na s 2,9 posto od ukupnog broja oboljelih'', navodi se u izvještaju o Zdravstvenom stanju stanovništva.
Kako dalje objašnjavaju, vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca je karcinom pluća sa 8,2 posto (dok je u 2015. godini iznosio 7,4 posto).
''Nakon karcinoma pluća, slijede akutni infarkt mikoarda s padom od 7,9 na 7,2 posto, moždani udar s blagim rastom u odnosu na 2015. godinu sa 6,3 posto na 6,4 te diabetes mellitus4,4 posto - s rastom 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za osobe treće dobi vodeći uzrok smrtnosti u 2016. godini je moždani udar čiji se indeks strukture povećao u odnosu na prethodnu godinu sa 8,2 posto na 9,5 posto akutni infarkt miokarda s 5,8 posto na 6,8 posto, diabetes mellitus s rastom 3,4 na 5,8 posto, cardiomyopatija sa 4.1 posto na 4,5 posto te Maligne neoplazme pluća i bronha s rastom s 3,9 posto na 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu'', navodi se u izvještaju.
Inače, prema ovom izvještaju u 2016. godini na području HNŽ-a ukupno je umrlo 2.252 osobe. Od toga je 1.173 žena i 1.079 muškaraca. Umrlo je 27 dojenčadi, a od nasilnih smrti je umrlo 46 osoba.
''Za procjenu zdravstvenog stanja stanovništva važni su slijedeći pokazatelji: vodeća oboljenja (morbiditet), vodeći uzroci smrtnosti, stopa smrtnosti (mortalitet), stopa dojenačke smrtnosti, očekivana dužina života, a kao posebne indikatore pratimo stanje zdravlja žena i djece.
Opća stopa smrtnosti u 2016. godini na HNŽ-a je bila 10,2 posto, a stopa dojenačke smrtnosti je bila 14,7 posto'', navedeno je u izvještaju.
Prema X reviziji međunarodne klasifikacije bolesti, ozljeda i uzroka smrti najzastupljenija skupina oboljenja su bolesti cirkulatornog sustava čiji udio u odnosu na ukupnu smrtnost u razdoblju 2014-2016 godina varira od 53,4 posto u 2014. godini do 55,1 posto u 2016. godini.
Neoplastični procesi u ukupnom mortalitetu kontinuirano su u vrhu liste vodećih uzroka smrtnosti što je zabrinjavajući podatak, navodi se u ocjeni zdravstvenog stanja.
Grupa kardiovakularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom mortalitetu s preko 76,6 posto u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti.
''Oboljenja respiratornog sistema i endokrinih oboljenja zastupljena su sa 9,0 posto u ukupnom moralitetu. U 2016 godini na listi pet vodećih uzroka nalaze se simptomi, znaci i nenormalni klinički nalazi s 2,5 posto, a što je vjerojatno pokazatelj lošeg rada mrtvozorničkih službi na terenu'', navode u ocjeni iz Zavoda za javno zdravstvo
(tabela 1).
Analizirajući uzroke smrtnosti po spolu tabela iz Zavoda za javno zdravstvo su došli do zaključka da je kod ženskog spola na listi vodećih uzroka smrtnosti je moždani udar s 9,8 posto, a vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca je karcinom pluća s 8,2 posto.
''Kod ženskog spola na listi vodećih uzroka smrtnosti je moždani udar s 9,8 posto gdje bilježimo rast od 1,9 posto u odnosu na prošlu godinu, zatim slijede Akutni infarkt miokarda sa 6,7 posto, što znači da bilježi rast od 2,2posto, kardiomiopatija koja je s 4,0 posto porasla na 4,5 posto, te diabetes melitus a smrtnost je porasla s 3,2 na 5,4 posto. U izvještajnom razdoblju na šestom mjestu se pojavljuje karcinom dojke na s 2,9 posto od ukupnog broja oboljelih'', navodi se u izvještaju o Zdravstvenom stanju stanovništva.
Kako dalje objašnjavaju, vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca je karcinom pluća sa 8,2 posto (dok je u 2015. godini iznosio 7,4 posto).
''Nakon karcinoma pluća, slijede akutni infarkt mikoarda s padom od 7,9 na 7,2 posto, moždani udar s blagim rastom u odnosu na 2015. godinu sa 6,3 posto na 6,4 te diabetes mellitus4,4 posto - s rastom 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za osobe treće dobi vodeći uzrok smrtnosti u 2016. godini je moždani udar čiji se indeks strukture povećao u odnosu na prethodnu godinu sa 8,2 posto na 9,5 posto akutni infarkt miokarda s 5,8 posto na 6,8 posto, diabetes mellitus s rastom 3,4 na 5,8 posto, cardiomyopatija sa 4.1 posto na 4,5 posto te Maligne neoplazme pluća i bronha s rastom s 3,9 posto na 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu'', navodi se u izvještaju.
