Ivan Đikić, znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu, u emisiji Hrvatskog radija "Intervju tjedna" prisjetio se da je još u ožujku rekao da će borba protiv koronavirusa biti uspješna ako se bude temeljila na znanosti, točnim podacima i transparentnosti. Smatra da je u vezi s tim Hrvatskoj potrebna strategija te da vodstvo države više treba slušati stručnjake.
"Od samog otkrića virusa znanost je ponudila jako puno. Znamo koji su testovi točni i kada ih možemo koristiti. Osim toga stvoren je velik broj cjepiva koja su u zadnjim fazama", kazao je Đikić i istaknuo da se očekuje kako će se potkraj prosinca i početkom siječnja moći ponuditi kvalitetna, djelotvorna, dugotrajna i neštetna cjepiva. Smatra i da su države u Uniji pogriješile tijekom ljeta jer su se previše opustile te da je sada teško vratiti građane natrag da se pridržavaju onih mjera koje su nužne.
"Tri člana Znanstvenog savjeta imala su čudne izjave zadnjih mjesec dana"
Govoreći o raskoraku između dijela znanstvenika, pa i onih koji se ne mogu složiti s njim, kao što je Gordan Lauc, Đikić ističe da su mnogi znanstvenici u svijetu govorili na temelju činjenica.
"Nažalost, manjina, a tu se radi samo o tri člana Znanstvenog savjeta predsjednika vlade, u zadnjih mjesec dana izlazila je s čudnim izjavama koje su bile izvan bilo kakvih točnih znanstvenih informacija. Postali su promotori određenih političkih interesa i to su prezentirali u javnost kao znanstvene činjenice. Lažne vijesti su kada govorite da virus ne postoji, da će virus sam od sebe nestati, da virus mutira i da je neopasan i da ne postoji smrtnost u Hrvatskoj. To su izjave upravo ove trojice - Dragana Primorca, Miroslava Radmana i Gordana Lauca. Oni se svrstavaju u tu jednu grupu ljudi koji promoviraju netočne informacije. I zato građani trebaju shvatiti da nema nikakvog sukoba između osobe A i B, već je sukob između točnosti, znanosti i onoga što je važno za zdravlje ljudi te lažnih vijesti, informacija. Vrlo često je politikantstvo u pozadini svega toga", rekao je.
"Lauc nije tražio od mene ispriku"
Kaže da nije sudjelovao u raspravama na Facebooku te da Lauc ne traži od njega ispriku. "Od mene traži samo da shvatim da je on dijelom bio u pravu. Odgovorio sam osobno", kazao je među ostalim. Istaknuo je da u Znanstvenom savjetu ima jako puno kvalitetnih stručnjaka te da on osobno ne osjeća da je trebao biti tamo ili da nije trebao biti tamo.
"Ono što je važno je da vlada donosi pravilne odluke na temelju pravilnih podataka. To je jedino što je važno", izjavio je Đikić.
"Nije mi bitno da sam član Znanstvenog savjeta vlade"
Odgovarajući na pitanje je li mu premijer odgovorio na poruke koje mu je uputio, Đikić je rekao da je zvao i pisao šest e-mailova.
"Razgovarao sam prošli ponedjeljak s predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frkom-Petešićem. Objasnio mi je zašto nisam član Znanstvenog savjeta. Ja sam to prihvatio odmah, unutar minute. Meni to nije bilo bitno. Potom smo razgovarali o ozbiljnim problemima. Neophodno je riješiti sukob interesa članova Znanstvenog savjeta. Vlada to zna i vjerujem, na temelju obećanja Frke-Petešića i ministra Vilija Beroša, da će se to napraviti na najtransparentniji način. Ako netko ima privatnu tvrtku, privatni institut ili privatnu bolnicu, onda se to trebalo deklarirati. Vlada tvrdi da je sve to čisto. Ja samo apeliram da se daju neki odgovori koji su vrlo važni za građane - kako se testirati, koliko košta testiranje, zašto se novci iz Hrvatskog nogometnog saveza koriste za neke privatne projekte, zašto se koristi javna zdravstvena institucija za testiranje nogometaša", kaže.
Đikić: Potrebno je testirati, locirati i izolirati
Naglasio je da je testiranje jedan od pravilnih načina borbe protiv bolesti covida-19. "Ako ste ispred virusa, ako znate gdje vam se virus širi, ako znate točne brojeve koliko se virus širi, vi možete unaprijediti mjere u tim lokalnim zajednicama tako da izolirate virus", kaže, i upućuje da je potrebno - testirati, locirati i na kraju izolirati.
Hrvatska je na proljeće imala 108 umrlih u četiri mjeseca, a sada u dva dana oko 150 mrtvih, upozorio je. Govoreći o proljetnom lockdownu, kaže da se Hrvatska tada možda malo previše zatvorila, vjerojatno zato što je bila u strahu.
"Neke države u Europi nisu se potpuno zatvorile, već su uvele određene mjere. Te mjere djelovale su 2-3 tjedna, a četvrti tjedan su brojevi zaraženih i umrlih pali. To vam je procjena onih koji odlučuju u svakoj državi. Ja i dalje stručno tvrdim, svaka je država mogla donijeti svoje mjere koje bi bile prilagodljive za njihove građane i za njihovo gospodarstvo, ali su se te mjere trebale bazirati na točnim podacima. Ono što se primijetilo u Hrvatskoj je da su naši podaci nevjerodostojni. Ne testiramo dovoljno. Naš se Nacionalni stožer voli vrlo često uspoređivati s onima koji su gori. Ali mi smo danas među najgorima. Imamo više od 1100 zaraženih na 100.000 stanovnika", rekao je.
"Ne moramo učiti od Švedske, već Njemačke"
Govorio je i o slučajevima Švedske i Švicarske. Kaže da je broj umrlih u Švedskoj u usporedbi s Danskom, Finskom i Norveškom provjerljiv.
"Ako je to 10 puta više, onda mi ne moramo učiti od primjera Švedske. Možemo učiti od primjera Njemačke koja ima među najboljim rezultate i u EU, a i u zapadnoj civilizaciji. Ima i puno drugih država koje su također dobre. Ne bismo smjeli gledati samo ono što je u drugim državama. U Švedskoj, gdje sam živio šest godina, njima distanca znači uistinu distanca. To znači da se i u kući, u obitelji, ljudi drže na distanci. Na temelju toga oni su napravili određeni pomak i rezultati su bolji. Žele li oni koristiti masku ili ne, to je njihova odluka. Svi po svijetu bi im savjetovali to, a ako oni to ne žele, to je opet odluka te vlade i ne može ih nitko na to natjerati.
Sve države imaju isto pitanje - koliko možemo izgubiti od našeg normalnog života, gospodarstva, ekonomije, s obzirom na prijetnje zdravlju i životu ljudi.
Moramo priznati da je kancelarka Angela Merkel toliko znanstveno napredna u usporedbi s drugim političarima da ona zna unaprijed kada joj dolazi opasnost. Ona reagira 3-4 tjedna prije nego što mora napraviti mjere. I zato su ove rasprave i u javnosti, ali i među pokrajinskim premijerima s njom, bile vrlo instruktivne. Ljudi su shvaćali što se događa. Osim toga kancelarka Merkel se nekoliko puta obratila javnosti s točnim informacijama. Što se tiče gospodarstva i toga da je Njemačka najjača ekonomski, treba reći da i tamo ima jako puno ljudi koji su ugroženi egzistencijalno, socijalno, gospodarstveno i ekonomski. Dobit će dio pomoći, ali ne sve. Svi gubimo u ovoj situaciji.
Najveća prednost Njemačke je da se ona organizira unaprijed, tako da su gospodarstvenici znali da će u studenom biti zatvoreni. Dobit će 70% profita od prošle godine. Svi restorani su zatvoreni i ljudi se nisu bunili. To je ono što bih želio preslikati u Hrvatskoj. Bilo je prosvjeda, ali i kontra-prosvjeda. To je dio demokracije. U tome nema nikakvog problema", rekao je i potvrdio da su mjere ipak produžene do 10. siječnja i da se u tome vidi "kako politika ne definira sve".
"Bez strategije ne možemo uvesti nikakav red"
Smatra da je Hrvatskoj potrebna strategija u okviru koje će i na nacionalnoj i na lokalnoj razini biti razrađeni oblici funkcioniranja za vrijeme epidemije.
"Ako u Istri bude na dnevnoj razini 200 novozaraženih na 100.000 stanovnika, onda ta županija može primjenjivati svoje mjere. Sve dok imamo druge županije koje imaju po 800, 1000 ili 2000 zaraženih na 100.000 stanovnika, onda one moraju imati šansu uvoditi puno, puno strože mjere i zaštititi svoje građane. Samim time štitimo Hrvatsku cjelokupno. Tako bi se trebalo djelovati. Bez strategije, točnih brojeva, mi danas ne možemo uvesti nikakav red. Ono što je najgore, građani nemaju više povjerenja u takvo ponašanje. Građani traže vodstvo, ali vodstvo na temelju točnih podataka s jasnom transparentnom porukom. Apeliram već 4-5 tjedana prema premijeru da se stvarno obrati i pokaže te svoje liderske sposobnosti koje on ima kao talentirani političar, samo se treba uistinu pozabaviti time. Treba i više slušati stručnjake, a ne gledati samo one koji će ponavljati njegovu politiku. Treba se suočiti sa stručnjacima i reći - 'u redu, ti ljudi ipak znaju nešto više i treba ih saslušati neutralno, bez obzira na to kakva je moja politička opcija ili interes u ovome trenutku'", kaže.
"Od samog otkrića virusa znanost je ponudila jako puno. Znamo koji su testovi točni i kada ih možemo koristiti. Osim toga stvoren je velik broj cjepiva koja su u zadnjim fazama", kazao je Đikić i istaknuo da se očekuje kako će se potkraj prosinca i početkom siječnja moći ponuditi kvalitetna, djelotvorna, dugotrajna i neštetna cjepiva. Smatra i da su države u Uniji pogriješile tijekom ljeta jer su se previše opustile te da je sada teško vratiti građane natrag da se pridržavaju onih mjera koje su nužne.
"Tri člana Znanstvenog savjeta imala su čudne izjave zadnjih mjesec dana"
Govoreći o raskoraku između dijela znanstvenika, pa i onih koji se ne mogu složiti s njim, kao što je Gordan Lauc, Đikić ističe da su mnogi znanstvenici u svijetu govorili na temelju činjenica.
"Nažalost, manjina, a tu se radi samo o tri člana Znanstvenog savjeta predsjednika vlade, u zadnjih mjesec dana izlazila je s čudnim izjavama koje su bile izvan bilo kakvih točnih znanstvenih informacija. Postali su promotori određenih političkih interesa i to su prezentirali u javnost kao znanstvene činjenice. Lažne vijesti su kada govorite da virus ne postoji, da će virus sam od sebe nestati, da virus mutira i da je neopasan i da ne postoji smrtnost u Hrvatskoj. To su izjave upravo ove trojice - Dragana Primorca, Miroslava Radmana i Gordana Lauca. Oni se svrstavaju u tu jednu grupu ljudi koji promoviraju netočne informacije. I zato građani trebaju shvatiti da nema nikakvog sukoba između osobe A i B, već je sukob između točnosti, znanosti i onoga što je važno za zdravlje ljudi te lažnih vijesti, informacija. Vrlo često je politikantstvo u pozadini svega toga", rekao je.
"Lauc nije tražio od mene ispriku"
Kaže da nije sudjelovao u raspravama na Facebooku te da Lauc ne traži od njega ispriku. "Od mene traži samo da shvatim da je on dijelom bio u pravu. Odgovorio sam osobno", kazao je među ostalim. Istaknuo je da u Znanstvenom savjetu ima jako puno kvalitetnih stručnjaka te da on osobno ne osjeća da je trebao biti tamo ili da nije trebao biti tamo.
"Ono što je važno je da vlada donosi pravilne odluke na temelju pravilnih podataka. To je jedino što je važno", izjavio je Đikić.
"Nije mi bitno da sam član Znanstvenog savjeta vlade"
Odgovarajući na pitanje je li mu premijer odgovorio na poruke koje mu je uputio, Đikić je rekao da je zvao i pisao šest e-mailova.
"Razgovarao sam prošli ponedjeljak s predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frkom-Petešićem. Objasnio mi je zašto nisam član Znanstvenog savjeta. Ja sam to prihvatio odmah, unutar minute. Meni to nije bilo bitno. Potom smo razgovarali o ozbiljnim problemima. Neophodno je riješiti sukob interesa članova Znanstvenog savjeta. Vlada to zna i vjerujem, na temelju obećanja Frke-Petešića i ministra Vilija Beroša, da će se to napraviti na najtransparentniji način. Ako netko ima privatnu tvrtku, privatni institut ili privatnu bolnicu, onda se to trebalo deklarirati. Vlada tvrdi da je sve to čisto. Ja samo apeliram da se daju neki odgovori koji su vrlo važni za građane - kako se testirati, koliko košta testiranje, zašto se novci iz Hrvatskog nogometnog saveza koriste za neke privatne projekte, zašto se koristi javna zdravstvena institucija za testiranje nogometaša", kaže.
Đikić: Potrebno je testirati, locirati i izolirati
Naglasio je da je testiranje jedan od pravilnih načina borbe protiv bolesti covida-19. "Ako ste ispred virusa, ako znate gdje vam se virus širi, ako znate točne brojeve koliko se virus širi, vi možete unaprijediti mjere u tim lokalnim zajednicama tako da izolirate virus", kaže, i upućuje da je potrebno - testirati, locirati i na kraju izolirati.
Hrvatska je na proljeće imala 108 umrlih u četiri mjeseca, a sada u dva dana oko 150 mrtvih, upozorio je. Govoreći o proljetnom lockdownu, kaže da se Hrvatska tada možda malo previše zatvorila, vjerojatno zato što je bila u strahu.
"Neke države u Europi nisu se potpuno zatvorile, već su uvele određene mjere. Te mjere djelovale su 2-3 tjedna, a četvrti tjedan su brojevi zaraženih i umrlih pali. To vam je procjena onih koji odlučuju u svakoj državi. Ja i dalje stručno tvrdim, svaka je država mogla donijeti svoje mjere koje bi bile prilagodljive za njihove građane i za njihovo gospodarstvo, ali su se te mjere trebale bazirati na točnim podacima. Ono što se primijetilo u Hrvatskoj je da su naši podaci nevjerodostojni. Ne testiramo dovoljno. Naš se Nacionalni stožer voli vrlo često uspoređivati s onima koji su gori. Ali mi smo danas među najgorima. Imamo više od 1100 zaraženih na 100.000 stanovnika", rekao je.
"Ne moramo učiti od Švedske, već Njemačke"
Govorio je i o slučajevima Švedske i Švicarske. Kaže da je broj umrlih u Švedskoj u usporedbi s Danskom, Finskom i Norveškom provjerljiv.
"Ako je to 10 puta više, onda mi ne moramo učiti od primjera Švedske. Možemo učiti od primjera Njemačke koja ima među najboljim rezultate i u EU, a i u zapadnoj civilizaciji. Ima i puno drugih država koje su također dobre. Ne bismo smjeli gledati samo ono što je u drugim državama. U Švedskoj, gdje sam živio šest godina, njima distanca znači uistinu distanca. To znači da se i u kući, u obitelji, ljudi drže na distanci. Na temelju toga oni su napravili određeni pomak i rezultati su bolji. Žele li oni koristiti masku ili ne, to je njihova odluka. Svi po svijetu bi im savjetovali to, a ako oni to ne žele, to je opet odluka te vlade i ne može ih nitko na to natjerati.
Sve države imaju isto pitanje - koliko možemo izgubiti od našeg normalnog života, gospodarstva, ekonomije, s obzirom na prijetnje zdravlju i životu ljudi.
Moramo priznati da je kancelarka Angela Merkel toliko znanstveno napredna u usporedbi s drugim političarima da ona zna unaprijed kada joj dolazi opasnost. Ona reagira 3-4 tjedna prije nego što mora napraviti mjere. I zato su ove rasprave i u javnosti, ali i među pokrajinskim premijerima s njom, bile vrlo instruktivne. Ljudi su shvaćali što se događa. Osim toga kancelarka Merkel se nekoliko puta obratila javnosti s točnim informacijama. Što se tiče gospodarstva i toga da je Njemačka najjača ekonomski, treba reći da i tamo ima jako puno ljudi koji su ugroženi egzistencijalno, socijalno, gospodarstveno i ekonomski. Dobit će dio pomoći, ali ne sve. Svi gubimo u ovoj situaciji.
Najveća prednost Njemačke je da se ona organizira unaprijed, tako da su gospodarstvenici znali da će u studenom biti zatvoreni. Dobit će 70% profita od prošle godine. Svi restorani su zatvoreni i ljudi se nisu bunili. To je ono što bih želio preslikati u Hrvatskoj. Bilo je prosvjeda, ali i kontra-prosvjeda. To je dio demokracije. U tome nema nikakvog problema", rekao je i potvrdio da su mjere ipak produžene do 10. siječnja i da se u tome vidi "kako politika ne definira sve".
"Bez strategije ne možemo uvesti nikakav red"
Smatra da je Hrvatskoj potrebna strategija u okviru koje će i na nacionalnoj i na lokalnoj razini biti razrađeni oblici funkcioniranja za vrijeme epidemije.
"Ako u Istri bude na dnevnoj razini 200 novozaraženih na 100.000 stanovnika, onda ta županija može primjenjivati svoje mjere. Sve dok imamo druge županije koje imaju po 800, 1000 ili 2000 zaraženih na 100.000 stanovnika, onda one moraju imati šansu uvoditi puno, puno strože mjere i zaštititi svoje građane. Samim time štitimo Hrvatsku cjelokupno. Tako bi se trebalo djelovati. Bez strategije, točnih brojeva, mi danas ne možemo uvesti nikakav red. Ono što je najgore, građani nemaju više povjerenja u takvo ponašanje. Građani traže vodstvo, ali vodstvo na temelju točnih podataka s jasnom transparentnom porukom. Apeliram već 4-5 tjedana prema premijeru da se stvarno obrati i pokaže te svoje liderske sposobnosti koje on ima kao talentirani političar, samo se treba uistinu pozabaviti time. Treba i više slušati stručnjake, a ne gledati samo one koji će ponavljati njegovu politiku. Treba se suočiti sa stručnjacima i reći - 'u redu, ti ljudi ipak znaju nešto više i treba ih saslušati neutralno, bez obzira na to kakva je moja politička opcija ili interes u ovome trenutku'", kaže.
