Jedno skladište Amazona u devet mjeseci prošle godine bacilo je u smeće 293.000 komada vraćene, nerabljene robe. U Kanadi se godišnje vrati kupljene robe u vrijednosti od 46 milijardi dolara, od čega 30 posto završi u ‘zonama uništenja’, piše tportal.
Procjenjuje se da e-trgovci u Francuskoj godišnje bace na smetišta i unište 630 milijuna eura vrijedne robe, a Nijemci nevjerojatnih sedam milijardi. Užasnuta takvim traćenjem resursa i zagađenjem okoliša, Francuska je prije desetak dana prva u svijetu zakon o zabrani bacanja hrane proširila na zabranu uništavanja tekstila i druge robe. Na sličan zakon sprema se također i Njemačka.
Preko Amazona kupujete haljinu koja u internetskoj ponudi izgleda ljupko, ali kad stigne pošiljka, shvatite da ne odgovara vašem stasu. Naručujete tri para traperica različitih veličina, jer niste sigurni u koje ćete ući, ulazite samo u jedne, ostalo je višak. Putem interneta kupili ste pogrešnu kremu za lice? Ništa zato, sve to vraćate najvećoj online trgovini na svijetu, koja će vam vratiti novac, uz uvjet da roba nije nošena, prana ili oštećena, a krema otvarana.
Što će Amazon s vraćenom robom? Pa vjerojatno na otpad ili u spalionicu. Tamo možda šalje i ona dva od tri para traperica koje ste naručili samo zbog probe, kao i ostale pošiljke, nerijetko neotvorene, s kutijom i ostalom ambalažom. Amazonu, Alibabi, kao i njemačkom Zalandu ili Ottu to je jeftinije nego plaćati radnike da otvaraju pakete, provjeravaju robu, popravljaju je ili je šalju na recikliranje. Obavezno se uništava donje rublje i sredstva za osobnu higijenu zbog mogućnosti zaraze.
Živimo u kulturi rasipništva i u vremenu u kojemu roba živi vrlo kratko ili – nikako, a politika besplatnog povratka robe arogantno zaobilazi problem zaštite okoliša, kažu ekolozi.
E-trgovina se u zadnjih pet godina povećala za 95 posto, a s njom raste problem uništavanja potpuno nove, nerabljene robe. Svake godine samo se u Kanadi vrati kupljene robe u vrijednosti od 46 milijardi dolara. Prema procjenama austrijskog, njemačkog i švicarskog tržišta, nekih 70 posto se prepakirava i ponovno prodaje, ali 30 posto završava u sivoj zoni, što znači na deponiju ili u spalionici. Uz to, proizvodi se nemilice uništavaju zbog pogrešnog pakiranja, sitnih proizvodnih grešaka ili zbog pogrešnih etiketa.
Užasnuta takvim traćenjem resursa i zagađenjem okoliša, Francuska je prije desetak dana prva u svijetu zakon o zabrani bacanja hrane proširila na zabranu uništavanja tekstila i druge robe, a stupa na snagu krajem sljedeće godine. Kompanije će ubuduće ispravnu robu morati prepakirati i ponovno je staviti u prodaju, prodavati je po nižim cijenama u second-hand trgovinama ili je donirati.
abcportal.info
Procjenjuje se da e-trgovci u Francuskoj godišnje bace na smetišta i unište 630 milijuna eura vrijedne robe, a Nijemci nevjerojatnih sedam milijardi. Užasnuta takvim traćenjem resursa i zagađenjem okoliša, Francuska je prije desetak dana prva u svijetu zakon o zabrani bacanja hrane proširila na zabranu uništavanja tekstila i druge robe. Na sličan zakon sprema se također i Njemačka.
Preko Amazona kupujete haljinu koja u internetskoj ponudi izgleda ljupko, ali kad stigne pošiljka, shvatite da ne odgovara vašem stasu. Naručujete tri para traperica različitih veličina, jer niste sigurni u koje ćete ući, ulazite samo u jedne, ostalo je višak. Putem interneta kupili ste pogrešnu kremu za lice? Ništa zato, sve to vraćate najvećoj online trgovini na svijetu, koja će vam vratiti novac, uz uvjet da roba nije nošena, prana ili oštećena, a krema otvarana.
Što će Amazon s vraćenom robom? Pa vjerojatno na otpad ili u spalionicu. Tamo možda šalje i ona dva od tri para traperica koje ste naručili samo zbog probe, kao i ostale pošiljke, nerijetko neotvorene, s kutijom i ostalom ambalažom. Amazonu, Alibabi, kao i njemačkom Zalandu ili Ottu to je jeftinije nego plaćati radnike da otvaraju pakete, provjeravaju robu, popravljaju je ili je šalju na recikliranje. Obavezno se uništava donje rublje i sredstva za osobnu higijenu zbog mogućnosti zaraze.
Živimo u kulturi rasipništva i u vremenu u kojemu roba živi vrlo kratko ili – nikako, a politika besplatnog povratka robe arogantno zaobilazi problem zaštite okoliša, kažu ekolozi.
E-trgovina se u zadnjih pet godina povećala za 95 posto, a s njom raste problem uništavanja potpuno nove, nerabljene robe. Svake godine samo se u Kanadi vrati kupljene robe u vrijednosti od 46 milijardi dolara. Prema procjenama austrijskog, njemačkog i švicarskog tržišta, nekih 70 posto se prepakirava i ponovno prodaje, ali 30 posto završava u sivoj zoni, što znači na deponiju ili u spalionici. Uz to, proizvodi se nemilice uništavaju zbog pogrešnog pakiranja, sitnih proizvodnih grešaka ili zbog pogrešnih etiketa.
Užasnuta takvim traćenjem resursa i zagađenjem okoliša, Francuska je prije desetak dana prva u svijetu zakon o zabrani bacanja hrane proširila na zabranu uništavanja tekstila i druge robe, a stupa na snagu krajem sljedeće godine. Kompanije će ubuduće ispravnu robu morati prepakirati i ponovno je staviti u prodaju, prodavati je po nižim cijenama u second-hand trgovinama ili je donirati.
abcportal.info
