Prekomjerna tjelesna težina odgovorna je za oko četiri posto svih karcinoma širom svijeta a čak i veći postotak malignih bolesti povezanih s pretilošću dijagnosticira se u zemljama u razvoju, sugerira američko istraživanje.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu CA: A Cancer Journal for Clinicians do 2012. prekomjerna tjelesna težina bila je odgovorna za oko 544.300 slučajeva karcinoma širom svijeta, piše Hina.
Mnogo ljudi ne zna
Dok su pretile osobe pridonosile sa samo jedan posto karcinoma u nerazvijenim zemljama, one su činile sedam do osam posto oboljelih od karcinoma dijagnosticiranih u nekim visoko razvijenim zapadnim zemljama te na Bliskom istoku i u sjevernoafričkim nacijama.
''Mnogo ljudi ne zna za vezu prekomjerne tjelesne težine i karcinoma'', kaže voditeljica studije Hyuna Sung iz Američkog društva za borbu protiv raka u Atlanti.
''Nastojati postići zdravu tjelesnu težinu i održavati je važno je i može smanjiti rizik od pojave karcinoma'', kaže Sung.
Broj ljudi koji su pretili raste širom svijeta od 1970-ih, navode znanstvenici. Prema podacima prikupljenim do 2016. 40 posto odraslih i 18 posto djece školske dobi pretilo je što čini ukupno gotovo dvije milijarde odraslih i 340 milijuna djece širom svijeta.
Mijenjanje prehrambenih navika
Dok je udio pretilog stanovništva naglo porastao u većini zemalja skok je naizraženiji u nekim siromašnim i srednje razvijenim zemljama koje su prihvatile zapadni stil života s premalo vježbanja i previše nezdrave hrane, navode autori istraživanja.
''Simultani rast prekomjerne tjelesne težine u gotovo svim zemljama, vjeruje se, potaknut je velikim dijelom promjenama globalnog prehrambenog sustava koji promovira hranu bogatu kalorijama i siromašnu hranjivim sastojcima uz smanjenje mogućnosti za fizičku aktivnost'', kaže Sung.
Pretilost je definitivno povezana s povećanim rizikom za 13 vrsta karcinoma koji pogađaju dojke, debelo crijevo i rektum, maternicu, jednjak, žučni mjehur, bubrege, jetra, jajnike, želudac, štitnjaču, mozak i kralješničku moždinu te krvne stanice.
Nedavna istraživanja povezala su prekomjernu težinu s rizikom tumora prostate kao i karcinomima usne šupljine odnosno ždrijela.
Nacionalno bogatstvo najočigledniji je sustavni pokretač pretilosti stanovništva, navode autori studije.
Novi dokazi
Ekonomsku tranziciju prema bogatijoj ekonomiji prati okruženje koje potiče pretilost - sa svakih 10.000 američkih dolara porasta nacionalnog dohotka po glavi stanovnika ide i povećanje indeksa tjelesne mase odraslih osoba od 0,4, navode autori istraživanja.
Pretilost nije česta u nekim bogatim azijsko-pacifičkim zemljama što je vjerojatno rezultat konzumiranja zdravije hrane poput ribe i povrća i unošenja manje kalorija kao i fizičkih aktivnosti tijekom dana.
Rad daje nove dokaze o potrebi donošenja političkih odluka koje promoviraju zdrave prehrambene navike i vježbanje kao put borbe protiv pretilosti i smanjivanja globalnog tereta koji predstavljaju karcinomi, smatraju autori istraživanja.
Promjene u prehrani mogu uključivati donošenje zakonskih propisa o izbacivanju trans-masti iz prehrambenog lanca, smanjivanje šećera uvođenjem poreza na zaslađena pića, poticaje za povećanje unosa povrća i voća i ograničavanje veličina porcija i pakiranja hrane kako bi se smanjio unos kalorija i time rizika za pretilost.
Gradsko stanovništvo treba poticati na više šetanja, osigurati pristupačni javni prijevoz i staviti na raspolaganje otvorene prostore poput parkova ili staza za šetanje i bicikliranje.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu CA: A Cancer Journal for Clinicians do 2012. prekomjerna tjelesna težina bila je odgovorna za oko 544.300 slučajeva karcinoma širom svijeta, piše Hina.
Mnogo ljudi ne zna
Dok su pretile osobe pridonosile sa samo jedan posto karcinoma u nerazvijenim zemljama, one su činile sedam do osam posto oboljelih od karcinoma dijagnosticiranih u nekim visoko razvijenim zapadnim zemljama te na Bliskom istoku i u sjevernoafričkim nacijama.
''Mnogo ljudi ne zna za vezu prekomjerne tjelesne težine i karcinoma'', kaže voditeljica studije Hyuna Sung iz Američkog društva za borbu protiv raka u Atlanti.
''Nastojati postići zdravu tjelesnu težinu i održavati je važno je i može smanjiti rizik od pojave karcinoma'', kaže Sung.
Broj ljudi koji su pretili raste širom svijeta od 1970-ih, navode znanstvenici. Prema podacima prikupljenim do 2016. 40 posto odraslih i 18 posto djece školske dobi pretilo je što čini ukupno gotovo dvije milijarde odraslih i 340 milijuna djece širom svijeta.
Mijenjanje prehrambenih navika
Dok je udio pretilog stanovništva naglo porastao u većini zemalja skok je naizraženiji u nekim siromašnim i srednje razvijenim zemljama koje su prihvatile zapadni stil života s premalo vježbanja i previše nezdrave hrane, navode autori istraživanja.
''Simultani rast prekomjerne tjelesne težine u gotovo svim zemljama, vjeruje se, potaknut je velikim dijelom promjenama globalnog prehrambenog sustava koji promovira hranu bogatu kalorijama i siromašnu hranjivim sastojcima uz smanjenje mogućnosti za fizičku aktivnost'', kaže Sung.
Pretilost je definitivno povezana s povećanim rizikom za 13 vrsta karcinoma koji pogađaju dojke, debelo crijevo i rektum, maternicu, jednjak, žučni mjehur, bubrege, jetra, jajnike, želudac, štitnjaču, mozak i kralješničku moždinu te krvne stanice.
Nedavna istraživanja povezala su prekomjernu težinu s rizikom tumora prostate kao i karcinomima usne šupljine odnosno ždrijela.
Nacionalno bogatstvo najočigledniji je sustavni pokretač pretilosti stanovništva, navode autori studije.
Novi dokazi
Ekonomsku tranziciju prema bogatijoj ekonomiji prati okruženje koje potiče pretilost - sa svakih 10.000 američkih dolara porasta nacionalnog dohotka po glavi stanovnika ide i povećanje indeksa tjelesne mase odraslih osoba od 0,4, navode autori istraživanja.
Pretilost nije česta u nekim bogatim azijsko-pacifičkim zemljama što je vjerojatno rezultat konzumiranja zdravije hrane poput ribe i povrća i unošenja manje kalorija kao i fizičkih aktivnosti tijekom dana.
Rad daje nove dokaze o potrebi donošenja političkih odluka koje promoviraju zdrave prehrambene navike i vježbanje kao put borbe protiv pretilosti i smanjivanja globalnog tereta koji predstavljaju karcinomi, smatraju autori istraživanja.
Promjene u prehrani mogu uključivati donošenje zakonskih propisa o izbacivanju trans-masti iz prehrambenog lanca, smanjivanje šećera uvođenjem poreza na zaslađena pića, poticaje za povećanje unosa povrća i voća i ograničavanje veličina porcija i pakiranja hrane kako bi se smanjio unos kalorija i time rizika za pretilost.
Gradsko stanovništvo treba poticati na više šetanja, osigurati pristupačni javni prijevoz i staviti na raspolaganje otvorene prostore poput parkova ili staza za šetanje i bicikliranje.
