Čovječanstvo od 29. srpnja živi na kredit jer je već potrošilo prirodna bogatstva koja planeta ima na raspolaganju za 2019., najranije do sada i dva mjeseca ranije nego prije 20 godina, prema računici Mreže za globalni ekološki otisak (GFN).
Posljedice pretjerane potrošnje resursa vide se u krčenju šuma, eroziji tla, gubicima u biodiverzitetu, većoj emisiji CO2, što za posljedicu ima promjene klime i sve češče ekstremne vremenske prilike. "Čovječanstvo trenutno koristi resurse planete 1,75 puta brže nego što su kapaciteti obnove ekosistema", navela je ta nevladina organizacija u priopćenju, prenosi Euractiv.
Organizacija je upozorila da čovječanstvo nagriza prirodni kapital svoje planete, čime smanjuje njen budući kapacitet da se regenerira.
U tome se pokazuju velike razlike po zemljama. Katar je iskoristio svoja raspoloživa sredstva poslije samo 42 dana, dok je Indonezija potrošila sredstva raspoloživa za jednu godinu za 342 dana, priopćio je Svjetski fond za prirodu (WWF) koji je povezan sa Mrežom za globalni ekološki otisak.
"Kada bi svi ljudi živjeli kao Francuzi, bilo bi potrebno 2,17 planeta, a pet planeta kada bi svi živjeli kao Amerikanci", naveo je Fond, prenio je AFP. Da bi se uskladili sa raspoloživim resursima, do 31. prosinca svake godine glavna akcija treba se usmjeriti na emisije plinova sa efektom staklene bašte koji sami posebi predstavljaju 60% ljudskog ekološkog otiska na planeti, naveo je WWF.
"Smanjivanjem emisije ugljen dioksida za 50% mogli bi dobiti 93 dana u godini, odnosno da pomjerimo dan kada istrošimo raspoložive resurse za tu godinu do listopada", navela je ta nevladina organizacija.
Kada bi prepolovili konzumiranje životinjskih proteina, mogli bi taj datum pomeriti za još 15 dana godišnje, a kada bi prepolovili rasipanje hrane, mogli bi dobiti još deset dana, naveo je WWF. Svatko može izračunati svoj ekološki otisak na footprintcalculator.org.
Posljedice pretjerane potrošnje resursa vide se u krčenju šuma, eroziji tla, gubicima u biodiverzitetu, većoj emisiji CO2, što za posljedicu ima promjene klime i sve češče ekstremne vremenske prilike. "Čovječanstvo trenutno koristi resurse planete 1,75 puta brže nego što su kapaciteti obnove ekosistema", navela je ta nevladina organizacija u priopćenju, prenosi Euractiv.
Organizacija je upozorila da čovječanstvo nagriza prirodni kapital svoje planete, čime smanjuje njen budući kapacitet da se regenerira.
U tome se pokazuju velike razlike po zemljama. Katar je iskoristio svoja raspoloživa sredstva poslije samo 42 dana, dok je Indonezija potrošila sredstva raspoloživa za jednu godinu za 342 dana, priopćio je Svjetski fond za prirodu (WWF) koji je povezan sa Mrežom za globalni ekološki otisak.
"Kada bi svi ljudi živjeli kao Francuzi, bilo bi potrebno 2,17 planeta, a pet planeta kada bi svi živjeli kao Amerikanci", naveo je Fond, prenio je AFP. Da bi se uskladili sa raspoloživim resursima, do 31. prosinca svake godine glavna akcija treba se usmjeriti na emisije plinova sa efektom staklene bašte koji sami posebi predstavljaju 60% ljudskog ekološkog otiska na planeti, naveo je WWF.
"Smanjivanjem emisije ugljen dioksida za 50% mogli bi dobiti 93 dana u godini, odnosno da pomjerimo dan kada istrošimo raspoložive resurse za tu godinu do listopada", navela je ta nevladina organizacija.
Kada bi prepolovili konzumiranje životinjskih proteina, mogli bi taj datum pomeriti za još 15 dana godišnje, a kada bi prepolovili rasipanje hrane, mogli bi dobiti još deset dana, naveo je WWF. Svatko može izračunati svoj ekološki otisak na footprintcalculator.org.
