Došašće ili advent je vrijeme u crkvenoj godini, kad se kršćani intenzivnije pripravljaju na svetkovine Božića i Bogojavljenja. To je istodobno vrijeme očekivanja Kristova dolaska na kraju vremena (Sudnji dan). Vrijeme došašća nije toliko obilježeno pokorom, koliko više radosnim i povjerljivim očekivanjem.
Došašće oočinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca (drukčije rečeno: nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola). Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića.
Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista.
Liturgijska boja u došašću je ljubičasta, (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan „Slava“ u misi, da bi taj tipično božićni himan („Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!“) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.
U došašću su svakog jutra zornice - puku omiljene rane mise na kojima se pjevaju adventske pjesme kao što su „Padaj s neba roso sveta“, „Poslan bi anđel Gabrijel“ i mnoge druge.
ZORNICE
Advent, kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme, zahtjevan je jer u njem ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso. Nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa.
Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate.
Slaveći mise zornice, narod je stvorio osobite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovom dolasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovom dolasku.
Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak.
Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi k čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala došašće ljudima.
Neka je svima sretno i blagoslovljeno ovo sveto vrijeme!
laudato.hr
Došašće oočinje nedjeljom koja pada između 27. studenoga i 3. prosinca (drukčije rečeno: nedjeljom koja je po kalendaru najbliža blagdanu svetoga Andrije apostola). Došašće obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića.
Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista.
Liturgijska boja u došašću je ljubičasta, (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan „Slava“ u misi, da bi taj tipično božićni himan („Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!“) jače odjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja.
U došašću su svakog jutra zornice - puku omiljene rane mise na kojima se pjevaju adventske pjesme kao što su „Padaj s neba roso sveta“, „Poslan bi anđel Gabrijel“ i mnoge druge.
ZORNICE
Advent, kao početak crkvene godine i predbožićno vrijeme, zahtjevan je jer u njem ima dana posta, tj. odricanja od hrane, dana nemrsa, tj. dana kad se ne jede meso. Nekoć je nemrs bio u sve radne dane adventa.
Svoj početak imaju još u srednjem vijeku. Drugi narodi, pa ni slavenski, nisu našli za te rane mise, odjevene u čar i tegobe zime, vlastito ime već ih nazivaju latinskim imenom Rorate.
Slaveći mise zornice, narod je stvorio osobite adventske pjesme. I one su plod hrvatskog vjerničkog duha, bogate sadržajem, jer prepjevaju proročanstva biblijskih proroka o Kristovom dolasku, a napose ulogu Djevice Marije nazivajući je najljepšim imenima zbog njezine majčinske uloge u Isusovom dolasku.
Isusova majka je uz pokornika sv. Ivana Krstitelja glavna osoba koju Crkva predstavlja kao vodiča u božićnoj pripravi. Ona ukazuje da za Božić Bog dolazi čovjeku ali da i Bog očekuje čovjekov dolazak.
Otkriva to Marijin pohod Elizabeti, majci Ivana Krstitelja. Taj pohod govori da Bog dolazi k čovjeku, ali i po čovjeku želi doći drugome čovjeku. Marija je puna Boga, nosi ga u utrobi, a krenula je na putove ljudi, do Elizabete. Tako je primjer za pun doživljaj Božjeg došašća, ali je i sama postala došašće ljudima.
Neka je svima sretno i blagoslovljeno ovo sveto vrijeme!
laudato.hr
